Poreklo stanovništva sela Pojatište, opština Uroševac (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Glavni deo sela je na jednoj kosi koja se kao jugozapadni ogranak planine Žegovca pruža prema Uroševcu, a drugi deo mu je prema severozapadu, u polju, blizu rečice Sazlije.
Glavni deo sela je na razvođu između Južne Morave i Sitnice, pa mu je jedan deo u slivu jedne, a drugi u slivu druge reke. Ovde je uzet u obzir samo deo sela u slivu Sitnice, jer je onaj drugi već bio obuhvaćen mojim radom u Gornjoj Moravi i Izmorniku („Naselja”, knj. 28).
Razbijenog je tipa. Izuzev deo na moravskoj strani, selo ima deo na kosovskoj strani, zatim na 1 km zapadno grupicu naseljeničkih kuća i na 2 km prema severozapadu, blizu rečice Sazlije – odvojenu mahalicu Softović, nazvanu tako po istoimenom arbanaškom rodu i njoj.
Selo je podignuto krajem 18. veka na mestu nekih napuštenih pojata, po čemu mu je i ime došlo. Selo je pri tom osnivanju bilo na moravskoj strani razvođa, pa se docnije, premeštajem i pridolaženjem novih doseljenika propšrilo i na kosovsku stranu. U mahali Softoviću je 1864. do 1878. bilo i Čerkeza, koji su se 1878. iselili u Kumanovo i kojih je pri iseljenju bilo 12 kuća. Naseljavanje Srba je u selu započelo 1913. kupovinom imanja od Arbanasa koji su se iseljavali u Tursku, a po Prvom svetskom ratu je došlo i nešto kolonista. Srbi su 1930-1931. podigli crkvu (sv. Trojice) u Naseljeničkoj mahali.
Arbanaški rodovi:
– Maljok (2 k.), od fisa Krasnića. Starinom iz Skadarske Malesije, a doseljen iz Hasa. Pojasevi u 1932. od doseljenog pretka Alije: Alija, Sulejman, Kamber, Alil, Kamber 55 g.
– Softović (5 k.), od fisa Sopa. Doseljen iz Sev. Albanije nešto docnije.
Srpski rodovi u mahali Softović:
– Staletović (3 k.) iz Gotovuše (Sirinić) i – Tasić (1 k.) iz Štrpca (Sirinić), doseljeni 1913. na kupljena imanja.
– Glogovac (1 k.) 1925. iz Panika (Bileća) na utrinu.
Srpski rodovi u Naseljeničkoj Mahali: iz okoline Bileće:
– Skulić (4 k.) 1921. i – Vujnovići (2 k.) 1922. iz Panika.
– Bokić (1 k.) iz Krtinje, – Trklja (2 k.) iz Podglavlja i – Lečić (1 k.) 1929. iz Žarvna.
Iz okoline Gacka:
– Slijepčević (1 k.) 1921. i – Starović (1 k.) 1929. iz Samobora, – Kovačević (1 k.) 1929. iz Srđevića.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
*
Atanasije Urošević obradio je ovo selo i u svojoj studiji „Gornja Morava i Izmornik“, objavljenoj 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je na poslednjim ograncima planine Žegovca prema Uroševcu.
Zemlje i šume.
Za njive su topografski nazivi: Lugi Asit (Asin Lug), Arat–e-Drumit (Drumske Njive), Grgulač i Arat-e·Vorat (Njive kod groblja).
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa i deli se u dve mahale. Udaljenje između mahala je oko 1 km. Jedna mahala (Maljok) je izvan granice Gornje Morave, te nije ni ispitana. Mahala u slivu Morave zove se Saitović, po znatnijem rodu u njoj i ima 13 kuća. Kuće u njoj su grupisane.
Postanak sela.
Selo je podignuto pre 150 godina na mestu nekih napuštenih pojata, pa mu je i ime po tom starom pojatištu.
Selo je raslo priraštajem i doseljavanjem. U njemu žive samo Arbanasi.
Poreklo stanovništva.
Rodovi:
-Redžepović (4 k.), od fisa Sop. Doseljeni su pre 150 godina iz ljume.
-Saitović (3 k.), od fisa Šalja; doseljeni su pre 120 godina iz Ljume kao muslimani, ali znaju da su im preci ranije bili katolici.
-Pljakovit (4 k.), od fisa Krasnić; doseljeni su pre 100 godina iz Malesije.
-Bićevc (2 k.), od fisa Beriš; doseljeni su oko 1885 god. iz Bičevca (Kačanik).
U Tursku su 1925. iseljene 3 arbanaške kuće.
Komentari (0)