Poreklo prezimena, selo Glavotina (Vučitrn)

14. jul 2014.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Glavotina, opština Vučitrn (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo je na padini Čičavice, na 40 metara iznad aluvijalne ravni Sitnice.

Zbijenog je tipa. Na mahale se ne deli.

Selo je u 19. veku bilo čiflik Mahmudbegovića iz Peći.

Rodovi:

Rosići (3 k., sv. Petka). Doselili se iz Laba početkom 19. veka.

Kovačani (1.1 k., sv. Vrači). Preselili se iz Kovačice (Kopaonička Šalja) oko 1830, kada je Glavotina imala samo sedam kuća. Dalja starina im je u Crnoj Gori.

Stošići (9 k., Sv. Nikola). Iz Badovca se preselili u Plemetinu, pa u Glavotinu posle Kovačana.

Vraganci (3 k., sv. Nikola). Sredinom 19. veka preseljeni iz Crvene Vodice u Plemetinu, pa posle nekoliko godina prešli u Glavotinu. Dalja starina im je u Gatnju.

Karadanovići (2 k., Sv. Nikola). Potiču od Popovića u Prilužju, odakle su se preselili oko 1900. Dalja starina im je u D. Pologu.

Madžić (1 k., Sv. Nikola). Preselio se 1910. iz Crvene Vodice. Dalja starina mu je u Pakaštici (Lab).

Božić (1 k., Sv. Petka). Preseljen 1914. iz istoimenog roda u Plemetini.

Arbanaški rod je Konjuh (2 k.), od fisa Sopa. Doselio se kao muhadžir 1878. iz Konjuha u Toplici.

U selu su 1934. kao nadničari i sluge živele 4 kuće muslimanskih Cigana.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

 

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Drago

    Koliko znam tu su i Živići. Zašto ste ih izostavili ? Dodajte ih u tekstu…

  2. Vojislav Ananić

    Nismo ih izostavili. U navedenoj knjizi, u selu Glavotina, ne pominju se Živići.

    Pozdrav,
    Vojislav Ananić

    • Drago...

      To je drugo pitanje, zašto ih nema u “knjizi”. Inače Živići su starosedeoci u selu Glavotina, a neki su se preselili-žive u Prilužju.

      Ako se već bavite ovom problematikom, trebate to da proverite i da ispravite grešku koja postoji u navedenoj knjizi.

      Ne sumnjam u vaš izvor, ali činjenice govore drugačije…

      Srdačan pozdrav…

  3. Vojislav Ananić

    Drago,
    Ja stvarno ne znam kako da Vam već odgovorim. Lepo sam napisao da se Živići u selu GLAVOTINA na spominju u navedenoj knjizi. A ona je za mene izvor podataka. Trebam li sada da se uputim put Kosova i da proveravam podatke iz knjige? Ja sam moje pošteno prezentirao, a Vi, ako raspolažete tako evidentnim podacima, IZNESITE ih. Ako su tačni, niti ću se ja niti bilo ko iz POREKLA ljutiti. Naprotiv, zato i postojimo, da se dopunjavamo i ispravljamo eventualne greške.
    Pozdrav,
    Vojislav

  4. Nebojša Kostić

    Da li su Glavšinci naseljavali selo Glavotina jer se pominju u knjizi naseljavanje Gnjilana zajedno sa Živićima.
    Gnjilane 1930g
    Ove porodice su doseljavane sa kraja 18. veka do 1830 godine.
    Sadasnje Gnjilane je osnovano oko 1770g, najstarije srpske porodice u Gnjilanu su Baskici, doseljeni krajem 18. veka iz sela Izmornik- opstina Kos.Kamenica. Baskici su bili cifcije-sluge.
    Za njima se doseljavaju Hadzi Zivini, Dicici i Glavsinci sva tri roda su se doselila iz okoline Pristine

  5. Nemanja

    I Dejanovici su iz Glavotine 🙂 Sada zive u Priluzju..pozz