Poreklo stanovništva sela Kržava, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje sa početka 20. veka. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Zaselak Drobnjaci je najvećim delom na prisojnoj strani doline Golubovca i na jednom rtu između ove i doline Drobnjaka. Zaselak Kržava je na podovima, na obema stranama doline Kržave.
Vode.
Izvori sa kojih se voda pije su: Biser-Voda i Bjelo-Voda u Drobnjacima, Demirovac u Kržavi itd.
Tip sela.
Zaseoci u selu i familije koje u njima žive:
Drobnjaci:Ostojići, Rakići, Radovanovići, Markovići, Đokići, Ilići, Petrovići, Marinkovići, Vasiljevići, Đurići, Pavlovići, Manojlovići, Matići, Mitrovići, Pajići, Rankovići, Matići, Mitrovići, Pajići drugi, Rankovići, Matići drugi, Ijovljevići i Mićići.
U Kržavi su:Radukići, Divljakovići, Mitrovići, Đurđevići, Miladinovići, Milosavljevići, Jevtići, Matići, Mijunovići, Lazarevići, Terzići, Jovičići, Jovići i Pejići.
U Drobnjacima su izdvojene grupe kuća sa istim prezimenima. U Kržavi su kuće Divljakovića su rastavljene od Jovića kuća Kržavom.
Privreda.
Oko deset seljaka rade u rudnicima i topionici. Polovina seljaka prevozi rudu, građu za potkope itd. Do osam seljaka peku kreč. Deset seljaka znaju zidarski a trojica kačarski zanat.
Zemlje i šume.
Seoska šuma i ispaša su u Jasicima, Čkrnatanovcu (tako piše), Bjeljevinama, Majdančinama, Vukolovcima, Nnešinom Brdu itd. Drobnjacu su imali zajedničku ispašu Šanac, koju su bili kupili od nekog Mijuna, kada je on sišao u Kržavu. Tu ispašu skoro izdelili i sada je obrađuju. Do pre 10-15 godina polovina seljaka išla je u Lozničko Polje i obrađivala zemlju „na pola“, prestali su ići od kako su se zadruge izdelile. Trojica seljaka izgone stoku preko leta u planinu na svoja imanja. Ostali izgone stoku obdanicom u seosku ispašu.
Poreklo stanovništva.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
–Mićići i Radukići su rod sa Dobošarevićima i Tomnju, slave Jovanjdan.
–Matići i Mitrovići, slave Nikoljdan.
Doseljeni su:
–Divljakovići su iz Pive, doseljeni polovinom 18. veka. Njihov predak Divljak najpre je iz Pive došao u Bukovicu u Podgorini, pa se zbog stoke povratio i nastanio u Oštrikovcu. Kada je posle sišao na mesto današnjih Divljakovića ostala mu je stanara na Oštrikovcu gde leti izgoni stoku, slave Aranđelovdan.
–Ostojići, Rakići, Radovanovići, Markovići, Đokići, Ćevići, Petrovići, Marinkovići, Vasiljevići, Đurići, Pavlovići i Manojlovići su iz Drobnjaka odakle se se doselila dva ili tri njihova pretka polovinom 18. veka, slave Lazarevdan.
–Jovičići i Jovići su iz Drobnjaka odakle su se doselili u prvoj polovini 18. veka. Njihovi preci su najpre bili zastali u Crnči (u zaseoku Kolarici) pa su potom došli u Kržavu, slave Nikoljdan.
–Mitrovići su iz Mačvanske Mitrovice, doseljeni početkom 19. veka. Njihov praded Markopobegao je zbog turskog zuluma, slave Đurđevdan.
–Pajići, Rankovići, Matići i Ijovljevići (staro prezime Stojići) su se doselili iz Velike Rijeke početkom 19. veka, slave Đurđevdan.
–Đurđevići su se doselili iz Gvosca (Gvozdac u Bosni) početkom 19. veka. Njihov praded Marko Milosavljević bio je najpre sluga u Zvorniku a potom abadžija u Krupnju. Petrov sin Đurađ (otuda prezime Đurđevići) živeo je prvo u Banjevcu pa je zatim prešao u Kržavu, slave Aranđelovdan.
–Miladinovići, Milosavljevići, Jevtići, Matići, Mijunovići i Lazarevići su sa Jagodnje odakle su sišli u prvoj polovini 19. veka. Njihov ded Mijunsišao je u selo sa svojim sinovima i sinovcima i dobio imanje od Sulje Kržave, slave Lazarevdan.
–Terzići su takođe sa Jagodnje sa koje su sišli u prvoj polovini 19. veka kada su se Turci iselili iz ovih krajeva, ne kaže se koju slavu slave.
–Pejići (Hadžići) su iz Pive, doseljeni u prvoj polovini 19. veka, slave Jovanjdan.
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)