Poreklo prezimena, varoš Loznica

Poreklo stanoništva varoši, sada grada, Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Napomena: Iz pomenute knjige korišćeni su tekstovi pod nazivom „Loznica“ i „Stara Varoš“. U tekstovima ne piše koju slavu slave navedene porodice.

Položaj grada.

Loznica:

U Loznici se ukrštaju dva puta. Jedan je poprečni put koji vodi dolinom Drine i spaja Gornje Podrinje sa Posavinom a drugi je uzdužni put, dinarskog pravca, koji izlazi iz Rađevine i Jadra na pomenuti poprečni put. Loznica leži pogotovu u vrhu Lozničkog Polja. Tako je ona ekonomsko središte ne samo za jadranska sela već i za mnoga sela u Rađevinu i u Gornjem Podrinju. Najveći deo varoši je na plavini Štire; na levoj strani doline, na jednoj terasi beogradske jezerske faze, podignute se javne zgrade.

Stara Varoš:

Kuće su na obema stranama doline jednog potoka i pored puta koji vodi uz doline Štire, od Loznice u Zajaču.

Tip varoši:

Loznica:

Na desnoj strani Štire je pijaca Mala Luka, koja ima oblik trougla a na levoj strani je pijaca Velika Luka, kvadratnog oblika. Jedan deo glavne ulice razvio se oko puta, koji vodi dolinom Drine. Prave su i kratke one uličice, koje spajaju obe pijace, Veliku Luku sa glavnom ulicom i ulice koje se otvaraju na uglovima pomenutih pijaca i završavaju se u podnožju dolinskih strana.

Stara Varoš je u oba svoje dela drumsko naselje; dvorovi sa kućama su pređani jedan do drugog.

Privreda.

Loznica:

Najjače su razvijeni zanati opančarski i terzijski, kojima se podmiruju seljačke potrebe. U industrijska preduzeća spadaju peći za izradu crepa i cigle, mlinovi i strugare. Za strugare se dovozi čamova građa splavovima niz Drinu. U trrgovačkim radnjama se prodaje mešovita roba. Trgovci, izvoznici žita i šljiva podigli su magacine.

Stara Varoš:

Stanovništvo se bavi najviše zemljoradnjom. Pored toga ima opančara, baštovana, zidara, kačara itd.

Poreklo stanovništva.

Loznica:

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 19. veka:

–Panić, trgovac iz Čengića.

–Milićević, časovničar sa Brača. Njegov ded je oplovio jedrilicom Balkansko Poluostrvo i iz Crnog Mora ušao u Dunav. Pre nego što je došao u Loznicu živeo je u Smederevu i u Brusnici.

–Jerinić, ekonom je došao Klubaca.

–Radivojević, ekonom, iz Srebrenice. Njegov ded je došao kao zidar.

–Čvorić, ekonom iz Bastava.

–Grujičići, ekonomi, su doseljeni iz Zagarča u Pješivcama.

2) U drugoj polovini 19. veka:

–Uroševići, izvoznici, iz Klenka.

–Zečevići, gostioničari i hlebari (pekari), iz Podgorice.

–Jovanović, gostioničar, iz Godijelja.

–Jetić, trgovac, iz Bradića.

–Deretić, kafedžija, iz Goražda.

–Jezdići, trgovci, iz Ploče.

–Pantelić, krojač, iz Rumske.

–Katići, izvoznici, iz Slatine.

–Atanacković, terzija, iz Borine.

–Adžić, terzija, iz Babine Luke kod Valjeva.

–Jovanović (staro prezime Bubalović) iz Rujnice.

–Kuburovići kafedžije i hlebari iz Babine – između Pljevalja i Prijepolja.

–Kočović, kafedžija, iz Sjenice.

–Vasiljevići, sarači i terzije, iz Jadranske Lešnice.

–Maksimović, voskar, iz Grnčare.

–Jovanović, opančar, iz Runjana.

–Jovanović, berberin, iz Velikog Zvornika.

–Ćelić, trgovac, iz Koviljače.

–Ćor-Ilić, trgovac, iz Ploče.

–Pavlović, trgovac, iz Sarajeva.

–Zarić, mehandžija, iz Voljevaca.

–Vejzović, trgovac, iz Višesave.

–Kundović, izvoznik, iz Godovića u Studenici.

–Stefanović, izvoznik, iz Siminog Brda.

–Lečić, kovač, iz Setića.

–Manić, berberin, iz Đale kod Segedina.

–Todorović, apotekar, iz Kovina.

–Vasić, kafedžija, iz Vrbića.

–Savići, kafedžije i trgovci, iz Ljubovije.

–Vasić, trgovac, iz Tršića.

–Đurić (staro prezime Premović) iz Bogetića u Pješivcima.

–Gordić, trgovac, iz Mostara.

–Ilić, terzija, iz Gornje Badanje.

–Vićentić, trgovac iz Radenkovića u Mačvi.

–Balmazović, stolar, iz Užica.

–Perić, hlebar, iz Kistanja,

–Kokić, opančar, iz Đurađe.

–Soldatović, kafedžija, iz Bastava.

–Avramović, trgovac iz Šapca.

–Petrović, berberin, iz Iriga.

–Antonić, stolar, iz Likodre.

–Vladić, ekonom, iz Brasine.

–Lukić, mehandžija, iz Culina.

–Josimovići, trgovci, iz Krasave.

–Reljić, opančar i trgovac, iz Krasave.

–Tomić, trgovac, iz Runjana.

–Kokanović, trgovac, iz Nedeljica.

–Arsenović, kafedžija, iz Brasine.

–Avramović, trgovac, iz Cikota.

–Stepanić, trgovac, iz Joševe.

–Stojadinović, kazandžija, iz Šapca.

–Spasenović, opančar, iz Triješnjice.

–Radovanović, obućar, iz Donje Orovice.

–Veljković, trgovac, iz Lapova.

–Ivanović, trgovac, iz Koviljače.

–Đukanović, opančar, iz Zajače.

–Ignjatović, terzija, iz Koviljače.

–Gajić, hlepbar, iz Šapca.

–Popović, časoničar, iz Cikote.

–Glišić, krojač, iz Šapca.

–Vasić, opančar, iz Caparića.

–Smiljanić, trgovac, iz Voljevaca.

–Rastović, limar, iz Šapca.

–Radojičić, kasapin, iz Krupnja.

–Veber, berberin, iz Pančeva.

–Nikolić, opančar, iz Borine.

3) Početkom 20. veka.

–Marković, trgovac, iz Krupnja.

–Latković, trgovac, iz Podgorice.

–Ristivojević kovač i kolar, iz Belotića, rađevskog.

–Barnjaković, trgovac, iz Brčkog.

–Pavlović, hlebar, iz Raštaka kod Skoplja.

–Radaljac, izvoznik, iz Baščeluka.

–Todorović, obućar, iz Valjeva.

–Aleksić, gostioničar, iz Šapca.

–Petrović, helbar, iz Šapca.

–Radić, terzija, iz Borine.

–Sarići, trgovci, iz Runjana.

–Dušanović, obućar, iz Šapca.

–Babić, berberin, iz Crne Bare.

–Petković, ćurčija, iz Leskovca.

–Janković, kazandžija, iz Pirota.

–Mitrović, trgovac, iz Ljubovije.

–Knežević, gostioničar, iz Novog Pazara.

–Mićić, terzija, iz Radalja.

–Popović, opančar, iz Gornjeg Doobrića.

–Tomić, mehandžija, iz Kozjaka.

–Matić, kovač, iz Belotića u Rađevini.

–Tasić;

–Kostić i:

–Stevanović, lončari, iz Gnjilana kod Pirota.

–Tešmanović, kolačar (poslastičar) iz Bastava.

Stara Varoš:

Doseljeni su:

1) U drugoj polovini 19. veka.

–Crnomarković je došao iz Zajače.

–Okilj je iz Jasenika kod Gackog.

–Bogdanović je iz Ćeklića.

–Stojanović je iz Nevesinja. Njegov otac ja najpre došao u Malešiće, to je bosansko Podrinje pa odatle u Loznicu.

–Mirković je iz Drobnjaka. Njegov otac se najpre naselio u Valjevu pa odatle došao u Loznicu.

–Ristić je iz Birča.

–Adžić je iz Muhova kod Vukovara.

–Golubović je iz Oraha u Pivi.

–Ristić i Rajković su iz Svištova.

–Rašević je iz Bosne. On je odgajen kao prisvojče.

–Kulaš je iz Nevesinja.

–Jerotić je iz Kozjaka.

2) Početkom 20. veka:

–Lazarević je iz Koviljače.

Naselje Crnogora (sada u sastavu grada Loznica)

Položaj naselja.

Kuće su na jednoj terasi beogradske jezerske faze, sa desne strane Štire.

Tip naselja.

Crnogora je drumsko naselje; kuće su poređane sa obe strane pored puta, kojim se ranije išlo iz Loznice za Krupanj i Valjevo.

Zanimanje stanovništva.

Stanovništvo se najviše bavi zemljoradnjom. Osim toga neki su kočijaši, radnici na železnici, služitelji itd…

Poreklo stanovništva.

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 19. veka.

–Grujičići su iz Zagarča u Pješevici.

–Božići su iz Vasojevića.

–Radići su iz Gate.

2. U drugoj polovini 19. veka.

–Živkovići su iz Crkvica u Pivi.

–Popovići su iz Godijelja.

–Karadžići su iz Petnjice.

–Ćajići su iz Nikšićke Župe.

–Dukojevići su iz Podostroga u Bjelopavlovićima.

–Bogdanovići (staro prezime Gvardijanovići) su iz Riđana i Nikšićkoj Župi.

–Dželatovići su iz Mrežice u Zagorju.

–Golubovići su iz Oraha u Pivi.

–Ušćumlići su iz Unča u Pivi.

–Ratkovići su iz Zubaca.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.