Poreklo stanovništva sela Skobalj, grad Smederevo – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo leži na aluvijalnoj ravni Jezave i njene pritoke Konjske. Kuće su grupisane duž Carigradskog Druma i puteva koji iz sela vode za Mihajslovac i Jezavu.
Vode.
Izvora nema, upotrebljava se bunarska voda. Jezava i Konjska su bogate ribom.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje nalazi se oko sela. U Moravi su branici sa hrastovom, jasenovom i grabovom gorom. U selu je kao ograda zasađen bagrem i dud.
Tip sela.
Skobalj je naselje zbijenog tipa. Kuće su raspoređene duž druma i sporednih puteva; ima nekoliko kuća u dolini Konjske. Krajevi su: Jelenak (Šiljak) i Vlaška Mala.
Postanak sela i poreklo porodica.
Izgleda da je selo nastalo posle turske uprave. Prvi je došao predak današnjih Vignjaša, koji je od spahije dobio berat da se ovde nastani. On je zatekao na mastu „Gaj“ jednu vodenicu koju je čuvao Turčin, ubije ga i tu se naseli. To mesto sa danas zove „Staro Selo“. Od ovog doseljenika su:
–Vignjaši (Stojanovići i Jovšići), slave Đurđic. Starinom su iz Crne Gore, doselili su se najpre u Selevac, pa kako nije bilo mesta, spahija im ustupi zemlju u današnjem Skobalju. Docnije se od njih odvoji jedan deo i odseli u Osipaonicu, Vignjaši u Osipaonici.
–Vasići, slave Đurđevdan. Praded Vasodoselio se sa Kosova.
–Brkići, slave Jovanjdan. Zovu ih „Madžarima“. Njihov predak, koji je bio jako brkat, došao ženi u kuću iz Segedina.
–Ilići, slave Ilindan. Preci su im se doselili iz rudničkog okruga.
–Petrovići (Marići), slave Đurđevdan. Pradedovi se doselili od Rudnika.
–Bajinčići, slave Savindan. Deda se doselio iz Krajine.
–Vasiljevići, slave Jovanjdan. Doselili su se 1873. godine iz Banja Luke. Otac bio kafedžija u Lipama, pa ovde.
–Vidačka familija (Pantići, Živojinovići i Milojevići), slave Miholjdan. Njihovi preci ne znaju kada i odakle su se doselili, najpre na prostoru između sela Vranova i Male Krsne. Docnije se sa ovog mesta, njihovi preci, Ilija i Đura, presele u „Gaj“ – današnje Stao Selo gde su zatekli već naseljene Vignješe.
–Jankovići, slave Đurđic. Doselili se iz Crne Gore.
–Simići (Vučkovići), slave Nikoljdan. Deda se doselio iz Krajine.
–Tanaskovići, slave Veliku Gospojinu. Deda se doselio iz Erdelja.
–Mladenovići, slave Sv. Petku. Poreklom su sa Homolja.
–Dinići, slave Đurđic. Poreklom su iz Krajine, „Krajinci“.
–Paunovići (Jovanovići), slave Nikoljdan. Dedovi su im došli iz „Erske“. Pravili su i prodavali zastruge (male drvene posude – za so, začine, sir i sl., op Milodan)
–Cigani-Romi (Pavlovići, Radovanovići i Jovanovići), slave Sv. Vasilija i Sv. Petka. Doselili su se iz Mihajlovca i susednih sela.
–Ivanovići, slave Đurđic. Praded se doselio iz „preka“ za vreme Laudana. Ratovao uz Laudana i bio u Ćupriji odakle se vrati i naseli u Požarevac a 1813. godine se doselio u Skobalj.
–Lazići, slave Jovanjdan. Njihovi stari živeli su najpre na mestu između Male Krsne i Vranova, pa sa Vidacima prešli u Gaj. Nepoznatog su porekla.
–Jovanovići (Mladenovići i Nikolići), slave Sv. Petku. Doselili se iz Krajine. Stanuju u Vlaškoj Mali.
–Nikolići su se doselili iz Nabrđa, Požarevac. Ne kaže se koju slavu slave.
–Grujići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Dragovca.
–Miladinovići (Ilići), slave Nikoljdan. Deda im se doselio iz Grkinja, niški – toplički okrug.
–Kostadinovići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Lerina u Grčkoj, najpre u Lozovik, pa ovde.
–Atanaskovići, slave Veliku Gospojinu. Doselili se iz Bele Crkve.
–Bogdanovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Suvodola.
–Ilići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 40 godina iz Vrbovca.
–Tirnanići, slave Nikoljdan. Predak došao ženi u kuću iz Krnjeva.
–Mihailovići, slave Jovanjdan. Doselili se pre 50 godine iz Lunjevice, takovski-rudnički okrug.
–Jankovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Velike Krsne.
–Nikolići, slave Đurđic. Doselili se pre 60 godina iz Dragovca.
–Trailovići, slave Nikoljdan. Predak došao ženi u kuću iz Radinca.
–Đorđevići, slave Đurđevdan. Doselili se iz Lozovika.
–Božinovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Vidova, Paraćin.
–Ćertići (Aćimovići i Milovanovići), slave Đurđic. Mati ih dovela iz Azanje.
–Boškovići (Mitrovići), slave Nikoljdan. Najstariji ljudi iz ove porodice ne znaju za svoje poreklo.
IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
24. jun 2018. u 21:54
Vojin Pantić
Ivan Brkić doselio se iz pomoriško potiske krajine ,moguće iz Segedina posle njenog ukidanja ukidanja preseljen je u novu podunavsku krajinu po predanju u Gaj ili u Bavanište a moguće je da su ga seljakali iz jednog u drugo mesto, uglavnom njemu je to dosadilo i prešao je Dunav i naselio se u Skobalj sa celom porodicom . Za vreme prvog ustanka bio je pretpostavljam vrlo star 70-80 godina ali pukovnik Novica Stevanović pominje Ivana ili Jovana Brku kao instruktora artiljeraca. Moguće je da je to ovaj moj predak.Danas u Skobalju nema nijednog Brkića ali ima desetak drugih prezimena koji se zovemo Brkići.