Poreklo prezimena, selo Kosin (Uroševac)

10. septembar 2014.

komentara: 15

Poreklo stanovništva sela Kosin, opština Uroševac (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je u ravnici između druma Uroševac – Štimnja i železničke pruge. Glavni deo sela je u blizini pruge, a pored pruge su muhadžirske kuće.

S muhadžirskom grupicom kuća nastalom 1878. selo je razbijenog tipa. Rastojanje između glavnog dela sela i muhadžirskih kuća je 1,5 km. Glavni i zbijeni deo sela pak deli se na Latića mahalu (na severu) i Stopšća mahala (na jugu), koje su razdvojene ulicom. Nazivi mahala su po najjačim rodovima u njima.

Pri doseljenju predaka sadašnjih najstarijih rodova krajem 18. veka selo je kao čiflik bilo na mestu Staro Selo. Mnogi Srbi su se iz njega odatle preselili u Nerodimlju, Lipljan, Topličane i druga mesta, jer je selo oskudevalo u vodi. Jašar-paša Džinić iz Prištine je onda, kao gospodar čiflika, premestio čiflik na sadašnje mesto, gde je već postojao jedan jak bunar, a pored toga još čunkovima doveo vodu u česmu.

Srpski rodovi:

Stošići (10 k, Sv., Nikola). Doseljen iz Grečevca (Podrima) krajem 18. veka još dok je selo bilo na mestu Staro Selo. Njihovi deljenici u Grečevcu se isturčili i sad se zovu Rošići.

Latići (13 k., Sv. Nikola). Doselili se iz Metohije, iz okoline Đakovice, posle Stošića.

Sirinićani (2 k., Sv. Pantelejmon). Doseljeni iz Sušića (Sirinić), oko 1900. kao čifčije.

Movljanac (1 k., Sv. Nikola). Doselio se iz Movljana (Podrima) oko 1900. na kupljeno imanje.

Rakić (1 k., Sv. Pantelejmon) iz Sušića (Sirinić) i – Popović (1 k.) iz Medveđe (Jablanica), doseljeni 1918. na kupljeno imanje.

Poislamljeni i poarbanašeni Srbi:

Stojanovići (3 k.), starinici; živeli su u Starom Selu. Pojasevi 1931: Kadrija, (25 g.), Rama, Kadrija, Osman. Ovaj se Osman u pravoslavlju zvao Stojan, po kome im je prezime došlo. Ušli su u fis Gaš.

Jašarovi (1 k.). Poislamljeni sredinom 19. veka. Pojasevi 1931: Baftija (40 g.), Jašar, Arslan. Ušli u fis Sop.

Arbanaški rodovi:

Maljok (2 k.), od fisa Gaša. Preseljeni iz Jezerca 1918. na kupljeno imanje.

Muhadžiri Arbanasi:

Ljuš (1 k.), od fisa Krasnića, iz Ljuše (Toplica).

Stubl (1 k.) od fisa Beriša (Jablanica) i – Damač (1 k.), od fisa Gaša, iz Damnjančuke (Toplica).

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (15)

Odgovorite

15 komentara

  1. Aca

    Cirkovica je bilo u kosinu a ne spominju se.

  2. Prezime Krstic fali!

  3. A snasao sam se pitao sam caleta rece mi da nam je Latic staro prezime,sad me zanima cackam svuda nikako da nadjem odakle su Latici dosli u Djakovicu,ako bi mogli da mi pomognete bio bih vam zahvalan.

    • Aleksandar Ćirkovic

      Mi smo ista familija. Od latića je u kosin nastalo prezime Jovanović, Krstić, Ćirković
      Po precima Jovan, Krsta i Ćirko LATIĆ

    • Aleksandar Cirkovic

      Moji stari su pricali da smo rodom iz Crne Gore. Ako budem nasao nesto stavicu u komentar.

      • Krki

        Ajde rode probaj. Ja se potrudio sve me dalje vodi ka crnoj gori, tamo ima Latića a po predanju koje mi je otac preneo iz crne gore vucemo koren. Kao sto rekoh tamo ima Latica ali su svi do jednog islamske veroispovesti, pa mi ne bi bilo najdraže da je krv pala izmedju bratova i da je tako nas pravoslavni ogranak zavrsio na Kosovu. Pogotovu ne zvuci dobro da smo s njima iste krvi

  4. Zlatko

    Nedostaje prezime Stolic

  5. Bajko

    Ima li koga da je saznao odakle su Latići poreklom, tj. Kako i zašto su došli na područje Kosova iz Crne Gore?