Poreklo prezimena, selo Simino Brdo (Loznica)

Poreklo stanovništva Simino Brdo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj ma(ha)la u selu.

Rakići su na obema stranama jedne doline.

Lekići su na obema stranama doline Koviljače.

Derenići sa na jednom rtu ripanjske površi i na prisojnoj strani Koviljače.

Cerovčevići su takođe na jednom rtu ripanjske površi.

Vode.

Izvori sa kojih se pije voda jesu: Rakića Izvor u Rakićima itd.

Tip zaselaka-mahala sa familijama koje u njima žive.

Male su:

-Rakići u kojim su: Rakići, Katići, Aleksići, Ćosići, Nikolići i Nikolići drugi.

-Lekići: Ćelići, Lazići, Đokići, Lekići i Ilići.

-Derenići: Blagojevići, Filipovići i Ivanovići.

-Cerovčevići: Cerovčevići i Ćosići.

Kuće.

Početkom 19. veka kuće su bile četvrtastog oblika i imale jednu prostoriju, „kuću“. Zidovi su bili opleteni od pruća u oblepljeni blatom. Bile su pokrivene krovinom. U prvoj polovini 19. veka Osaćani donose polubrvnaru – polučatmaru, čiji je krov od daske.

Privreda, zemlje i šume.

Veličina šljivaka iznosi dva do pet hektara. Nekoliko starijih seljaka su kao momci sušili šljive u Mačvi, a potom su i u svom selu počeli graditi pušnice.

Nekolicina meštana znaju zidarski zanat. Zanat su izučili radeći kao momci sa osaćanima u Posavini.

Seoska šuma, zajednička sa Cikotama, bila je u Gracu.

Više seljaka obrađuje zemlju u Jarebičkom Polju. Jedan imućniji seljak ima kolibu u dolini Jadra. Kod nje se bavi zimi po jedan od ukućana ishranjujući stoku.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

–Rakići, slave Miholjdan.

–Aleksić, slave Đurđevdan.

–Blagojevići, Filipovići i Ivanovići (staro prezime Derenići) – slave Stevanjdan.

Doseljeni su:

1) Krajem 18. veka:

–Lekići su iz Radalja, slave Mitrovdan.

2) U početku 19. veka:

–Ćelići, Lazići i Ilići su iz Aluge, slave Pantelijevdan.

–Cerovčevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

3) U prvoj polovini 19. veka:

–Nikolići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

–Đokići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

4. U drugoj polovini 19. veka:

–Nikolići su iz Crnče, otac doveden uz majku, slave Nikoljdan.

–Ćosići su iz Filipovića. Njihov otac je ušao ženi u kuću, slave Jovanjdan.

–Katići su iz Likodre, slave Đurđevdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.