Poreklo prezimena, naselje Aleksandrovo (Subotica)

18. oktobar 2014.

komentara: 6

Poreklo stanovništva naselja Aleksandrovo, grad Subotica. Prema knjizi Gašpara Ulmera “Vlastelinsko naselje Aleksandrovo”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Aleksandrovo
Pogled iz Aleksandrova prema Subotici

Naselje Aleksandrovo je nastalo na osnovu kraljevske naredbe i sporazuma između bač-bodroške Županije i grada Subotice iz 1785. godine prema kojima će grad  kolonizovati Aleksandrovo sa najvećim mogućim brojem sesija. Kolonizacija je započela već sledeće godine, a među prvim prijavljenim kolinistima bilo je 80 pravoslavnih Srba i 11 katolika Bunjevaca s tim da porodice iz grada koje se nasele u Aleksandrovu ne mogu zadržati kuće i zemlju u gradu Subotici.

Kolonisti sela Aleksandrovo, spisak

Sredinom 1789. godine, u Aleksandrovo dolaze izbeglice iz Srbije, zvane ”raja” koje bivaju prihvaćene među sunarodnicima u naselju. To su bili:

Janko Đorđević iz Medrova; zlatar sa 3 sina

Ivan Marianković iz Selovca; sa ženom i 4 dece

Milan Ivanović iz Rakinca; starac

– udova Marta iz Lapova

Njihova dalja sudbina je nepoznata.

ALEKSANDROVO (ŠANDOR) – Land Census 1828.
Sandor, No. 84
LDS Microfilm #622,968

\
1. Mich.Takats
2. Joannes Iszakov
3. And. Pein
4. Triph. Mainszky
5. Joannes Miatov
6. Joannes Czvekits
7. Georg Miatov
8. Thom. Miatov
9. Steph. Lontsarszky
10. Petrus Vukovits
11. Theod. Miatov
12. Ant. Stulits
13. Paulus Varga
14. Jacob Kerits
15. Viduas Vitanov
16. Laz. Radits
17. Paul Borits
18. Sam. Borits
19. Joannes Kragnev
20. Laz. Kerlyakov
21. Petrus Hudorov
22. Dan. Szuvajtsits
23. Thimot. Szuvajtsits
24. Demet. Mirkov
25. Zaria Csamprag
26. Gaja Sesevits
27. Ignat. Brantsits
28. Jacob. Csamprag
29. Joan. Csamprag
30. Bazil. Csamprag
31. Paul Pilits
32. Joan. Tyorits
33. Naz. Vidovits
34. Jacob Kudurov
35. Lazar. Zvolits
36. Naz. Hersits
37. Jacob Drulin
38. Lazar. Aratzky
39. Petrus Rajakov
40. Lazarus Mitrits
41. Simon Vittanov
42. Elias Huderov
43. Basil. Lausev
44. Zaria Lontsarszky
45. Sophr. Lazitsits
46. Abrah. Aratzky
47. Jacob Lontsarszky
48. Maz. Ruszt
49. Paul Aratzky
50. Athan. Krlyakov
51. Bazil. Alozits
52. Joan. Pilits
53. And. Pilits
54. Steph. Zvekanov
55. Joan. Miatov
56. Elias Malogurszky
57. Joan. Lazitsits
58. Paul Gyurasev
59. Ladislaus Molnar
60. Joan. ?Klisztek – Vid.
61. And. Bartolov
62. And. Bartolov
63. Mich. Vlaovits
64. Ant. Vlaovits
65. Triph. ?Zvekits
66. Daniel Budutsev
67. Triph. Lontsarszky
68. Joseph Kubitsek
69. Georg Aratzky
70. Petrus Gyurasev
71. Bazil Kikovits
72. Elias Gyurasev
73. Isac. Zvekits
74. Mojzes Zvekits
75. Vidua Szuvajtsits
76. Thom. Kovatsev
77. Petrus Gyuresev
78. Maz. Zvekits
79. Arsenius Zvekits
80. Sam. Aratzky
81. Bazilius Iszakov
82. Jevrem. Mitrits
83. Tacza Pilits
84. Steph. Matits
85. Theop. Mitrits
86. Koszta Gertsky
87. Maz. Dungyerszky
88. Stanis Hersits
89. Paul Vaszilev
90. Jab. Iszakov
91. Ignatius Rakits
92. Stanis. Polyakov
93. And. Ivits
94. Arsz. Lazits
95. Steph. Barna
96. Adam Juhasz
97. Joan. Dobos
98. Mich. Penzits
99. Matth. Szebenyi
100. Steph. Szebenyi
101. Thom. Vukovits
102. Theod. Lazits
103. Georg. Jablanos
104. Mart. Major
105. Joseph Szikak
106. Joan. Varga
107. Joan. Kernyansky
108. Mich. Kernyansky
109. Triph. Lausev
110. Petrus Lausev
111. Athan. Miatov
112. Joan. Aratzky
113. Elias Lazar
114. Paul. Krakojev
115. Lucas Kernyanszky
116. Elias Lontsarsiky
117. Arsz. Vukovits
118. Abrah. Miatov
119. Joan. Miatov
120. Georg. Aratzky
121. Bazsilus Vukovits
122. Georg Pilits
123. David Mazim
124. Vidua Vlavoits
125. Georg Miatov
126. Maz. Tatits
127. And. Bartolov
128. Lazar. Darduszky
129. Bazil Szeftsits
130. Matth. Miatov
131. David Lazits
132. Nicef. Gajin
133. Steph. Kernyaszky
134. Lucas Lausev
135. Philip Duits
136. Bazil. Kerlyakov
137. Zach. Vidovits
138. Nicef. Lontsarsky
139. Ant. Kernyanszky
140. Joseph Laszlo
141. David Kerits
142. Timoth. Vitanov
143. Pauli Zuggvar
144. Gab. Duits
145. Steph. Szabo
146. Pauli Szebenyi
147. Joan. Szebenyi
148. Jab. Ivits
149. Mart. Martinov
150. Joseph Bartolov
151. Hart. Merkojev
152. Vidua Mattyasov
153. And. Sergits
154. Maz. Mirkov
155. Cirillus Lontsar
156. Mich. Ivanovits

Godine 1804., Aleksandrovo je dobilo i status sela, a od 1904. pripojeno je gradu Subotici. Crkva Sv. Dimitrija izgrađena je 1818. godine i danas ima status spomenika kulture od velikog značaja. Katolička crkva Marije Majke izgrađena je 1982. godine.

Prema podacima iz 1910. godine, Aleksandrovo je imalo 1.589 stanovnika, od čega suskoro polovinu činili Srbi zatim 323 Nemca, 271 Mađar, 5 Slovaka i 741 pripadnik ostalih etničkih skupina (prvenstveno Bunjevaca). Tom prilikom nije bilo popisanih Hrvata, Ukrajinaca i Vlaha.

Podaci iz 1910.

Aleksandrovo se među lokalnim življem naziva i Šandor (mađarski oblik imena Aleksandar).

 

IZVOR: Gašpar Ulmer – ”Vlastelinsko naselje Aleksandrovo”, Subotica 1999. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Vladimir

    Poštovani, kako doći do podataka iz ove knjige? Potrebni su mi podaci o familiji Lončarski!

    • Aleksandar Marinković

      Neke podatke o porodici Lončarski su dostupni preko linka koji je objavljen u samom članku. Da krenemo redom:
      1) Među 80 Srba koji će naseliti Aleksandrovo, bili su i: Koja Lončarski (1 glava), Roman Lončarski (2 gl.) i Sava Lončarski (1 gl.);
      2) 1788. godine – Koja Lončarski (5 glava) imao je 2 konja i 4 vola, Proka Lončarski (3 gl.) imao je 3 konja i 4 vola i Roman Lončarski (5 glava) sa 4 konja i 4 vola;
      3) 1800. godine na spisku stanovnika Aleksandrova koji su se izjasnili da će ostati u selu, nalaze se i Zaharija Lončarski (nema ništa, hoće da ostane), Proka Lončarski (kupiće 2 konja, ostaće) i Roman Lončarski (već ima 2 konja);
      4) 13.03.1802. godine, u sumarnom prikazu starih i novih kuća kao i sesionalne zemlje u Aleksandrovu, navode se: Zarija Lončarski, Proka Lončarski, Roman Lončarski i Sava Lončarski;
      5) 16.11.1804. godine, u Popisu stanovnika Aleksandrova sa veličinom poseda i brojem konja, nalaze se: Zarija Lončarski (treba da nabavi još 1 konja) sa 1/2 sesije i 1 konjem, Proko Lončarski sa 2 konja (bez sesionalne zemlje), Roman Lončarski (dovoljno) sa 1/2 sesije i 4 konja kao i Sava Lončarski (uručitelj, nabaviće 2 konja) sa 1/2 sesije i 2 konja;
      6) 04.02.1809. godine, na Popisu kuća i sesija sela koje po vlastelinskom pravu pridaju slobodnom kralj. gradu Subotici, navode se: kućni br. 46 – Zarija Lončarski, kuća 1, sesija 1/2, zatim kućni br. 8 Proko Lončarski, kuća 1, sesija 1/4, kućni br. 62 Roman Lončarski, kuća 1, sesija 1/2, kućni br. 126 Ćiro Lončarski, kuća 1, sesija 1/4;
      7) 07.06.1813. godine, u Specifikaciji stan. sela Aleksandrova koji su u nestašici i mole da im se dodele žitarice, su i: Proko Lončarski (4 duše), Roman Lončarski (5 duša) i Ćiro Lončarski (7 duša);
      8) U Aleksandrovu su živeli: TRIFUN LONČARSKI (ul. Jovana Pačua 8), ZAHARIJE LONČARSKI (ul. Jugoslovenska 47, pored Osnovne škole i Opštinske kuće), JOVAN LONČARSKI (ul. Jugoslovenska 51), NIĆIFOR LONČARSKI (ul. Jugoslovenska 70, a 1/2 imanja je delio sa Miloradom Mijatovim), ILIJA LONČARSKI (ul. Vojislava Ilića 117, zadnji deo imanja se graničio sa Nićiforom), i ĆIRIL LONČARSKI (ul. Vojislava Ilića 156, imanje na uglu ul. V.Ilića i Plate Dobrojevića) – ulice imenovane prema planu iz knjige Gašpara Ulmera;
      9) 01.05.1823. godine, u Ugovornoj tabeli sela Aleksandrova koje po vlastelinskom pravu pripada slobodnom kralj. gradu Subotici, a prisajedinjeno je Bačkoj županiji, pominju se: Zaharija Lončarski, Ilija Lončarski, Jovan Lončarski, Nićifor Lončarski, Trifun Lončarski i Ćirilo Lončarski;
      10) Prema Popisu stanovnika iz 1828., u Aleksandrovu su živeli: Lončar Kiril (kućni br. 155), Lončarski (k.br. 138), Lončarski Z. (k.br. 44), Lončarski Il. (k.br. 116), Lončarski J. (k.br. 47), Lončarski St. (k.br. 9), Lončarski Trifun (k.br. 67);
      11) 08.10.1851. godine, u Popisu stanovnika Aleksandrova sa brojem zaprega, ne navodi se porodica Lončarski.

  2. Andrea

    Poštovani, potrebni su mi podaci o porodici Ognjanov iz knjige – Gašpar Ulmer – “Vlastelinsko naselje Aleksandrovo“. Kako mogu doći do istih?

  3. Djordje

    Pozz interesuje me poreklo prezimena čamprag

  4. Vojislav Ananić

    čampraga … od komada lima napravljena navlaka za obuću s izbijenim šiljcima na donju stranu, koja se vezivala špagom, a služila je da se ne kliže zimi na ledu; u nekim zaseocima se te navlake zovu rebatine