Poreklo prezimena, selo Vojnik (Despotovac)

Poreklo stanovništva sela Vojnik (po knjizi Despotovac – Vojnik – varošica i selo), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.

Selo je na obema stranama potoka Točaka i Odžinca, koji se u sredini sela sastaju i čine Anski Potok. Varošica je niže sela u resavskoj ravnici, oko puta Svilajnac – Despotovac – Manasija.

Vode.

U selu postoji samo jedan izvor, koji nosi naziv Točak.

Zemlje i šume.

Delovi seoskog atara su: Jovačko Polje (u ravnici), Plandište, Cerje, Rov, Padalište, Kosa, Bobota, Ograđice, Sinova Njiva, Ornice, Pauljište, Zdravačko Polje, Bašilovac, Pasuljara, Paviti Krst, Vlaška Mala, Gradinište, Loznatica, Brda, Orašje, Ključ, Ponovije, Sunče, Varnice, Maćija, Pastorak, Vitina Strana, Kovilovača, Mostina, Babin Guz i Kamen.

Tip naselja.

Selo se deli na Gornji i Donji Kraj. Varošica je odvojena od sela. Zajedno sa varošicom ima 227 kuća i 31 rod.

Godine 1819. ovo mesto je imalo 45 kuća i 49 poreskih glava a godine 1870. imalo je 121 poresku glavu.

Ime naselja.

Selo se pre 40 godina zvalo Vojnik pa se kasnije nazvalo Despotovac – po despotu Stevanu Visokom. U to vreme osnovana je varošica sa istim imenom, koja slabo napreduje. Po jednom predanju selo je nazvano Vojnik zbog toga što je odatle otišlo u boj na Kosovo najviše vojnika – oko 80 samih oklopnika; po drugom predanju tako je nazvano, što je tu boravila vojska Stevana Visokog, kada je on bio u Manasiji.

Starine u naselju.

Više varošice, idući manastiru Manasiji, postojala je do skora neka velika građevina koja se zvala An (Han). Pričaju da je bila preko 80 metara dugačka i preko 40 metara široka. Misli se da je ovde bila kasarna prvo da despotovu pa za tursku vojsku. Oko hana se nalaze gvozdene i bakarne starinske alatke i druge stvari.

-U Bobotu postoji „neznano groblje“.

-Na vrhu brda Maćije i Pastorka su ostaci od nekih gradića. Između njih je, kažu, postojao pokretni most. Tu se nalaze komadi starog oružja, stari novci i druge starinske stvari.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je bilo u Vojničkom Potoku, na mestu Starom Vojniku, odmah više varošice, pa se otuda preselilo za vreme Turaka. U Vlaškoj Mali živeli su Vlasi (Rumuni) do pre sto i više godina, pa su se preselili u Beljajku.

U Gornjem Kraju su:

–Marinkovići, slave Aranđelovdan. Došli su iz Crne Reke pre 150 godina. Kažu da su bili Rumuni pa se posrbili.

–Cvetkovići, slave Sv. Ćirila i Metodija. Doselili su se iz okoline Zaječara.

U Donjem Kraju su:

–Stojkovići, slave Nikoljdan. Oni su starinci.

–Rančići, slave Simeundan. I oni su starinci.

–Šiljići, slave Tomindan, jesenji i letnji. Oni su takođe starinci.

–Calakani, slave Đurđevdan i Đurđic. Doselili se sa Kosova.

–Stojkovići drugi, slave Mitrovdan. Oni su starinci.

–Ivančevići, slave Sv. Vrače. Došli su iz okoline Vranja.

–Droljići, slave Jovanjdan. Ne zna se odakle su.

–Milovanovići, slave Jovanjdan, Cigani-Romi, ne zna se odakle su došli.

U varošici su:

–Protići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Lomnice.

–Cvetkovići, slave Stevanjdan. Došli su iz Stare Srbije.

–Mihailovići, slave Petrovdan. Doselili se iz Ćuprije.

–Marjanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Milive.

–Simići, slave Todorovdan. Doselili se iz Bukovca.

–Matići, slave Nikoljdan, doselili se iz Jagodine.

–Jovanovići, slave Veliku Gospojinu, Doselili se iz Vitanaca.

–Načići, slave Mitrovdan, doselili se iz Paraćina.

–Andrejičići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Vitanaca.

–Ilići, slave Jovanjdan, doselili se iz Bogave.

–Nikolići, slave Andrijevdan, doselili se iz Svilajnca.

–Ivkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Bukovice.

–Markovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Dražimirovca.

–Petkovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Vranja.

–Stojadinovići, slave Mitrovdan. Poreklom su iz Makedonije.

–Stojadinovići drugi, slave Jovanjdan. Doselili se iz Medveđe.

–Miletići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli iz Svilajnca.

–Jovanovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Kušiljeva.

–Milojkovići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Medveđe.

–Stojičevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Svilajnca.

–Milovanovići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Vitanaca.

Seoska slava je Drugi dan Vaskrsa a zavetine Markovdan – za stoku i Nova Godina (Sv. Vasilije) – za zdrave ljudi.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.