Poreklo prezimena, varošica Azanja (Smederevska Palanka)

Poreklo varošice Azanja, opština Smederevska Palanka – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj naselja.

Varošica se nalazi na pinosavskoj površi koja je potpuno uravljena i prosečena neznatnim tokovima Trstenice i Ria potoka.

Vode.

Upotrebljava se većinom voda a bunara, mahom dubokih preko 20 metara a ima i izvora od kojih su glavniji: Starac, Čobina Voda, Osipovac i Gucetina.

Zemlje i šume.

Najbolja ziratna zemlja je u Svračkovcu, zatim na Straževici, Brdnjaku i Bostaništu; imanjima izvan sela.

Privatni zabrani su rastureni a u „Aliji“ je opštinska šuma.

Tip naselja.

Azanja je naselje zbijenog tipa sa kućama grupisanim duž puteva za Palanku, Selevac, Veliku Krsnu i ostala susedna sela, kao i pored sporednih seoskih ulica.

Glavni deo „čaršija“ („selo“) nalazi se pored druma Palanka – Smederevo. Tu su: opštinska sudnica, škola, crkva, apoteka, više kafana, dućani i privatne kuće. Azanja se deli na: Majstorski, Jelićski, Palićski, Talijanski i Bugarski Kraj. Južno od Azanje je zaselak Kamenac, udaljen 5-6 kilometara, ima oko 40 kuća, skorije naseljenih na svoja imanja. Severoistočno od Azanje, odlaženjem na imanja, postao je zaselak Vlaški Do (danas zasebno selo, op. Milodan).

Postanak naselja i poreklo porodica.

Po predanju, Azanju su zasnovali preci današnjih Šarančića. Njihov predak Šaronja, bežeći od Turaka, naišao je u Moravsku dolinu i kako mu se tu nije dopalo, skrene, u dođe u Azanju. Sa ženom se nastani na mestu današnje škole, gde je bio izvor i tu podigne „malo kuće“. Svuda oko tog mesta bila je velika gora i lug i bilo je neprohodno. Mesto gde se nastanio predak Šarančića i sada je centar Azanje, tu je upravo „čaršija“. Odatle docnije Azanja se širila i razvijala. Od Šaronje su danas:

–Šarančići, slave Jovanjdan. U azanjskom groblju nalazi se spomenik nekoga Velička (od Šarančića) iz 1766. godine.

–Bučići (Pantići). Posle Šaronje doselio se Petronije, predak današnjih Bučića. Ne zna se odakle je došao. Danas se prezivaju i Pantići, slave Pantelijevdan.

Za ovima su došli:

–Majstorovići-Majstorčići (Arsenijevići, Nikodijevići, Filipovići, Pantići, Popovići, Tanaskovići, Pavići, Pajići, Marinkovići, Matejići, Miloševići, Božanići, Dimitrijevići, Jeremići, Mijatovići, Minići, Milosavljevići, Ljubisavljevići, Milojevići, Tešići, Aleksići, Milentijevići, Ivkovići i Živkovići), slave Đurđevdan. Njihov predak Pana je došao od Sjenice – Kosova. Naselio se najpre na Trešnji – jugozapadno od Ripnja. To mesto se sada zove „majstorsko“. Pana je bio majstor, gradio je ćuprije i jednom prilikom, prolazeći kroz Azanju, naišao je na Šarančiće i Bučiće, dopalo mu se mesto i reši da se tu naseli. Ode na Trešnju, uzme porodicu i dođe u Azanju. Pana je imao sina Milosava, a Milosav četiri sina i od njih su sve današnje porodice. Ima ih 72 kuće u Vlaškom Dolu, gde su otišli na imanja.

Ostale porodice su:

–Stevanovići (Mitrovići, Gromovići, Mratinkovići, Lazići, Mašići, Vasiljevići i Tekići), slave Mratindan. Doselio se čukundeda Stevan sa Kosova i zatekao u selu svega nekoliko burdelja.

–Batinići, slave Jovanjdan. Njihov predak došao je sa Kosova i zatekao svega sedam kuća. Ovde se oženio uzevši devojku od Šarančića.

–Jelići (Stojadinovići, Miletići, Markovići i Prokići), slave Đurđic. Četiri brata krenu iz Crne Gore i dođu najpre u Sjenicu a iz Sjenice u Jagnjilo – Jasenica, potom u Azanju. Docnije se neki vrate i nastane u Prilikama (moravički-užučki okrug) gde ih i danas ima (Azanjci). Vlajići u Velikoj Krsni su im rod. Bežali su „preko“. Prokići otuda doneše običaj da o Božiću mese česnicu-pogaču od pšeničnog brašna, dok ostali to rade od kukuruznog-projinog.

–Bogdanovići (Sarići), slave Nikoljdan. Praded Bogdan, koji je radio vreće, došao iz okoline Pirota. Kraj u kome žive zovu „Bugarski Kraj“.

–Pavlovići, slave Đurđic. Došli su iz Kovačevca od Grčića.

–Rašići, slave Sv. Petku. Pre 60 godina su došli iz Bjelopavlovića.

–Anđelkovići, slave Markovdan. Starinom su sa Kosova, odakle su došli u Veliku Ivanču – kosmajski srez. Bilo je više braće. Jedan brat, da bi napravio rog za barut, odseče rog kravi drugoga brata usled čega dođe do svađe. Da ne bi došlo do oštrijih sukoba preci ovih Anđelkovića, Mihailo i Anđelko krenu iz Ivanče i nasele sa u Azanji. I danas održavaju veze sa tom svojom porodicom u Ivanči (Jankovići). U Goloboku su im rod Gecići.

–Pavlovići (Begovići), slave Nikoljdan. Njihov praded bio je sveštenik u Glibovcu, odakle je došao u Azanju. Pop je bio bogat, išao je uvek kolima „kao beg“ zbog čega su ih nazvali Begovićima.

–Jančići, slave Đurđic. Starinom su sa Kosova.

–Talijani;

–Baba Antići i,

–Stajići (Ilići). Slave Đurđic. Starinom su sa Kosova. Čukundeda Sima je imao dva sina, Dobrivoja i Ristivoja. Od Dobrivoja su Talijani a od Ristivoja Baba Antići i Stajići. Jedan od predaka Talijana imao je pušku „talijanku“ i po tome se preziva ova porodica.

–Vulićevići (Paunovići i Pavlovići), slave Đurđic. Potomci su Vujice Vilićevića. Starinom su od Kosova. Od Vujičinog brata Đuše ima jedna kuća u Palanci (Đušići).

–Pavlićevići, slave Mratindan. Čukunded Miloš došao je sa Kosova i zatekao Šarance, Bučiće, Majstorčiće i Jeliće.

–Nikosavići (Ćosići), slave Mratindan. Čukunded sa tri sina došao sa Kosova.

–Popovići, slave Đurđic. Njihov praded sa bratom je došao iz Sikole (krajinski okrug), pa se nastane u Azanji a brat u Glibovcu (Popovići).

–Keljići (Gajići, Janjići, Srejići, Pavlovići, Nedići i Đuričići), slave Đurđic. Čukundeda Marko došao sa Kosova, imao je četiri sina i od njih su ove porodice.

–Đurđevići (Gačići), slave Sv. Vasilija: Čukunded Đurađ sa dva brata došao iz Crne Gore. Jedan brat se naselio u Goloboku (Adžići).

–Palići (Rafailovići), slave Mratindan. Od starine su rod Nikosavićima (Ćosićima).

–Miloševići, slave Nikoljdan. Čukunded došao od Prokuplja u Veliku Planu, pa u Azanju.

–Pajkići (Milojkovići i Pavlovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.

–Nikodijevići, slave Nikoljdan. Došao iz Koćure (?) kod Vranja.

–Bacetići slave Nikoljdan. Došao kao zanatlija iz Krive Reke kod Užica.

–Ristići, slave Sv. Joakim i Ana. Deda došao iz Krajine.

–Krstići, slave Jovanjdan. Njihov deda je došao iz Krajine.

–Miljkovići, slave Nikoljdan. Deda Miljko sa četiri sina je došao iz Ličja (niški, toplički srez) gde imaju i danas rođake (Vučjaci). Pobegao od Turaka. Imaju rođake u Blaznavi (kragujevačka Jasenica), u Bumbarevom Brdu (Gruža), Smederevu i Paraćinu.

–Radivojevići (Pavlovići), slave Nikoljdan. Mati im se preudala u Azanju i dovela ih iz Kusatka, gde imaju porodicu – Spasići.

–Purići (Pavlovići i Lazići), slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.

–Mitići su došli iz Velike Plane, ne kaže se koju slavu slave.

–Stojanovići, slave Savindan. Oni su od Stojanovića iz Baničine.

–Jovetići, slave Petrovdan, nepoznatog su porekla.

–Kovandžići, slave Jovanjdan. Nepoznatog porekla.

–Markovići (Kostići, Jovanovići, Nikolići i Đurđevići), slave Aranđelovdan. Zovu ih „Vlasima“. Deda čoveku od 70 godina došao iz Glogovca (resavski, moravski srez). Kuće su im u Jelićevskom Kraju, koji zovu „Vlaškim“.

–Marinkovići, slave Sv. Vrače. Praded Đura došao iz Krajine, gde imaju rodbinu. Zovu ih „Krajincima“.

–Petrovići, slave Jovanjdan. Deda došao iz okoline Vranja.

–Danilovići (Radomirovići), slave Mratindan. Predak Milinko došao sa Kosova. Imao je dva brata. Od njih je cela ova porodica. Računaju da su od Milinka šesto koleno. Misle da su rod Nikosavićima i Palićiima.

–Đorđevići, slave Đurđic. Starinom su od Kosova. Ranije bili „jedna familija“ sa Vulićevićima.

–Dobričići (Pantići, Milovanovići, Mišići i Petronijevići), slave Lučindan. Njihovi stari su došli iz okoline Sjenice – Novog Pazara u Rajkovac (okrug beogradski), zatim ovde. Jedan deo ostao u užičkom okrugu, ne znaju mesto. Ranije se sa njima nalazili i „rođakali“.

–Novakovići (Bošići, Pantelići, Gajičići i Avramovići). Od starine su rod sa Jančićima. Slave, kao i oni, Đurđic.

–Radojevići, slave Pantelijevdan. Doselili se iz Baničine.

–Radovanovići, slave Đurđic. Pradedovi Bogdan i Sima došli sa Kosova. Do danas računaju pet kolena. Misle da su sa Talijanima jedna familija.

–Stanojevići, slave Đurđic. Otac došao iz Novog Sada kao zanatlija, pinter.

–Pavići, slave Đurđic. Mati ih dovela iz Trnovča, od Milovanovića.

–Kaljevići, slave Lučindan. Došli sa Rudnika.

–Avramovići, slave Mratindan. Nepoznatog su porekla ali se zna da su bežali „preko“, gde imaju rodbine.

–Stojići (Osaćani), slave Đurđic. Gradili kuće ovde kao zidari i ostali. Došli su iz Osata u Bosni.

–Dimitrijevići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Smedereva.

–Stankovići, slave Nikoljdan. Otac pobegao od Turaka iz Gornje Lokaštice (leskovački, vranjski okrug), gde imaju rodbinu.

–Anđelkovići, slave Aranđelovdan. Otac se doselio iz Preobraženja (pčinjski, vranjski okrug)

–Stanimirovići, slave Nikoljdan. Deda došao iz okoline Vranja. Zovu ih „Bugarima“.

–Pavlovići (Bavini), slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded iz Negotina prebegao „preko“ naučio zanat i naselio se u Azanji.

–Dinići, slave Mitrovdan. Deda iz Stragara došao u Smederevo pa ovde.

–Mijatovići, slave Stevanjdan. Njihovog dedu dovala mati iz Jagnjila, od Aleksandrića.

Cigani-Romi sa raznim prezimenima su naseljeni pre 50-60 godina. Pre toga živeli pod čergama u Uliću, između Azanje i Selevca. Vlasti im dala imanje i naselili u Azanji i Selevcu. Kuće su im pored druma za Palanku. Ne bave se zemljoradnjom već su majstri, džambasi, pilićari itd.

U Azanji ima jedno groblje.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.