Poreklo prezimena, selo Međulužje (Mladenovac)

Poreklo stanovištva sela Međulužje, Gradska opština Mladenovac – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Međulužje je u ravni između Alinca, Velikog Luga i Milatovice.

Vode.

Meštani se služe sa vodom iz đermova. U mestu Stojincu, pored železničke pruge Mladenovac – Aranđelovac ima nekoliko napuštenih izvora.

Zemlje.

Imanja su na mestima: Alince, Kusa Jaruga, Panjevi, Gaj, Bela Klada, Sekovište, Malo Polje, Jazbine, Veliko Brdo, Topoljak, Bavane, Svinčine, Drenovačko Brdo, Leska, Sastavke i Klisura.

Tip sela.

Međulužje je drumsko naselje. Ne deli se na krajeve, već na grupe kuća koje nose imena rodova.

Starine i ime selu.

U Jazbinama je „Džidovsko Groblje“ u kome se prilikom kopanja nalaze kamene ploče. Severnije, prema Mladenovcu, je Selište, gde je, po predanju, ranije bilo selo. Odavde su se zbog turskkih zuluma sklonili u lugove, po kojima je selo dobilo ime.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Langer je na karti ubeležio kao naseljeno mesto Medialasch. Međulužje je 1818. godine ulazilo u sastav Vićentijeve knežine i imalo je 24 kuće. Godine 1822. u selu je bilo 25 kuća a 1846. godine je imalo 48 kuća i pripadalo je kosmajskom srezu. Po popisu iz 1921. godine selo je imalo 160 kuća.

Predanje veli, „da su prvi poboli kolac selu“:

–Masarovići (Bogosavljevići i Stanojevići), slave Lazarevdan. Praded im je došao sa četiri brata od Sjenice. Nastanili su se u Međulužju a u Jagnjilu su imali trla. Bežali su 1813. godine u Srem, gde je jedan brat ostao, a ostali se vratili. Sva tri brata nisu ostali u Međulužju, već se jedan zadrži u Jagnjilu (Mićići) a drugi ode u Šatornju (Mesarevići) a treći ostane u Međulužju od koga su ovi današnji.

U stare rodove ubrajaju se:

–Blažići (Filipovići i Janićijevići), slave Stevanjdan. Ranije su se prezivali Gojkovići. Došli su iz Koraćice, gde su im rod Kijačari (Gojkovići).

Ostali rodovi su:

–Petrovići (Uroševići, Ilići i Markovići), slave Nikoljdan. Zovu ih opštim imenom Guzonjići i ovaj nadimak im je od starine. Preci su im došli iz Hercegovine, kako priča starac od istog roda. Po drugima su došli iz Železnika, vračarski srez a imaju rođake u Rudovcima – kolubarski srez i u Žabarima – kragujevačkim.

–Bujagići, slave Nikoljdan. Praded Ilijaje došao iz Knića (Gruža).

–Maksimovići (Ilići i Zavišići), slave Ilindan. Stari su im došli iz Bogmilovića u Crnoj Gori.

–Mirovići, slave Sv. Petku. Godine 1868. došli su iz Vinića u Crnoj Gori. Prvo su su došli u Katrgu – ljubićski srez – gde su ostali neko vreme, zatim dođu u Kusadak (Jasenica), pa pređu u Zagoricu (Jasenica) i najzad dođu u ovo selo.

–Jolići (Jovanovići, Krstići, Stepanovići, Radojkovići, Spasojevići i Petrovići), slave Lučindan. Doselili su se iz Nikšićke Župe.

–Pavlovići, slave Andrijevdan. Došli su iz „Stare Srbije“.

–Obradovići su došli iz Nemenikuća od Obradovića, slave Nikoljdan.

–Gajići su došli iz Božurnje (Jasenica), slave Nikoljdan.

–Dragićevići su iz Belosavca (Jasenica), mati se preudala i dovela ih očuhu, slave Aranđelovdan.

–Dimitrijevići su došli „od Morave“, slave Đurđic.

–Dimitrijevići drugi, slave Aranđelovdan. Mati pretka dovela iz Vukosavca (Jasenica), gde su im rod Đorđevići, poreklom od Sjenice.

–Tanasijevići u iz Korita – između Peštera i Bihora – imaju rođake u Belom Potoku i Kumodražu, slave Nikoljdan.

–Markićevići su došli iz Kusatka (Jasenica) u kuću Jolića.

–Lazarevići. Njihov ded Bogićje došao iz Bjelopavlića, slave Ilindan.

–Arsići su nepozantog porekla, slave Mratindan.

–Lukići, predak „Švaba“ došao „iz preka“, slave Nikoljdan.

–Dikanovići (Jelići i Marići), slave Nikoljdan. Starinom su iz Hercegovine. Najpre su došli u Kraljevo pa otuda u ovo selo.

Cigani-Romi:

–Petrovići, Markovići, Stevanovići i Aleksići, slave Nikoljdan. Došli su iz Banje (Jasenica).

–Simići, slave Nikoljdan, su došli iz Lisovića.

–Stojanovići, slave Sv. Petku.

Svi su kovači.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.