Poreklo stanovništva sela Kojčinovac, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
KOJČINOVAC ima 293 kuće. Selo se deli na Čardačine i Glavičor, odnosno na Gornju i Donju mahalu.
Starinci su:
–Simeunovići i –Mitrovići (Mitrovdan).
–Tomići (Jovanjdan) iz Hercegovine su,
–Anđelići (Jovanjdan) iz Hercegovine su,
–Perkovići (Jovanjdan) iz Hercegovine su,
–Dragići (Jovanjdan) iz Hercegovine su,
–Matkovići (Aranđelovdan) iz Hercegovine su,
–Zekići su iz Hercegovine.
Unutrašnje seljakanje:
–Sarići, zvani Ilići, Tanasići i Limići (Savindan) iz Glogovca su,
–Sojići (Jovanjdan) iz Suvog Polja i
–Dimitrići (Mratindan) iz Lokanja.
Nepoznatog porekla su:
–Živanovići, zvani Dokići (Savindan),
–Markovići (Jovandan),
–Bradarići (Nikoljdan),
–Mlađenovići (Jovanjdan),
–Miljanovići (Đurđevdan),
–Jovičići (Aranđelovdan) i
–Čobići (Đurđevdan).
»Molitva« je Spasovdan. U selu postoji jedno zajedničko aktivno groblje.
IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
6. decembar 2022. u 21:20
Boban
Podaci o Kojčinovcu iz “Etnološke monografije” od Radmile Kajmaković nisu potpuni i djelimično su pogrešni.
Nekoliko familija koje žive u tom selu (Kojčinovac, Gornji Kojčinovac, Čradačine, Glavičor) nisu nabrojane, a definitivno su bile nastanjene u tom selu u vrijeme objave monografije:
Blagojevići
Gajići
Zelenovići
Lazarevići
Maletići (Stjepanjdan)
Obrenovići (Aranđelovdan)
Stjepanovići (Stjepanjdan)
Osim toga, Molitva nije “Spasovdan”, već “Mlada nedelja” tj. nedelja prije Trojica