Poreklo stanovništva sela Davidovce, opština Štimlje (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici na jednom kraku Grkovačke (Štimnjanske reke), koji se posle opet s njenim glavnim tokom sastaje kod sela Rašinca. Pored sela prolazi drum Prizren-Štimnja- Lipnjan.
Zbijenog je tipa. Na mahale se ne deli, već, kako reka deli selo na dva dela, to se ti delovi zovu Otud reke i Odovud reke.
Na potesu Starosela jedno se mesto zove Kiša (Crkva), a tu ima i starog hrišćanskog groblja. Srbi koji su tu živeli raselili se po nastanjivanju Arbanasa na mestu gde je sada selo. Srbi Marinkovi u Štimnji su izvesno vreme u 18. veku živeli u ovom selu.
Arbanaški rodovi:
– Isenović (2 k.), od fisa Gaša. Doselili se iz Budakova u Podrimi oko 1830. Pojasevi su im u 1931. od doseljenja bili: Isen, Šaban, Isen, Bejta (45 godina). Ovo su prvi arbanaški doseljenici u selu.
– Karadakt (3 k.), od fisa Beriša. Iz Sev. Albanije su se prvo doselili u Prekaz (kod Vučitrna), pa odatle za svojim rođacima otišli u predeo Karadag u Gornjoj Moravi, ali su se posle vratili na Kosovo za boljom zemljom.
– Mirena (2 k.), od fisa Bitiča, doseljeni iz Mirene (Kosovo).
– Crnoljeva (1 k.), od fisa Krasnića. Preseljen iz Crnoljeve 1916.
Poarbanašeni Srbi:
– Gorani (4 k.). Doseljeni kao muslimani iz Gore (prizrenske), iz Orgošta, sela prema Ljumi, posle Arbanasa Isenovića.
– Petrovali (2 k.), doseljeni kao muslimani oko 1860. iz Petrova, iz roda Bećovića. Dalja starina im je u Žegri (Gornja Morava).
U selu ima 8 ciganskih muslimanskih kuća doseljenih kao muhadžiri iz Toplice.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)