Poreklo stanovništva sela Granice i Kovačevac (u vreme pisanja knjige zaselak Kovačevca), gradska opština Mladenovac – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela.
Selo leži na pinosavskoj površi, koja je na jugozapadnoj strani prosečena Velikim Lugom. U dolini Velikog Luga nema kuća; tu su polja i njive.
Vode.
Služe se većinom vodom sa izvora od kojih su glavniji: Veliki Bunar (ovaj izvor koristi skoro ceo Donji Kraj), Pletenica, Ćelavac, Miloševac i Strelar. Ima i bunara-đermova, naročito u Gornjem Kraju.
Zemlje i šume.
Najbolje livade i njive su u Velikom Polju, u prostranoj dolini Velikog Luga, zatim u Klisuri i u Klenju. Vinogradi su naročito dobri u Debeljaku. Zabrana je manje i oni su rastureni. U Ključevima je opštinska šuma i utrina.
Tip sela.
Kovačevac je naselje razređenog tipa, šumadisjke vrste i deli se na dva kraja: Gornji i Donji i zaselak GRANICE.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Po predanju Kovačevac je mlađe naselje od susednog Kusatka. U Lađevcu su bili kovanluci porodica Marinkovića, koji su stanovali u Kusatku. Oni iz Kusatka pređu u Lađevac na svoje kovanluke i osnuju selo. Posle njih su došli Arambašići pa Grčka familija i druge. Preci Arambašića i grčke familije služili su kod Marinkovića, pa su i njihovi slavu primili: Docnije su se ove porodice, usled priraštaja, premestile i zauzele današnje položaje. Od ovih porodica su danas:
–Marinkovići (Živanovići, Jevđenijevići i Krstići), slave Đurđic. Praded je došao iz Kusatka, gde su im rod Kneževići i Karići.
–Gajići, slave Đurđic. Rod su Marinkovićima.
–Arambašići, slave Đurđic. Praded došao sa Kosova, služio kod Marinkovića i primio njihovu slavu.
–Grčići (Paunovići i Miloševići), slave Đurđic. Zovu ih „Grčka familija“. Ne uzimaju se (žene i udaju) između sebe. Starinom su sa Kosova.
Ostale porodice:
–Čokići (Vlajići i Rakići), slave Đurđic. Nepoznato poreklo.
–Eskići, slave Đurđic. Najstariji ljudi ne znaju njihovo poreklo. Misle da su im preci došli iz Bosne.
–Soskići (Cvetići, Prokići, Pandurovići i Đorđevići). Slave Stevanjdan. Praded čoveku od 80 godina došao iz Sjenice – Nove Varoši.
–Mihajlovići (Radivojevići, Panići i Mikičići), slave Jovanjdan. Nepoznatog su porekla.
–Stankovići, slave Petrovdan. Doselila se tri brata sa Kosova. Jedan došao ovde, drugi u Kusadak a treći ostao u Žabarima, lepenički-kragujevački okrug.
–Antonijevići, slave Pantelijevdan. Deda se doselio iz Bosne.
–Damnjanovići (Đukići, Lukići i Pavlovići), slave Simeundan. Praded se doselio iz Sjenice.
–Markovići (Filipovići i Paunovići), slave Sv. Petku i Nikoljdan. Oni su Cigani – Romi.
–Jevtići, slave Nikoljdan. Pre 60 godina deda došao iz Bosne.
–Bujoševići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Rokca, užički okrug.
–Veličkovići, slave Nikoljdan. Pre 40 godina se doselili iz Vrapčeva u Bugarskoj.
–Beloševići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 40 godina iz Ivanjice.
–Blagojevići, slave Nikoljdan. Pre 50 godina se doselili iz Amerića, kosmajski okrug.
–Savići, slave Mratindan. Doselili se iz Levča.
–Petrovići, slave Aranđelovdan. Predak se doselio kao sluga iz Pretoka – Gruža.
–Tasići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Niša.
–Blagojevići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Crne Gore.
–Jovanovići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Srema.
U zaseoku, danas zasebnom selu, Granicama su:
–Martinovići (Tomićevići i Obradovići), slave Jovanjdan. Starinom su od Sjenice, gde su došli verovatno iz Crne Gore.
–Bogdanovići (Lukići) su starinom od Sjenice. Ne kaže se koju slavu slave.
–Zdravkovići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 80 godina od Zaječara.
Groblje je u Lađevcu.
IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.




28. oktobar 2014. u 17:13
Mileta Urošević
Molio bih Administratora da nam pokuša razjasniti dilemu u vezi Kneževića iz Kusatka. Naime oni su ovde navedeni kao Karići a na Wikipediji kao Koraći. Šta je istinito?
13. januar 2021. u 00:25
Katarina
Izostavljen je zaseok Male Granice u kome svi slavimo Krsnu Slavu Sveti Luka. Zive tri familije Glišići, Lukovići i Stojanovici. Te tri famlije su potomci tri brata Gliše, Luke i Steve koji su se prezivali Ignjatovic i u 18. veku doselili iz Sjenice ili iz sela Korito ( nisam sigurna).
7. februar 2021. u 22:51
Dobrica
Drobnjaković nije naveo da su u Velikom polju prvi imali imanja tzv. grupa familija Kolaci ( Simići, Savići, Jankovići, Mikičići, Papići, Nenadovići, Mihajlovići, Gavrlovići,Vajdiči i dr.). Svi slave Sv. Jov
ana Krstitelja i imanja su im i do groblja Lađevac. Kumstvo star Ševići . Najbrojnija i najstarija porodica u Kovačevcu. Rod su Vračarići u Kusadku, slave takođe Jovanjdan pooz
16. maj 2024. u 11:42
Dobrica
Mihajlovići i drugi..” nepoznatog porekla” upravo su najstarije i najbrojnije porodice u selu. Dodao bih samo još pored navedenih porodica i Blažiće, Trifunoviće, Gajiće. ” Nepoznatog porekla” su jer su došli pre svih rodova i porodica. Položaj i spomenici na groblju “Lađevac” su najstariji. Imanja su u tzv. sada “donjem kraju” odnosno “starom kraju” ( što je ispravno). Najbolja zemlja i izvori vode = bunari su tu. Moje mišljenje je da se iz nekih razloga zapostavlja tj. ne pridaje se značaju toliko najstarijem rodu u selu Kovačevcu koji slavi Sv. Jovana Krstitelja. Napominjem da su Gavrilovići i Papići radili ispitivanje haplogrupe i oni pripadaju J1 haplogrupi. Ovi Papići i Gavrilovići ( u slučaju Gavrilovića koji su rođaci u petom kolenu, a Papići su čak i dalje u stepenu srodstva) dali su veoma zanimljiv nalaz za centar Šumadije.
10. septembar 2024. u 19:05
Ilija Ogorelica
Zna li se poreklo imena Lađevac , za potok i kraj oko njega ?
9. oktobar 2024. u 08:54
dok
LAĐEVAC potez – mesto u selu Kovačevcu dobio je naziv po pronadjenim gvozdenim lancima kojima su se vezivale “lađe” – brodovi. Pretpostavka je da se tu nalazilo davno nekakavo pristanište ili luka za brodove.