Poreklo prezimena, selo Gojbulja (Vučitrn)

19. jul 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gojbulja, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Gojbulja

Selo je u podnožju Kopaonika, na reci Trstenki, na mestu gde joj se dolina proširuje pri njenom izlazu u polje.

Zbijenog je tipa. Deli se na Topličansku, Boščarsku i Drobnjačku mahalu i mahalu zvanu Batvare.

Mahala Batvare, nešto malo izdvojena od sela, računa se kao zaselak Gojbulje. Batvare je čak i starije od (sadašnje) Gojbulje. Ono je prvo bilo levo od reke, na mestima zvanim Staro Batvare i Kućište. Tu je i staro batvarsko hrišćansko groblje. Šta je bilo s tim starim Batvarčanima nije poznato, tek u drugoj polovini 18. veka tu su se bili nastanili neki Arbanasi. Te su Arbanase oko 1820. zatekli i od njih kupili zemlju Srbi Jezdići, a Arbanasi se iselili u Smrekovnicu za čifčije u svojih rođaka. U to vreme ili nešto kasnije rod Topličani zasniva sadašnju Gojbulju, gde se docnije „zbog boleštine” preseljavaju i Jezdići sa starog Batvara.

Rodovi:

Topličani (14 k., Sv. Nikola). Doselili se oko 1820. iz Toplice, iz sela Sibnice. Osnivači su sadašnje Gojbulje. Pojasevi su im u 1935. od doseljenja bili: Ivko, Jova, Žarko, Ananije (70 godina).

Jezdići (7 k., Sv. Nikola). Doselili se oko 1820. iz Kuča. Prvo su se zadržali u Metohiji (kod Bakovice), pa onda na Kosovu, u Dobroj Luci. Tu ih osvetnici nađu, jer su iz matice izbegli od krvne osvete, i u borbi s njima, kažu, palo 17 članova ovog roda. Neki su posle te pogibije otišli u Užice, a drugi ostali na Kosovu i sa Topličanima obrazovali čiflik Mahmud-bega vučitrnskog u Gojbulji. Pojasevi u 1935. od doseljenja u Gojbulju: Jezda, Raka, Radisav, Jovan, Lazar (50 godina).

Drobnjaci (12 k., Đurđevdan). Doselili se iz Drobnjaka preko Ibarskog Kolašina, gde su se bili zadržali, posle Topličana. Pojasevi u 1935. od doseljenja: Sava, Iva, Danče, Đorđe, Milutin (34 godine).

Kasalovići (4 k., Petkovdan). Doseljeni iz Zupča u Ibarskom Kolašinu oko 1860.

Boščari (11 k., Sv. Luka). Doseljen iz Ugljara u Ibarskom Kolašinu na godinu dana posle Kasalovića.

Kolašinci (2 k., Mitrovdan). Doselili se 1902. iz Zubnog Potoka u Ibarskom Kolašinu.

Surci (4 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz Ropice u Slatinu (vučitrnsku), pa odatle u Gojbulju oko 1895.

Miračani (3 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz roda Anđelkovića u Miraču 1910.

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.