Poreklo prezimena, selo Medojevac (Jagodina)

4. oktobar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Medojevac, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Pema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Medojevac

Položaj sela.

Selo je u klisuri na severnom kraju kotline („dolje“) Dulenke, koja protiče kroz njega. Više kuća ima više na levoj strani reke, u prisoju i pored puta Jagodina – Trstenik.

Vode.

Pije se bunarska voda. Postoji samo Duboki Izvor na desnoj strani reke. Zimi se upotrebljava i rečna voda.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Ključ, Selište, Ivina Poljana, Batalija (Batal-Njiva), Lukarsko Polje. Njive, pašnjaci i šume su na mestima koja se zovu: Odžinica, Kremenac, Goli Breg, Babin Potok, Duboki Potok, Gložje, Drenjak, Gaj i Vlahovica (šuma).

Tip sela.

Selo je dolinskog tipa. Sredina sela je gušće naseljena, a krajevi ređe, tako da se mogu videti sasvim odvojene kuće.

Ime selu.

Predanje kaže da je nekada, za vreme kneza Lazara, u Medojevcu ceđen med iz velikih pčelanika („kovanluka“), koji su tu bili, pa je otuda i ovo selo dobilo ime.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Nekada je selo bilo na desnoj strani Dulenke, otuda se raselio i ovde naselilo „što mu se stanovništvo od nečega stalno plašilo“.

U Medojevcu ima 58 kuća, 9 rodova i 386 stanovništva.

Rodovi su:

Krcići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Toplice preko kruševačke Župe pre 150 godina. Računaju se u prve doseljenike. Ima ih u Ljubavi u Temniću i Dobroljupcima u Župi.

Jocići, slave Nikoljdan. Doselili se sa Kosova pre 150 godina. Stari su im se zvali Kosovci. Ovo današnje prezime su zamenili „od madžarske bune“ 1848. godine po nekom Jovanu, Joci, koji je bio u boju „na Madžara“. Joca je iz boja doveo konja i doneo dobru sablju, koji su njegovi potomci do skora čuvali.

Lazarevići i Klinčevići, slave Đurđevdan i Đurđic. Doselili se sa Kosova pre 100 i više godina.

Dačići, slave Sv. Vrače. Doselili su se iz Toplice pre 100 i više godina. Ima ih u Poljni, Opariću (u Levču) i u Deonici.

Stojanovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz kruševačke Župe pre 100 i više godina..

Živadinovići i Vučkovići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 100 i više godina.

Dimitrijevići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz Loćike pre 100 godina.

Marinkovići, slave Đurđic, Alimpijevdan i Aranđelovdan. Dovela ih majka pre 80 godina iz sela Ratkovića u Levču, koja se preudala u rod Dimitrijevića.

Marinkovići drugi, slave Nikoljdan. Ne zna se odakle su niti kada su doseljeni.

Seoska slava je Drugi dan Trojica. Zavetine su: Beli Četvtak (zimski), Sv. Jovan Zlatousti i Sv. Stevan (letnji) za zdarvlje čeljadi, stoke i živine (pernadi) i radi „berićeta“ – da dobro rodi i da se sačuva od „hale“ i grada.

-Groblje je više sela, u strani, u blizini kamenog mosta na reci Dulenki.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.