Poreklo prezimena, selo Jablanica (Čajetina)

25. mart 2014.

komentara: 5

Poreklo stanovništva sela Jablanica, opština Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića, prvo izdanje 1906. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Jablanica

Položaj sela.

Jablanica je ispod Tornika. Kroz nju teče Jablanička Reka koja u Gornjem Selu prima Božanića Potok a u Donjem Selu se uliva u Crni Rzav. Gornje Selo je duboka dolina, kod Jablaničkog Polja raširena a sužena kod Crvenog Osoja i Golog Brda, odakle nastaje Donje Selo. Oko sela su ogranci Tornika, na istoku je Liska, Vučijak i Jabučice, na jugu Jelova Gora i Kolijevka, na zapadu Klačina, Orlić, Ljuljani, Brezovac, Glaviica, Srem, Položac, Tovarnica, Gorovič, Samarevina i Đurđev Jastuk.

Selo se deli na Gornju Jablanicu, gde je zaseok Tornik u kome žive Đurovići, Tokovići, Dragovići, Slovići, Bakići, Penezići, Radovići, Jankovići i Didanovići; Kovačevina u kojoj su Božanići; Orlić u kome su Tanaskovići, Ljubojevići, Tokovići, Tomovići i Slovići i Gornje Selo u kome su Kuzelji i Đonovići i Donju Jablanicu u kojoj su Rajevići, Milekići, Erčevići, Markovići, Tanaskovići, Kuzelji, Marjanovići, Kokorevići; zaselak Cigla u kojoj su Busići, Tokovići i Popovići i Brezovac u kojoj su Gazdići, Makljenovići i Kuzelji.

Vode.

Glavni izvori su: Vrelo pod Tukom Stenom ispod Tornika (glava Jablaničke Reke), Đurovića Česma, Bakića Česma, Jankovića Izvor, Savina Voda, Jošće, Studena Voda, Medenica, Didansko Vrelo i Tomovića Vrelo u Gornjem Selu; Jezerina i Jelav u Donjem Selu; Kozjača i Kisela Voda u Cigli.

Zemlje i šume.

Zemljište se naziva: Krčevina, Mrkodo, Javna Alija, Pitoma Kruščica, Bare, Jagnjilo, Reka, Povoz, Crvenka, Lokva, Borevac, Radakovac, Šljivak, Cer i Minjačevac. Selo je sa svih strana opkoljeno gorom, te je centar proizvodnje katrana, luča i građe.

Starine u selu.

Više Jankovića Kuća u Gornjoj Jablanici u Mramorju ima Grčko Groblje a u Polju u Gornjem Selu kod opštinske sudnice postoje razvaline Turskog Hana, koji je bio dug 30 a širok 15 metara. Iznad Hana do pod planinu postoji kanal od kamena, kojim je dovođena voda u Han. Svakako tu je bio dvor Kneza Jablaničkog o kome govori St. Obradović u svojoj knjizi „Kostreš-arambaša“ iz 1863. godine. Maleš-paša iz Užica poslao je svoga ćaju sa vojskom da uhvate Kostreša. On napadne Kneza Jablaničkog, popali mu dovre i htede ga spaliti i obesiti sa sinovima. Kostreš dođe sa družinom, pobije Turke, oslobodi Kneza, naročito njegovi kćer Smiljku, koju je još jednom oteo od Turaka Srebreničana. Smiljku sad udaju ua Kneza Raškovića u Štitkovu.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Pre 200 godina doseljeni su:

Bakići su iz Morače, slave Aranđelovdan.

Rajovići (Popovići) su iz Rovaca, ima ih odseljenih pod Crnokosom kod Kosjerića*, slave Jeremijevdan.

*Rajovići smatraju za svog rođaka Cvetka Rajovića državnog savetnika u vreme Kneza Miloša koga je zabeležio Milićević u svom „Pomeniku“ rekavši da je od Trebinja.

Krajem 18. veka doseljeni su:

Didanovići (Kujovići) su iz Foče, od njih su Nikići u Čajetini, slave Sv. Vasilija.

Milekići su iz Pive, bežali zbog Turaka u Tometino Polje kod Požege, ima ih i u Mokroj Gori, slave Jovanjdan.

Radovići su od Morače, slave Stevanjdan.

Jankovići su iz Crne Gore, najpre bili u Branešcima pa Jankodođe za sestru Radovu(Radoviće), slave Mitrovdan.

U početku 19. veka doseljeni su:

Markovići (Erčevići) su od Nove Varoši, bežali od Turaka u Konjeviće kod Čačka, slave Sv. Vrače.

Ljubojevići su iz Čelica, slave Trifundan.

Slovići su iz Pribojske Banje, bili najpre u Burađi a ima ih u Krivoj Reci i Čajetini, slave Aranđelovdan.

Tomovići su „iz Turske“, slave Đurđevdan.

Bujići (Radovići) su iz Morače, slave Stevanjdan.

Gazdići su iz Štrbaca u Bosni, slave Đurđevdan.

Marjanovići su iz Dobroselice, slave Đurđevdan.

Božanići su iz Lunića kod Priboja, slave Aranđelovdan.

Đurovići su iz Jabuke kod Priboja, najpre bili u Golešima, slave Jovanjdan.

Tokovići su iz Lunića, slave Mratindan.

Dragovići su ispod planine Lise kod Sjenice, slave Đurđic.

Penezići su iz Lunića, slave Đurđevdan.

Savići su iz Jelače preko Uvca***.

U vreme Madžarske Bune doseljeni su:

Kokorevići su iz Kokorine u Hercegovini, pobegli zbog ubistva Turčina, ima ih u Čajetini, slave Nikoljdan.

Pre 40-50 godina doseljeni su:

Đonovići su iz Rače kod Priboja, gde ih još ima, slave Nikoljdan.

Kuzelji su iz Dobroselice***.

Makljenovići su iz Mokronoga u Bosni, gde ih još ima, slave Nikoljdan.

Tanaskovići su iz Radoića pod planinom Bićem kod Priboja, slave Đurđevdan.

Markovići su iz Crne Gore, slave Nikoljdan.

 

Napomena:

***Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: Ljubomir Mićić – Zlatibor. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. U drugom pasusu ispod slike ima grešaka:

    – U Cigli nisu Busići – nego Bujići.
    – U Jablanici nisu Kuzelji, nego Kuzeljevići, nisu Rajevići, nego Rajovići, nisu Kokorevići, nego Kokorovići….

    Drugarski pozdrav

    Veliša Bujić

  2. Obrad

    Gospodine Micicu ocigledno vi ne vladate znanjem o tom kraju. Mnogo greski, a zapisostaju,vi ste nas obmanuli odnosnoljude koji neznaju a citaju ove neistine. U Jablanici zadnjih 40-50 godina samo su odlazili mnogo gluposti
    I izmisljotina. Meni je 55 godina i da znas Đonovici su išli u skolu sa mojim ocom….
    G Mićiću ovo je ozbiljna tema.

  3. Joksim

    Obrade, prvo izdanje knjige Ljubomira Mićića je objavljeno prije 110.godina, odnosno 55. godina prije vašeg rođenja.

    • Ljupko

      Dosta gresakaJedno isto te isto prepisivanje, odakle su porekla familija.Uz duzno postovanje bez prekrajanja istorije ( istorija je istorija a ne samo od 1800 godine pa do danas).Po tome svi poticu iz C Gore i Hercegovine – gde su pre toga zivele ove familije .