Poreklo prezimena, selo Jasika (Kruševac)

26. oktobar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jasika, grad Kruševac – Rasinski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Temnić“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Jasika

Položaj sela.

Selo sse nalazi na jednoj uzdignutoj zaravni pored same Goli(j)ske Morave, koja selo ne može plaviti ali mu plavi ključ-polja. Kroz sredinu sela protiče Srnjanska Reka a donjim krajem sela protiče potok Pešinac. Ni reka ni potok se ne izlivaju, jer su im korita duboko ukopana. Selo je na vrlo lepom položaju. Od njega je naročito lep pogled na Kruševac, od koga je selo udaljeni 4 kilometra.

Vode.

Selo pije više binarsku nego izvorsku vodu a pije se, ali ređe, i moravska voda. Jedan izvor je do Erickog Ribnjaka, nedaleko od Morave. Ispod mehana i dućana postoji jedna česma, koju su još Turci podigli.

Zemlje i šume.

Pola seoskog atara je u moravskoj dolini a pola na brdu. Atar se prostire i preko Morave. U ravnici je zemlja jako plodna i na njoj osobito rađa kukuruz, konoplja, užarka i duvan. Zemlja u strani je slaba i nerodna.

Selo ima malo sitne šume, koja se nalazi na severnoj strani, u brdu.

Tip sela.

Selo je zbijeno i većinom ušoreno, naročito oko dućana i mehana. Samo po krajevima kuće su malo ređe. Deli se na Gornju i Donju Malu, koje razdvaja Srnjanska Reka. Prva je zapadno a druga istočno u pravcu ušća Morave. Donju Malu meštani zovu i Novo Selo. Između Mala je rastojanje oko 100 metara a između pojedinih kuća 20-40 metara.

U selu ima 175 kuća i 215 poreskih glava.

Ime selu.

Po jednom narodnom predanju selo je sadašnje ime dobilo zbog toga što je carica Milica tu jasno videla sina, Visokog Stevana, kada se vraćao sa vojskom iz Rusije. Oni što ovako pričaju vele da se selo ranije zvalo Jasnika. Po drugima selo je dobilo ime zbog mnogih jasika, koje ovde, pored Morave, rastu.

Starine u selu.

Oko sela ni u selu ne nalaze se tragovi starih naselja. Preko Golijske Morave, naspram sela, postojalo je selo Kovanlučište, Kovanluk ili Kovanlučani, koje se pominje u upisniku sela od 1818. godine a ima ga i na Vujićevoj karti u „Putešestviju“. To selo se između 1825. i 1830. godine, zbog poplave, raselilo. Veći deo stanovnika otišao je u Čitluk kod Kruševca a manji u Jasiku i Gavez. Ispod crkve na moravskoj obali nalaze se đulad težine 2-3 kilograma.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po predanju selo je staro i tu je postojalo još za vreme Cara Lazara. Starosti sela idu u prilog i nekoliko porodica – starinaca. Za turskog vremena Jasika je bila omanja varošica. Pirh piše da je „usled živog saobraćaja postalo napredna palanka u kojoj ima mnogo trgovaca i espapa“. To je bilo kada je Kruševac bio pod Turcima. Docnije, kada je Kruševac oslobođen, Jasika nije mogla u njegovoj neposrednoj blizini kao varošica opstati. I danas stoji kaldrma u ulici, gde su mehana i dućani, nekoliko starinskih dućana i jedna mehana, sada furundžinica.

U Gornjoj Mali su porodice:

Velikići su starinci, slave Pantelijevdan i Lučindan.

Sredojevići su starinci, slave Nikoljdan.

Tuvegdžići, tako nazvani po tome što im je neki predak bio tuvegdžija, su doseljeni iz Toplice, slave Nikoljdan.

Pupići su iz Toplice, slave Đurđic i Đurđevdan.

Malezići su iz okoline Leskovca, slave Lučindan i Markovdan.

Erići su iz rudničkog okruga, slave Đurđi i Đurđevdan.

Bulurdići (Tinčići) su došli pre sto godina iz Stare Srbije, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.

Popovići su iz Stare Srbije, slave Aranđelovdan.

Bačvandžići su došli iz Bele Palanke pre 50 godina, slave Nikoljdan.

Užarevići su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan. Ima ih u Svojnovu i Maskarama.

Streljići su iz Strelca u okolini Pirota, slave Đurđic i Đurđevdan.

Đorići su iz Stare Srbije, slave Nikoljdan.

Vanići su došli pre 80 godina iz okoline Vranja, slave Nikoljdan.

Cekići su iz okoline Vranja, slave Nikoljdan. Ima ih u Maskarama.

Vranjanci su iz okoline Vranja, slave Andrijevdan.

Petrići su iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.

Stamenkovići (Vlasi) su doseljenici iz krajinskog okruga, slave Stevanjdan, zimski i letnji.

Savkovići su iz Stare Srbije, slave Đurđic i Đurđevdan.

Jakovljevići su došli iz Laba u Staroj Srbiji, slave Nikoljdan.

U Donjoj Mali su:

Đorgovići su se doselili pre 150 godina iz Crne Gore, slave Đurđic i Đurđevdan.

Brkići su iz Baličeva u Toplici, slave Aranđelovdan i Sv. Petku.

Ćosići su iz Župe, slave Đurđic i Đurđevdan.

Cvetanovići su iz okoline Leskovca, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.

Ćoćići su iz okoline Leskovca, slave Aranđelovdan.

Filipovići su iz okoline Leskovca, slave Nikoljdan.

Lepoženići i Jovanovići su iz okoline Pirota, slave Nikoljdan.

Vilimonovići su iz Toplice, slave Mitrovdan i Jeremijevdan. Ima ih u Srednjem Krčinu i Medveđi kod Trstenika, gde su poznati pod imenom Đavolovići.

Takići su iz okoline Piota, slave Nikoljdan.

Mićići i Stojadinovići su iz okoline Niša, slave Lučindan i Markovdan.

Veljkovići i Rđavčani u iz okoline Vranja, slave Aranđelovdan, jesenji i zimski.

Stojiljkovići su iz okoline Leskovca, doselili se pre 30 godina, save Nikoljdan.

Gajići su iz okoline Vranja, slave Đurđic i Đurđevdan.

Trojanovići su iz okoline Leskovca, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji.

U selu postoji crkva, škola, sudnica, dve mehane, jedan dućan, kovačnica i tri užarnice.

Seoska slava je Drugi dan Trojica a zavetine nemaju.

Groblje je jedno i nalazi se u vrhu sela, u strani, idući ka Kruševcu i Srnju.

 

IZVORStanoje Mijatović – Temnić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

DODATAK: U selu Jasika rođen je kompozitor Stanislav Binički.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.