Poreklo prezimena, selo Maskare (Varvarin)

7. novembar 2014.

komentara: 0

Crkva sv. Trojice, selo Maskare
Crkva sv. Trojice, selo Maskare

Poreklo stanovništva sela Maskare, opština Varvarin – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo se nalazi u ravnici pored Goli(j)ske Morave a nedaleko od njenog ulivanja u Veliku Moravu. Pruža se u pravcu toka reke. Morava ga ne plavi, jer je na uzdignutoj obali kao i skoro sva sela pored Morave, ali plavi polja-ključ. Kuća ima pored same Morave.

Vode.

Meštani piju bunarsku vodu.

Zemlje i šume.

Seoski atar je veoma skučen, tako da iznosi oko 600 hektara, te je skoro najmanji od svih seoskih atara u ovom kraju. Pored toga zemlja je nerodna i slaba (polnjača), osim jednog dela koji je u moravskoj ravnici.

Šume ima malo u zapadnom kraju seoskog atara, u mestu zvanom Brestarac.

Tip sela.

Selo je zbijeno ali nije ušoreno. Deli se na Gornju – uz Moravu i Donju Malu niz Moravu, koje deli drum što spaja drumove Jasika –Varvarin i Kruševac – Stalać.

U selu ima 150 kuća i 195 poreksih glava.

Ime selu.

Po jenom narodnom pričanju selo je ovim imenom nazvano zbog maskarade, koju su tu Turci izvršili nad mrtvim telom gospođe Ikonije, žene Todora iz Stalaća. Po drugom pak ime selu je došlo zbog mnogih masaka, kojih je tu nekada dosta bilo.

Starine u selu.

Više sela, baš naspram kule Todora od Stalaća, nalaze se razvaline nekog grada, koji je, po pričanju, još iz rimskog doba. Ozidan je od istog kamena kao i Todorova Kula. Oblika je četvrtastog i danas je razrušen skoro do temelja. U ovom gradu i oko njega nalaze se stari novci i komadi oružja i posuđa. U Donjoj Mali, do Morave, postoje neke stare pećine u kojima su, izgleda, nekada pečeni zemljani sudovi. To je i nekakvo staro groblje.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je, po svoj prilici, naseljeno pre 100 godina. Veći deo doseljenika je iz sela Uševca u Poljanici – okolina Vranja. Oni i danas govore dijalektom kraja odakle su došli, kao i oni iz Velike Kruševice. Otuda su ih raselili Anauti.

U Gornjoj Mali su:

Ilijaševići (Ilići) su iz okoline Leskovca, iz koga su se prvo doselili u Mokri Lug a otuda ovde pre 100 godina, slave Nikoljdan, letnji i zimski.

Stojkovići su iz sela Komarice kod Leskovca, slave Nikoljdan.

Krstići su iz Leskovca, slave Nikoljdan.

Stojkovci i Pešići su iz sela Poljanice u okoline Leskovca. Preci su im bili užari, slave Nikoljdan.

Vranjanci su se doselili iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.

Pavlovići su iz okoline Leskovca, slave Jovanjdan, zimski i letnji.

U Donjoj Mali su:

Gazdići su iz okoline Leskovca, slvae Jovanjdan, letnji i zimski.

Nedeljkovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Bećarovići su iz okoline Leskovca, kao i Ilijaševići, najpre su došli u Mokri Lug, pa otuda u ovo selo, slave Đurđevdan.

Vodeničarevići i Mijailovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Marinkovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Tuvegdžići i Stevanovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Zornici su iz sela Modrice kod Kruševca, slave Đurđevdan.

Grkovići i Kulakovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan. Ovde se doselio Stojiljko pre 110 godina.

Matejići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Privunovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Pejčići su iz okoline Pirota, slave Aranđelovdan, letnji i jesenji.

Nešići su iz sela Draškovca kod Leskovca odakle je ovde došao pre 120 godina Stojko Nešić, ne kaže se koju slavu slave.

Čičakovići su iz Kumanova u Staroj Srbiji, slave Nikoljdan.

Užarevići su iz sela Sobina kod Vranja odakle je ovde došao pre 100 godina neki starac Nikola Užar. Jedna kuća je bila tada i jedna kuća je i danas, ne kaže se koju slavu slave.

Ivanovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Cvetkovići i Bulkići su prebegli iz Stare Srbije u Leskovac a otuda u ovo selo, slave Aranđelovdan, letnji i jesenji.

Todorovići su iz sela Melne kod Trna, odakle su došli pre 20 godina, ne kaže se koju slavu slave.

Markovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Zajkovići su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.

Cukanići su iz Stare Srbije, slave Đurđevdan.

U selu postoji škola, mehana, dućan i kovačnica.

Seoska slava je Drugi dan Trojica (Duhova), a zavetine 9 decembra – za zdravlje stoke i Poljobranija – radi odbrane useva od vremenskih nepogoda.

Groblje je jedno i nalazi se u Donjoj Mali.

 

IZVORStanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.