Poreklo prezimena, selo Slovinje (Lipljan)

22. septembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Slovinje, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Slovinje

Selo je u podnožju planine Žegovca, na Žegovačkoj reci.

Zbijenog je tipa. Deli se na dve mahale koje razdvaja reka, te se u jednoj mahali druga mahala zove „Preko reke”.

Selo ima dva stara groblja, u koja se ukopavaju dva starinačka roda, Milenkovići u jedno, a Stolići u drugo.

Srpski rodovi:

Stolići (1 k., Sv. Nikola) i – Milenkovići (9 k., Sv. Andreja), starinci.

Dimitrijevići (2 k., Sv. Arhanđeo)” i – Filjići (1 k., Sv: Arhanđeo). Preseljeni iz Bukovice oko 1830.

Lalići (2 k., Sv. Nikola). Preseljeni oko 1830. iz Livađa.

Arsići (1 k., Đurđic). Doseljeni iz Prekovca (Novobrdska Kriva reka) oko 1870.

Karaperići (4 k., Sv. Nikola). Preseljen oko 1890. iz Gornje Gušterice iz istoimenog roda. Pre toga živeli u Bukovici, a daljom starinom su iz Kukavice (Marevce, Novobrdska Kriva reka).

Perenić (1 k., Sv. Mina). Preseljen 1924. kao kolonist iz istoimenog roda u Dobrotinu. Daljom starinom je iz Opteruše (Podrima).

Uglarčani (2 k., Sv. Stevan). Preseljeni 1925. iz Ugljara na kupljeno.

Jovanovići (1 k., Sv. Đorđe Alimpije). Preseljen 1913. iz Konjuha na kupljeno.

Milenković (1 k., Sv. Nikola), – Čanačević (1 k., Sv. Arhanđeo), –Đurđević (1 k., Sv. Nikola) i – Borisavljević (1 k., Sv. Nikola), doseljeni 1925. iz Štrbca (Sirinić) na kupovicu.

Ivanović (1 k., Mitrovdan) 1925. iz Berevca (Sirinić), na kupovicu.

Đorđević (1 k., Sv. Nikola) 1925. iz Donje Bitinje (Sirinić) na kupovicu.

Becetović (1 k., Sv. Nikola) iz Mušnikova (Sretečka Župa) 1925. na kupovicu.

Cigani srpskog jezika su – Kostići (1 k., Sv. Vasilije). Preseljeni su iz Smoluše oko 1860.

Poislamljeni i poarbanašeni Srbi:

Ajrulaovit (2 k.). Potiče od srpskog roda Gogića u Smoluši, čija je starina u Prekovci (Novobrdska Kriva reka). Poislamljivanje predaka mu je izvršeno u Dobrotinu početkom 19. veka kad su Gogići živeli u Dobrotinu. Na islam su prešli Sima i Ilija, braća Arse, pretka Gogića. Sima se u islam nazvao Selim, a Ilija-Apija. Docnije su iz Dobrotina prešli u Slovinje. Ušli su u Bitič, fis najstarijeg arbanaškog roda u ovom selu.

Avdovit ili Bošnjak (3 k.). Potiče od nekog siročeta Avda iz Bosne, koje je 1831. doveo jedan od predaka Ajrulaovita kada je kao vojnik bio na vezirovoj strani pri ugušenju bune bosanskih begova. Kod ovog roda se još javlja tip našeg dinarca. I ovaj je rod ušao u fis Bitič.

Odžovit (4 k.). Doseljeni oko 1840. iz Gminca (Novobrdska Kriva reka) iz poislamljenog i poarbanašenog srpskog roda Korčevita. Ušli su u fis Bitič, kao i dva prednja poarbanašena roda, dok im je rod u Gmincu ušao u Krasniće.

Berišt (5 k.). Predak Nezir doseljen kao Srbin iz Kuretišta (G. Morava) i u Slovinju prešao na islam oko 1820. Pojasevi u 1932. od poislamljavanja: Nezir, Avdija, Lutfi, Imer (70 g.). Ušao je u fis Beriš, kako kažu po slavi (Sv. Nikoli) koju je imao.

Arbanaški rodovi:

Ćorović (4 k.), od fisa Bitiča. Preseljen krajem 18. veka iz Gadiša. Dalja starina kao kod njihovih rođaka Ajvazovića u Gladišu.

Salijović (8 k.), od fisa Gaša. Preseljeni iz Jezerca posle Ćorovića.

Ašan (6 k.), od fisa Krue Zi. Doseljeni iz Hasa oko 1790. da izbegnu krvnu osvetu.

Bajramovit (3 k.), od fisa Gaša. Preseljeni iz Oklapa oko 1850.

Muratović ili Čerkez (1 k.), od fisa Krue Zi. Preseljen iz Gatnja oko 1850.

Vokaćinc (8 k.), od fisa Beriša. Preseljeni oko 1860. iz Vukađinca.

Sojeva ( 5 k.), od fisa Sopa. Doseljeni iz Sojeva (G. Morava) oko 1870.

Suodolt (2 k.), od fisa G aša. Preseljeni 1916. kao čifčije iz Suvog Dola. Dalju starinu znaju u Lazima u okolini Peći.

Vlainja (1 k.) i Klisuric (1 k.), od fisa Škrelja. Muhadžiri iz 1878. iz istoimenih sela u Toplici.

1932. u selu je bilo 13 kuća muslimanskih Cigana. Svi su bili bezemljaši. Neki su živeli kao sluge („roktari”), neki kao napoličari, a neki kao nadničari. Neki su u selu od stotinu godina i više, a neki se tu okupljali docnije.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

___________

 

DODATAK:  Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio saradnik foruma Poreklo Dragiša Gile Živković:

Selo SLOVINJE, izveštaj Vukadina Popovića:

U ovom selu bilo je 8 srpskih, 49 albanskih starinačkih i 29 muhadžirskih kuća (iz 1878. godine). Srpska domaćinstva bila su potpuno čifčijska i obrađivala su zemlju petorice agalara, svih iz Prištine. Blagoje Lalić obrađivao je čifluk Imera Terzića, a Branko Arskić i Mita Simić Adži-Ramadana. Mula Aguševu zemlju obrađivali su Andrija i Draga Stojanović a Seljim Senjimonov Blaga Trajković i Traja Filić, dok je Kosta Stojanović radio na čifluku Mula-Rame. Imovno stanje čifčija bilo je dobro osim Traje Filića i Koste Stojanovića. Čifčije u ovom selu davale su 1897. godine petinu i plaćale su porez, od tada četvrtinu, a aga je plaćao porez na zemlju.

Blagoje Lalić 9/30/30/25/dvorište i kuća svoja (značenje brojeva ostaje isto kao u predhodnom selu), Branko Arsić 10/45/40/20/dvorište i kuća agina/svoje staje, Mita Simić 15/40/46/isto, Andrija Stanojević 15/50/40/70/dvorište agino/kuća i staje svoje, Blaga Trajković 9/30/27/70/isto, Traja Filić 7/ – / – /70/sve agino, Draga Stojanović 6/20/12/3/agino dvorište/svoja kuća i Kosta Stanojević 6/ – / 12/2/ – / -/.

 

Za vojsku su predviđeni: Branko Arsić, Mita Simić, Stojan Kostić, Blaga Lalić.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. slavko

    Ova porodica Ivanovic sto slave Mitrovdan jesu li mozda testirani DNK