Poreklo prezimena, selo Veliki Popović (Despotovac)

4. novembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela-varošice Veliki Popović (po knjizi Veliko Popoviće), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Veliki Popović - glavna ulica
Veliki Popović – glavna ulica

Položaj naselja.

Naselje je pored Seoskog Potoka i Kremenitog Potoka.

Vode.

Glavni izvori su: Veliki, Debeljanski, Rvatski i Kovački Kladenac.

Zemlje i šume.

Delovi atara su: Potočnjak, Bare, Pešinac, Staro Brdo, Kruškovac, Krakovi, Kremeniti Potok, Poljana, Kosica, Golubinjak, Dubovnica, Kovanluk, Kozji Grob, Bačinac, Gaj, Selište, Seljak, Mrtvaja, Caričina – gde je carica Milica ugledala despota Stefana kada se vraćao iz Manasije, Paunov Ključ, Sibak, Obradova Bara, Topole, Kod Bresta, Velike Livade, Belo Polje, Mlake, Kojina Bara, Razbojište i Međa.

Tip sela.

Selo se deli na male: Rvatsku, Debljansku, Kovačku, Subicku, Ciganski i na Varošicu. Ima 263 kuće i 26 rodova. Deo sela (Varošica) je proglašeno za varošicu 1884. godine. Godine 1819 imalo je 51 kuću sa 54 poreske glave a 1870. godine imalo je 165 glava.

Ime sela.

Selo je dobilo ime po Popovićima, prvim doseljenicima ovog sela.

Starine u selu.

Na Razbojištu se nalazi novac, koji narod zove „kostaćice“ ili „kostadinke“. U Barama postoji jezero i oko njega se iskopavaju delovi zemljanog posuđa, urne, kameni batovi i noževi od kremena. Blizu jezera je i mesto Kruškovac. Po narodnom predanju tu je za vreme Kneza Lazara bila varoš (Kruškovac), koju je sam knez razrušio zbog rđave vode, od koje je svet mnogo umirao.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je nekada bilo seeveroistočno, u ravnici, bliže Resavi, do današnjeg groblja. Otuda se premestilo u tursko vreme. Mesto gde je selo nekada bilo danas sse zove Selište. Odatle su se prvi ovamo preselili neki Popovići, po kojima je, kako je već rečeno, selo dobilo ime. Nije poznato kako se staaro selo zvalo.

Rodovi:

Rvati, slave Mitrovdan. Oni su iz „Rvatske“. Stari Nikola, Rvat, koji je umro 1673. godine doselio se iz „Rvatske“ i uzeo pod zakup od starog Kovača vodenicu na Resavi. Posle se sa Kovačevom familijom orodio i tu ostao. Tada je selo bilo u današnjem Selištu.

U Debeljanskoj mali su:

Debeljanci, slave Alimpijevdan. Doselili su se sa Kosova. Tamo su se zvali Poganci.

U Kovačkoj Mali su:

Kovači, Kovačevići i Kovačići – slave Đurđic i Đurđevdan. Oni su starinci i ovde su došli iz Selišta.

Subići i Brzanci, slave Aranđelodan. I oni su starinci. Prezivaju se u Brzanci zbog toga što je neki njihov predak uzeo ili ukrao Vlasima sir (brnzo).

Capići i Mulići, slave Nikoljdan. Oni su Cigani-Romi, doseljeni pre 60 godina iz Brestova.

Varošica je skoro na sredini sela. U njoj su:

Marjanovići, slave Stevanjdan. Oni su iz Trućevca.

Novakovići, slave Nikoljdan. Oni su iz Roande.

Despotovići, slave Đurđevdan i Đurđic. Oni su iz Malog Popovića.

Dimovići su iz Makedonije, slave Nikoljdan.

Nikolići su iz Gopeša, slave Nikoljdan.

Radovanovići su iz Roande, slave Trifundan.

Petrovići su iz Velikog Laola kod Požarevca, slave Đurđic i Đurđevdan.

Tošići su iz Lebana, slave Nikoljdan.

Stojanovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Popovići su iz Gopeša, slave Nikoljdan.

Papići su iz Banata, slave Stevanjdan.

Jovanovići su iz Kušiljeva, slave Jovanjdan.

Jovanovići drugi su iz Vitanaca, slave Veliku Gospojinu.

Belobrkići su iz Leskovca, slave Mratindan.

Lukići su iz Sedlara, slave Stevanjdan.

Jankovići su iz Starog Adžibegovca, slave Nikoljdan.

Dimitrijevići su iz Svilajnca, slave Mitrovdan.

Grozdanovići su iz Svilajnca, slave Nikoljdan.

Stamenkovići su iz Makedonije, slave Aranđelovdan.

Milići su iz Velikog Popovića (sela), slave Đurđic i Đurđevdan.

Stevanovići su takođe iz Velikog Popovića, slave Nikoljdan.

Varošica nije odvojena od sela. U njoj su nekoliko mehana, dućana, zanatlijskih radionica, pošta-telegraf, škola i nekoliko kuća. Do pre nekoliko godina ovde je bila i sreska kancelarija, pa je premeštena u Despotovac.

Seoska slava je 25 maja a zavetine: Bogojavci – za zdravlje ljudi i stoke i Blaga Marija – za vinograde.

 

IZVORStanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.