Poreklo prezimena, selo Lovci (Jagodina)

21. oktobar 2014.

komentara: 19

Poreklo stanovništva sela Lovci, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Selo je više varošice Bagrdana, sa obe strane reke Osanice, uz koju se prostire u dužini od oko 4 kilometra.

Vode.

Pije se bunarska voda. Postoji samo jedna česma u Gornjoj Mali – Kalauzovićka Česma.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Lovačko Polje, Ornice, Veliko Polje, Marin Tavan, Spahiske Livade i Kovanluk. Pašnjaci i šume su na mestima: Jame, Gaj, Ošljak, Papradnjača, Kamenita Kosa, Selište i Markov Potok. Šume su na mestima: Kozjak i Parlozi.

Tip sela.

Selo je više timočkog tipa nego moravskog ili dolinskog. Zbog samog položaja kuće su više razređene, mada ih ima na pojedinim mesta, gde je zemljište podesnije, i češćih. Reka Osanica čini selu dosta veliku štetu. Zbog njenih nanosa zbog plitkog korita selo je ostalo bez najboljih imanja. U selu, na Osanici, postoji nekoliko vodenica.

Selo se deli na Gornju, Srednju i Donju Malu. Gornja Mala se zove i Dubočka, a srednja Crešnjevička Mala. Gornja Mala je bliža Strižilu a Donja Bagrdanu. Mahale nisu podvojene..

Ime selu.

Po predanju selo je dobilo ime po mestu iz koga su prvi doseljenici; neki pričaju da se tako zove, što su mu se prvi doseljenici zanimali najviše lovom po Crnom Vrhu.

Starine u selu.

Ima tragova od starog puta, koji je vodio kroz ovo selo pored reke. Ovaj put je vezivao Bagrdan sa Batočinom i Kragujevcem, a pravljen je za vreme Turaka.

U Markovi Potoku ima ostataka od neke stare crkve, a tu je i Latinsko Groblje, gde su se nalazili stari novci iz rimskog doba.

Narodno predaanje kaže da je nekada u Markovu Potoku bila vrlo velika crkva, koju je podigao Kraljević Marko.

Još se priča da je za vreme turske uprave u ovom selu bila i turska džamija ali se ne zna tačno njeno mesto. Veruje se da ju je reka odnela prilikom neke velike poplave.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo je nekada bilo u Selištu, pa se otuda premestilo. Kada je zasnovalo — n zna se, ali je postojalo kada i Bagrdan, a stari ljudi kazuju da je za vreme boravka Turaka u Bagrdanu bilo kao spahijski „čiflak“.

Selo Lovci ima 200 kuća, 22 roda i 1064 stanovnika.

Rodovi su:

Todorovići i Živkovići, slave Nikoljdan. Dosellili su se pre 150 godina iz bagrdanske Koprivnice, kada je ona bila u Mokrom Viru, „tamo negde oko Laništa“.

Jankovići i Golubovići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili su se pre 150 godina iz okoline Aleksinca sa prvim doseljenicima.

Truntaševići*, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se iz okoline Trna pre 130 godina.

*Nazvani su tako jer su ima stari bili lenji u radu, kao trutovi.

Mitrovići i Čugurovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli su iz Vrlana u Resavi pre 130 godina a tamo iz Timočke Krajine.

Petrovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Niša pre 130 godina.

Stojanovići i Colići su se doselili iz timočke okoline pre 100 godina. Od njih ima jedna kuća u varošici Bagrdanu. Ne kaže se koju slavu slave.

Marinkovići i Jovanovići, slave Sv. Vrači. Doselili su se iz Temnića pre 120 godina a tamo iz Crne Reke, timočke.

Veljkovići, Trifunovići i Nešići – slave Aranđelovdan. Doselili se iz okolin Kumanova pre 120 godina. Ima ih u varošici Bagrdanu, jedna kuća.

Nikolići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Kumanova pre 120 godina. Ima ih u varošici Bagrdanu, jedna kuća.

Tomići, slave Ignjatijevdan. Doselili se iz okoline Leskovca pre 120 godina. Ima ih u varošici Bagrdanu, jedna kuća.

Trajilovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili su se iz Gladne u Resavi pre 120 godina; zovi ih „Vlasima“. Ima ih u varošici Bagrdanu, jedna kuća.

Živadinovići, Stojadinovići i Veljkoići drugi – slave Aranđelovdan. Došli iz okoline Niša pre 120 godina.

Jovanovići, Nejići i Prvići – Slave Sv. Vrači. Došli su iz Korićana kod Kragujevca pre sto i više godina.

Lepojkići i Lepopojići, slave Aranđelovan i Nikoljdan. Doselili se iz okoline Prištine pre sto i više godina, ima ih u Bačini, Temnić, bilo ih je u Miloševu, pa su izumrli.

Mladenovići i Minkići, slave Jovanjdan. Doselili se iz okoline Knjaževca; bili prethodno u okolini Paraćina pa se doselili ovde pre sto i više godina.

Mumići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Gladne u Resavi pre sto i više godina a tamo iz okoline Boljevca (Crna Reka). Sa Trajilovićima se smatraju kao jedan rod. Od njih ima jedna kuća u varošici Bagrdanu.

Jotići slave Jovanjdan. Doselili se iz okoline Knjaževca pre sto godina. Stri Jota se doselio kao putujući učitelj.

Zlatanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Starog Korita, srez zaglavski, pre sto godina a tamo iz okoline Pirota. Ima ih u Gornjem Štiplju, Vranovcu, Jagodini i Beogradu.

Milašinovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Brzana u Lepenici pre sto godina a tamo iz Crne Gore. Ima ih u Velikoj Pčelici, Levač i u Kragujevcu.

Milivojevići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz Radošina u Resavi pre 80 godina; tamo se prezivaju Manojlovići.

Ne zna se odakle su i kada doseljeni:

Nikolići drugi, slave Sv. Varvara.

Pejčinovići, slave Aranđelovdan.

Seoska slava je Prvi dan Trojica a zavetina Markovdan – za orače i kopače.

Groblje je u vrhu sela, u strani, desno idući Strižilu.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (19)

Odgovorite

19 komentara

  1. Vesna

    Zaboravili ste familiju Đorđević koja je u selu od početka 19.veka kada su se prezivali Živković. Slave Đurđic. Poslednjih 120 godina porodica ime prezime Đorđević. Moj deda Svetislav Đorđević je rođen u Lovcima 1909.godine, gde je i umro.

    • Ljubiša Danković

      Vesna je u provu, kad je familija Đorđević u pittanju. Svetislav Đorđević je sin Milentija Đorđević rođenog 1878god. U selu Lovci, to znam jer je moja bava Zorka devojačko prežime Đorđević rođena 1900godibe. Od oca Milentija i majke Vaske. Imala braću Sretena i Svetiskava i sestru Bosiljku.

  2. Ksenija

    Sram vas bilo,,pa dal ste normalni kada vec nesto sastavljate i pravite se pametni,onfa mora i da stima.zaboravili ste djordjevice.
    Vidi se da nemate pojma.sramota

  3. Branko Todorović

    Nismo mi zaboravili, tj. vredni postavljač tekstova Milodan, to je propust istraživača Belice, Stanoja M. Mijatovića, ako je upopšte i propust, jer knjiga je pisana pre Drugog sv. rata, a objavljena u Srpskom etnografskom zborniku 1948. godine. 🙂

    Autor se pretpostavljam oslanjao na crkvene protokole s kraja 19. i početka 20. veka, te je vrlo verovatno da tada Đorđevića još i nije bilo u Belicama, a mi ovde za sada još uvek samo prikupljamo staru literaturu i građu, koja je do sada bila nedostupna široj javnosti.

    Naravno, ako vas nema tu, mora vas biti nedgde dalje, a podaci koje je ostavila Vesna, svakako mogu biti od koristi u traganju za istima.

    • Milenković Milašin

      Gospodine Todoroviću,
      Pretpostavljate da se Stanoje Mijatović koristio crkvenim knjigama u prikupljanju podataka. Mislim da nije, njegova ekipa bi došla u neko mesto i zadržavala se vrlo kratko, dan ili dva. Koristili su intervjue sa meštanima, zato ima toliko grešaka. To isto važi i za druge ekipe , za drug krajeve.

      • Branko Todorović

        Ne verujem. Tek u novije vreme praksa je da se u monografijama mesta ili porodica navode podaci iz matičnih knjiga. U monografijama mesta obično se navede koja se prezimena najranije javljaju u tim knjigama.

  4. Ksenija

    Pobrinite se i potrazite jer moj deda je rodjeni lovcanin upokojio se prosle godine rodjen 1921, otac tj pradeda nas rodjeni lovcanin poginuo pao Sa sljive kada je deka imao 4 godine.djordjevici od pamtiveka pistoje i njegova braca aksentije i ostali.neka gospodin dopuni sto fali neka istrazi Kako treba jel nemoze porodica tek tako da se izbrise da se nepamti.cudno mije svi su navedeni samo djordjevici izbrisani tj nepronadjeni.

    • Branko Todorović

      Vi nama morate proveriti da li je vaših Đorđevića bilo u Lovcima recimo 1890. godine? Nije isključeno da su tu odnekale doselili, i da zato nisu obrađeni u knjizi, jer je ista pisana verovatno kancelarijski, tj. koristeći se crkvenim knjigama i nekolicinom izvora, koji odgovarali na pitanja istraživača, a koja su opet sastavljana po crkvenim knjigama.

  5. Mladenka Milanovic

    Poštovani, zaboravili ste i porodice sa prezimenom Milanović koje slave Sv. NIKOLU.Ceo zaseok sa desne strane kada se ulazi u selo iz Bagrdana nastanjen je porodicama sa prezimenom Milanovic i one su tu sigurno bile i u 19 veku, Vi navodite izvore podataka iz 19 veka.Sve te porodice imaju kumovsku vezu sa porodicama iz Lapova ali ja nisam mnogo upoznata a stariji stanovnici na žalost više nisu medju nama da bismo nešto bliže saznali.Sve porodice su radile u fabrici balona u Bagrdanu, tako da se ovaj zanat u porodicama Milanovic, Radosavljević, i danas zadržao.

  6. Mladenka Milanovic

    Poštovani, zaboravili ste i porodice sa prezimenom Milanović koje slave Sv. NIKOLU.Ceo zaseok sa desne strane kada se ulazi u selo iz Bagrdana nastanjen je porodicama sa prezimenom Milanovic i one su tu sigurno bile i u 19 veku, Vi navodite izvore podata iz crkvenih knjiga iz devetnaestog veka.Sve te porodice imaju kumovsku vezu sa porodicama iz Lapova ali ja nisam mnogo upoznata a stariji stanovnici na žalost više nisu medju nama da bismo nešto bliže saznali.Sve porodice su radile u fabrici balona u Bagrdanu, tako da se ovaj zanat u porodicama Milanovic, Radosavljević, i danas zadržao.

    • Milenković Milašin

      Mladenka, znamo se se iz Lovaca. Pitanje prezimena Milanović iz Lovaca je rešeno. Potiču od Todora i Kate Nešić iz okoline Gurgusovca (Knjaževca) koji su se sa porodicom doselili u selo Lovci 1821. godine ( a kumovi su im se doselili u Lapovo u isto vreme). Todor je došao sa 2 sina, Živanom Todorovićem (sada su to Jakovljevići), Živkom Todorovićem (sada su to Živkovići) i ćekom Ankom Todorović (udata kasnije u Pejčinoviće). U putu im se rodio sin Miladin (sada su to Miladinovići, Radosavljevići). U Lovcima im se rodio četvrti sin Milan (sada su to Milanovići).
      Mladenka, kada dolaziš u selo Lovci, nađi me. Imam podatke o gotovo svim članovima pomenutih familija koji su živeleli zadnjih 200 godina, pa i tvoje uže familije. Možeš da pomogneš da nađemo i one za koje nemamo podatke.

  7. Ljubisa Dankovic

    Prezentacija prezimena gradana sela Lovci ima dosta propusta. Ispustena su dosta prezimena. A neka vise ne postoje u ovom selu.Pa sastavljaca ove prezentacije upucujrm na gospodina Radomir Petrovica koji godinama sakuplja podatke, o mestu Lovci kao ziteljima ovog mesta.

  8. najdan cvetanovic

    Ako je moguće, molim Ljubišu Dankovića da me uputi na bilo koju adresu (stanovanja, telefon, elektronska adresa) preko koje mogu stupiti u kontakt sa Radomirom Petrovićem. Unapred sam zahvalan.

  9. najdan cvetanovic

    Primetio bih da pojedini komentari ne uvažavaju napomenu na početku teksta o prezimenima u selu Lovci. Jasno se kaže da je pisan prema knjizi Belica od Stanoja Mijatovića.Koliko mi je poznato navedena knjiga je pisana oko 1930. godine i prikazuje tadašnje stanje. Iz iskustva znam, pomalo se i sam bavim istraživanjem porekla stanovništva sela Crni Kao, da pisani izvori iz tog vremena ne daju uvek potpune i tačne podatke. Ali da nije njih danas bi još manje znali bilo šta o našem poreklu, tako da su dragoceni izvor za sve one koji žele da izuče i nauče ko su i odakle su. Prema toma, treba biti zahvalan saradniku Milodanu, a kritike ne zaslužuje, jer je samo preneo ono što piše u pomenutoj knjizi.

  10. Ljubisa Dankovic

    Za najdana Cvetanovica, kontakt telefon za informacije o poreklu prezimena,mestana sela lovci Bojan petrovic sin Radomira Petrovica 064 3246 235. Druga osoba koja ima dosta podataka je Milasin Milenkovic tel.066 226 192. Ja Ljubisa Dankovic lmam neke informacije , po kazivanju mone babe. Tel.0692809952.

    • najdan cvetanovic

      Poštovani,
      Najlepše Vam hvala na informaciji. Ako bude nešto još trebalo kontaktiraću Vas ponovo. Hvala još jednom.