Poreklo prezimena, selo Sofalija (Priština)

22. septembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Sofalija, opština Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na ograncima Golaka, u dolini jednog potoka pod Trojnom čukom, na svega 2 km istočno od Prištine.

Zbijenog je tipa. Na mahale se ne deli.

Selo je osnovano u doba Jašar-paše Džinića kao njegov čiflik.

Rodovi:

Mitrovići (13 k., Sv. Nikola). Iz Albanije, odakle su se iselili da izbegnu krvnu osvetu, doselili se u Mitrovicu (Kosovsku), odakle su docnije prešli u Prištinu, gde ih je Jašar-paša primio za čifčije i smestio na sadašnjem mestu na kome nije bilo sela. Pojasevi u 1948. od doseljenja u Sofaliju: Mitar, Đoka, Dena Arsenije (65 godina).

Ivić (1 k., Sv. Nikola). Bio je sluga kod gospodara čiflika (Binića, Jašar-pašinih u Prištini) i po ospobođenju od Turaka 1912. ostao u selu. Starinom je iz Radeva.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

__________

DODATAK: Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio član foruma Poreklo Gile:

Selo SEFALIJA, izveštaj učitelja Vukadina Popovića:

Po šest srpskih i albanskih porodica živelo je ovde. Albanci su bili starinci. Selo je osnovao Jašar-paša Džinić, kao čifluk.Od srpskih domaćinstava pola je pored svoje zemlje obrađivalo i čifluke Daniš-bega iz Prištine, prvog hurijetskog valije u Solunu ijedinog gospodara ovog sela.

Svoju zemlju od 7 dana oranja imao je Jovan Mitrović, sa 27 članova svoje porodice. Obrađivao je i aginu zemlju – 40 dana oranja. Domaćinstvo Naće Stolića od 10 članova imalo je 2 dana oranja svoje i obrađivalo i aginu zemlju od 15 dana oranja. Toliko agine zemlje obrađivao je i Rajko Stanisavljević, sa 10 članova porodice i 5 dana oranja svoje zemlje.

Od potpunih čifčija, zemlju od po 12 dana oranja obrađivali su Tona i Blaga Stolić. Prvi je imao 8 a drugi 5 članova porodice. Čifčija Stanko Ivić sa 9 članova je obrađivao aginu zemlju od 20 dana oranja. Imovno stanje aga bilo je dobro. Aga je od početka sedamdesetih godina (19.vek) plaćao porez. Sve Srpske čifčije imale su svoje kuće i dvorišta. Nisu znale kada su njihovi preci počeli da obrađuju aginu zemlju. Aga je postupao sa svojim čifčijama kao i drugi gospodari. Čifčije su davale agi četvrtinu proizvoda.

Za vojsku su računati:Živko Jovanović, Dana Đokić, Deka Danić, Stanko Ivić, Kita Ivić, Blagoje Kostić, Naća Stolić, Filip Naćić, Rista Naćić, Cveja Naćić, Tona Stolić, Serafim Tonić, Jefrem Tonić, Rajko Stanisavljević i Stojan Stolić.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nebojša

    Kog roda su Stolići i odakle su došli?