PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ilija Šikman
Poreklo: Prezime Gojić upućuje na poreklo iz okoline Dečana sa Kosova već u 14. veku. Pored Dečana, prezime Gojić se evidentira u Raškoj pa i u današnjoj severnoj Albaniji. Ne isključuje se ni prepostavka da su Gojoći iz Crne Gore od Bjelopavlovića ili sa Tare. U okolini Dubrovnika, prezime Gojak se spominje 1372. godine. Kasnije, 1415. godine spominje se hercegovačka familija Gojaković koji su verovatno potomci ovih Gojaka. Gojaka (Gojakovića) ima u oblasti Tare u selima Gračanica i Gojakovići (Mojkovc). Navodno su poreklom od Kuča od bratstva Drekalovića. Krsna slava je opšta kučka slava Sveti Nikola. U Gračanici ih ima i poislamljenih, ali znaju za svoje srodstvo sa nepoturčenim prezimenjacima.
Šematiznom Dabrobosanske mitropolije Gojići su registrovani sa 5 slava: Arhanđel Mihail u eparhijama Prijedoru, Durđevdan, Vedovica (Dubica), Ljubija (Prijedor), Osinja i Radnjadonja (Tešanj), Đurđic u Busnovci i Ljubija (Prijedor), Nikoljdan u eparhijama Vinska i Lijeska (Derventa) te Simeon Bogoprim, Detlak i Radnjadonja (Tešanj). Spadaju u takozvanu treću grupu prezimena što upućuje da su od različitih rodova.
Evidentirani Gojići u Pounju su poreklom sa Korduna. Verovatno su u vezi sa svojevremenim preseljavanjem srpskog stanovništva sa prostora Bosanske Krajine na Kordun, pa njihov povni povni povratak u Pounje.
Goići u Slavoniji su sa slavom Rodžerstvo Presvete Bogorodice (Mala Gospojina). Ove Goiće Turci su raselili sa Kosmeta u Bosnu, pa u Slavoniju.
Poreklo prezimena: Gojak je staro srpsko ime, zabeleženo u dečanskim hrisovuljama (kao i Goja, Gojan, Gojilo, Gojimir, Gojislav, Gojišta, Gojišić, Gojtan i Gojko), što znači da je u prvoj polovini 14. veka bilo omiljeno i često na mestima dečanskog manastira, a nesumljivo i u drugim krajevima: Raškoj, Bosni, Humu, Zeti, pa i današnjoj severnoj Albaniji. Pored pomenutih, navedeno je i ime Gojić što govori u prilog da je prezime patronimičnog porekla nastalo gradnjom od imena Goj-a-ić, ili je čak ime Gojić uzeto za prezime. Prema dr Velimiru Mihajloviću “Srpski prezimenik” prezime Gojić zabeleženo je u Pražnicama na ostrvu Braču 1668. godine. savremeno je prezime u Boru (Srbija) i Vrbasu (Bačka). U Hrvatskoj se nalazi u okolini Slunja, Podravske Slatine, Nove Gradiške i Kostajnice. Osnova je lično ime Gojo koje ima samo savremene potvrde ili Goja (Vukov rječnik 1852. godine).
Migracija:Pravac migracije Gojića (Goića) ide iz okoline Dečana, sa Kosova i današnje Crne Gore prema Hercegovini i Bosni. Pravac migracije u Hrvatskoj u prošlom veku bio je Bosanski Novi i Prijedor u Zagreb i Sisak.
Rasprostranjenost: Milan Karanović u Pounju Bosanske Krajine, 1922. godine registruje Gojiće u:
Krndija (Cazin)-Gojići 2 kuće, (2 kuće u Agića Krndiji), slava Nikoljdan. Došli iz Kordunskog Leskovca (Kordun). Pred Drugi svetski rat u Krndiji su zabeležene tri porodice Gojića sa 13 članova. Posle rata niko se od preživelih članova nije vratio na popaljena kućišta. Danas je na tim kućištima džamija.
Švračkovo selo (Vrhovine-Lika)-Gojići 1 kuća, slave Mitrovdan. Došli iz Plaškog.
U mestu Dobropoljana na ostrvu Pašmanu Goići su popisani 1446. godine
U Crnoj Gori prisutno je prezime Gojić u Gornjoj Lastvi (Tivat) kao i Goić u Polijači (Budva) i Laznica iz (Pive).
Prema popisu stanovništvo u Rumi (Srema) u zaseoku Pavlocima Gojići su popisani 1736. godine.
U današnjoj Srbiji evidentirano je 155 porodica Gojića u 48 nasenja. Najviše ih je u Beogradu 45, Novon Sadu 18, Inđiji 12, Apatinu 7, Žablju 7, Bač 5 i u ostalim mestima od 1 do 4 porodice.
Danas je Gojića u Republici Srpskoj evidentirano 119 porodica i to: u Banja Luci 34, Derventi 19, Doboju 19, Kozarskoj Dubici 2 Laktašima 1, Novom Gradu 25, Petrovu 1, Prijedoru 16 i Prnjavoru 2.
U Hrvatskoj su Gojići pretežno Srbi iz Bosanske Posavine, ali su često i Hrvati. Najviše ih je bilo u Bosanskom Novom. Danas u Hrvatskoj živi oko dvesta Gojića u 80 porodica. Sredinom prošlog veka bilo ih je oko 100, a danas ih je dvostruko više. Prisutni su u većini županija, 35 opština i 42 naselja, znatno više u urbanim sredinama oko71%. Najviše ih je u urbanim sredinama, Zagreb 60, Sisak 30, Vukovar 10, Pazin 6 i Stotin 6.
Poznati:
– Dušan Gojić 1953
– Mirko Gojić inženjer i naučnik 1960 Bosanski Novi
– Marinko Gojić 1961 Zagreb
– Darko Gojić lekar 1963 Bosanski Novi
Izvor:
– Milan Karanović “Pounje u Bosanskoj Krajini” 1925. godine
– Gojko Knežević “Udbina i njena sela”, (str. 203-205)
– Jovan Eror, saradnik portala “Poreklo”
– Prilozi Kasnosrednjovjekovnoj antroponimiju otoka Pašmama
13. oktobar 2014. u 20:53
Jovan Eror
Izvor za Pavlovce (opština Ruma) je knjiga “Popis stanovništva Srema tokom 18. veka”, Živan Sečanski. Drugo, moja sugestija da se u izvorima navede i internet stranica http://www.imehrvatsko.net ako se već koriste podaci sa te stranice, iako sami podaci na toj stranici često nisu potpuno tačni.
13. oktobar 2014. u 21:03
Aleksandar Marinković
Na ”Imenu hrvatskom” su i prezimena Srbljanović, Srbendić itd. većinom hrvatska. 😀 😀 😀
24. oktobar 2014. u 12:27
Luka
Gojić , Svračkovo Selo je naseljeno mjesto u Lici, u opštini Udbina, Ličko-senjska županija, Republika Hrvatska, slave Markovdan, 8. maj, molim Vas da ispravite autora teksta, hvala unapred.
27. oktobar 2020. u 14:51
Jelena Bogićević
Poštovani, nakon što je moj brat uradio DNK analizu dobili smo rezultate i informaciju o mogućem srodstvu sa Gojićima iz Like. Taj komentar možete videti na forumu https://forum.poreklo.rs/index.php?topic=5484.0
Značilo bi nam da se javite na email [email protected]
Hvala!
7. decembar 2020. u 22:08
Luka
Molim Vas još jednom da ispravite navedenu grešku. Hvala.