Poreklo prezimena, selo Novo Selo Mađunsko (Vučitrn)

17. septembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Novo Selo Mađunsko, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na podnožju Kopaonika, s leve strane Samodreške (Slakovačke) reke, kod njenog izlaza u Sitničku aluvijalnu ravan.

Zbijenog je tipa, jedino što Donja mahala ima nekoliko nešto izdvojenih kuća. Deli se na Gornju, Srednju i Donju mahalu.

Po činjenici da do 1930. nije imalo svoga groblja (srpskog) već da se njegovo srpsko stanovništvo ukopavalo u susednom selu Pestovu (udaljenom 1 km) biće da je ovo Novo Selo zaista novijeg datuma. Osnovano je izgleda negde u 18. veku, ne ranije, iako u njemu živi jedan rod, čije se poreklo zaboravilo zbog davnog doseljenja.

Srpski rodovi:

Džambići (2 k., Sv. Nikola). Stari su doseljenici nepoznatog porekla i najstariji rod u selu. Po oslobođenju Toplice od ovog roda su se 4 kuće iselile u okolinu Niša i Negotina.

Drobnjaci (4 k., Đurđevdan). Doseljeni iz Preseka u St. Kolašinu krajem 18. veka kad i njihovi istoimeni rođaci u Slakovcu.

Stambolići (7 k., slava Đurđic, „prekada” Đurđevdan). Poreklom je iz St. Kolašina. U Novo Selo doseljen sredinom 19. veka iz Vučitrna. Pojasevi u 1935. od doseljenja iz Vučitrna: Nedeljko, Stojan, Trajko (65 godina). Prezime im je po pretku Nedeljkukoga su potsmešljivo nazvali Stambolijom, što je kao nadničar gonio stoku nekih trgovaca u Stambol.

Stošići (5 k., Petkovdan). Potiču od roda Maljoka u Plemetini, odakle su se preselili posle Stambolića. Dalja starina im je u St. Kolašinu.

Curaci (7 k., Sv. Agatonik). Preseljeni iz Pestova početkom druge polovine 19. veka. Pojasevi u 1935. od tog preseljenja: Maksim, Mihajlo, Dimitrije, Kosta (32 godine). Dalja starina im je u Metohiji (okolina Peći).

Mišković (1 k.) i – Cvejić (1 k.). Doseljeni 1923. iz Krive reke (Brus, Srbija) na kupljena imanja, a potom dobili i malo utrine.

Jokanović (1 k.). Doseljen 1921, kao kolonista iz Crne Gore.

Popović (1 k.). Doseljen 1931. iz Konjuše u Toplici na kupljepo.

Arbanaški rodovi:

Redžović (3 k.), od fisa Krasnića. Doseljei početkom 19. veka iz Popova u Labu.

Mađun (15 k.), od fisa Krasnića. Iz Malesije su se doselili u kosovsko selo Drvare, pa u lapsko selo Ljupče, odakle u Novo Selo u prvoj polovini 19. veka. Pojasevi u 1935. od doseljenja iz Laba: Sadik, Alit, Tair (72 godine).

Kamberović ili Prek (4 k.), od fisa Krasnića. I oni doseljeni iz Ljupčeta u Labu za Mađunima.

Rama Kajtazović od muhadžirske kuće zvane Arbanaška, po selu Arbanascima u Toplici, prešao je iz islama u pravoslavlje 1927, u svojoj 26. godini. Uzrok promene vere je bila zaljubljenost u jednu Srpkinju, kojom se i oženio. Ostao je da živi u svom selu i u svojoj kući. Oca i braće nije imao pri prelazu u pravoslavlje. Zadržao je staro prezime (Kajtazović), a novo ime mu je Radosav.

U selu je 1935. živelo 7 kuća muslimanskih Cigana. Živeli su u, vrlo grubim kolibama, a bavili se napoličarstvom, nadničarstvom i pletenjem korpi.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Damjan

    Moja pok. baba je iz tog sela a njeno devojačko prezime je Milivojević koje se ovde ni ne spominje.