Poreklo prezimena, selo Krstićevo (Crna Trava)

15. mart 2014.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela Krstićevo opština Crna Trava. Istraživanje „Crna Trava i okolna sela“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Selo Krstićevo je u Srbiji u opštini Crna Trava u Jablaničkom okrugu.

Prema popisu iz 2002. bilo je 24 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 53 stanovnika).

U naselju Krstićevo živi 24 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 56,0 godina (46,9 kod muškaraca i 65,1 kod žena).

U naselju ima 12 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,00.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografska slika stanovništva posle Drugog svetskog rata(1945.g) je izgledala ovako: 1948.g.(303), 1953.(274), 1961.(243), 1971.(150), 1981.(71), 1991.(53)i 2002.g.(24 stanovnika).

Selo Krstićevo se nalazi na nadmorskoj visini od 1144 metara.

Naime na severozapadnoj strani Dobropoljske čuke u slivu reke Bistrice (rečice koja se kod dejana uliva u Vlasinu) nalaze se dobropoljska selašca Bistrica i Kozilo, a na istočnim strmim padinama ove dobropoljske visoravni, idući prema koritu reke Vlasine su Crkvena Mahala, Bazov dol, Ivje i Krstićevska Mahala.

Krstića mahala je pripadala selu Dobro polje, da bi administrativno danas postala kao selo Krstićevo , koja gravitira selu Brod.

Selo Krstićevo (dobropoljsko) čine mahale: Derdžine, Velinci, Bambarci., Đokarci, Džaverovi, Šarkovac-Kovači, Drkinci, Del, Lokva, Boškovica.

Crkva u selo Dobro Polje je sagrađena 1860. godine.

Upisivanje u knjigu rođenih, venčanih i urlih u ovoj crkvi počelo je je 1879. godine u Dobropoljku crkvu.

Dobropoljsku parohiju činila su je sela: Javorje, Gornja i Donja Bistrica, Dobro Polje, Vus, Krstićevo i Kozilo.

Selo Krstićevo i Javorje-pripadala administartivno selu Dobro polju, su formirana pre naselja: Kozilo i Bistrica.

Prema Turskom popisu iz 1504.godine selo Crna Reka (današnje Dobro Polje, koje pripada crnotravskoj opštini), imalo je 27 domaćinstva.

Selo je imalo derbedžijski status. To je podrazumevalo zaštitu putnih pravaca od bandi krdžalija (turskih odmetnika, raznih pljačkaša).

Naime, kada je sultan Sulejman zauzeo Beograd (1521), tada je stvorio novu organizaciju odbrane klanaca od hajduka.

Takve klance počeo je naseljavati hrišćanskim stanovništvom sa zadatkom da obezbeđuju prolaze kroz teško prohodna mesta.

Upravo, ne zna se tačno kada su Turci osnovali derbende, ali se zna da su to činili odmah posle osvajanja tuđih zemalja. Često su Turci silom naseljavali to stanovništvo.

Derbendžije su bili isključivo hrišćani, a prvo derbedžijsko selo je bilo Ćavato u Makedoniji.

Dužnost je bila teška, pa su stanovnici tih naselja bežali, raseljavali i sami se odmetali u hajduke.

Da su teško živela derbedžijska naselja, kazuju i stihovi jedne narodne makedonske pesme koja potiče iz Poreča (zapadna Makedonija-sela nizvodno pored reke Treske od Makedonskog Broda, podvukao M.M 2014.g.):

Turci instituciju derbenda su ukinuli krajem 18. veka.

Početkom 18. veka, ovim krajevima je harala epidemija-kuga (“čuma”).

Potom su se mnogi Crnorečani iselili, a bilo je i 16. umrlih žitelja sela.

Prema tadašnjem verovanju da bi se spasili od te nesreće, oni su 1710.godine godine ime sela Crna Reka preinačili u novo ime Dobro Polje, današnjeg imena sela.

Sam naziv sela (“Dobro Polje”) je kod Turaka, značio da je mesto bilo bogato stokom, polja rodna; pa su im Turci nametnuli visoke poreske obaveze-pa su se Dobropoljani žalili porti u Carigradu.

Mali brežuljak na visoravni Dobropoljska čuka, između crnotravskih sela Dobrog Polja i Vusa, zove se od davnina Čumino brdo.

Crkva u selo Dobro Polje je sagrađena 1860.godine, a upisivanje u knjigu rođenih i umrlih u crkvi počelo je 1879.godine.

Tada je dobropoljska parohija činila sela: Javorje, Gornja Bistrica, Donja Bistrica, Kozilo, Vus, Dobro Polje i Krstićeve (Krstićevo)-ukupno 293 domaćinstva sa 2334 duše, a opsluživao ih je jerej Stoilko Cvetković.

Garsku parohiju su činila sela: Donje Gare, Gornje Gare, Tegošnica, Jakovljevo i Krivi Del; sa ukupno 174 domaćinstva sa 1468 duša, a opsluživao ih je jerej Ćirilo Popović

* * *

Litije (seoska slava):- Petrovdan

Sesoske slave: Sv. Ranđel, sv, Stevan i druge

* * *

Naseljavanje stanovništva (1964.g.):

Mnogi su se naseljavali baveći se stočarstvom , drugi na rad u rudnicima, treći bežeći od turskog zuluma ili bežeći id „krvnine“, a bilo je i prislinog naseljavanja stanovništva hrišćansog porekla radi čuvanja klanaca od strane Turaka u derbejdžiskim selima ovoga kraja.

Derbejdžije su bile manje pozadinske jedincie koje su čuvale klanac turaka u prolazu sa karavanima od hajduka, tako što su „bubljevima-tupoanom“, najavljivali Turcima kada je bio klanac prilaz za Carigrad.

Ovde treba da se doda da su na ovim poslovima rdaili čak iz Bosne, Crne Gore, Hercegovine-kao plaćeni vojnici, koji su nekada bili i islamizirani, a onda posle oslobobađanja od Turaka se ponovo vratili u hrišćansku veru.

Neki su kao derbedžije radili kao kovači, čuvali konje na pašama u planini, radili u polje na skupljanju sena, radili u puškarnice, u samokove i bili čak i „ukorotitelji konja“-DŽAMBASI.

A bilo je i nasilnog naseljavanja, pošto je Crna Trava bila derbedžinsko naseljena. Derbedžije su bili stražari, čuvari klanaca, prolaza, koji su štitili turske karavane od napada hajduka u ovome kraju.

Takva naselja osnivana su samo sa hrišćanskim stanovništvom. Početak stvaranja tih naselja je bilo u vreme sultana Sulejmana (1521.g), a derbejdžiska naselja su bila prvo u Makedoniji. Selo Cavato je u Makedoniji je najstarije derbedzinsko naselje.

Prema Turskom popisu iz 1504.godine selo Crna Reka(današnje Dobro Polje, koje pripada crnotravskoj opštini), imalo je 27 domaćinstva

U skopskoj Staroj Srbiji srpsko stanovništvo je kompaktnije, samo je s Istoka i Severa potisnuto Arbanasima, a s juga išarano turskim plemenima Konjarima i Jurucima.

Osim toga u pograničnim planinskim delovima prema Srbiji i Bugarskoj ima i nešto Vlaha (Aromuna) koji na tim planinama, naročito Rujnu i Osogeviji, imaju svoje letnje kolibe, a zimi slaze u susedne kotline. U kratovskoj, kočanskoj i kumanovskoj oblasti ima oko 3000 duša ovih Vlaha, od kojih je jedna trećina već poslovenjena (J. Cvijić, “Osnove”, I, s. 183).

U južnom delu Ovčeg Polja prevlađuje čisto tursko stanovništvo, Turci, vrlo stari doseljenici iz Male Azije.

Razgledaju fizički oronuli i iznemogli, vrlo su lenji i predstavljaju najnekulturnije stanovništvo ovih krajeva.

Prava su suprotnost njima Konjari, maloazijsko pleme, koji žive mnogo južnije, i koji se odlikuju vrednoćom i trezvenošću.

Pored toga ima Pomaka i Torbeša, koji predstavljaju poislamljeno mestimice na pola poarbanašeno srpsko stanovništvo.

Pored ovoga ima po varošima i po selima znatan broj hercegovačkih i bosanskih muhadžira.

U istočnom delu ove oblasti stanuje slovensko pravoslavno stanovništvo koje susedni srpski i bugarski krajevi nazivaju Šopima ili Šopovima.

Šopluk ili Šopsko je jedan naziv koji obuhvata oblasti na dosadašnjoj tromeđi srpsko-bugarsko-turskoj zahvatajući i susedne delove u Srbiji (krajevi oko Pirota) i u Bugarskoj (krajevi do Sofije, Iskrove klisure i Dupnice) zatim u Staroj Srbiji, gde im se smatra kao centar oblast, koja ide od Ovčeg Polja ka Pirotu.

Šopovi po najnovijim istraživanjima prof. Cvijića, Jirečeka i Kovačevića, predstavljaju slovensko stanovništvo koje je nastalo smesom iz Pečenjega, Slovena i Vlaha (Cvijić, “Osnove”, I, s. 180).

Oni su se kao klin utisnuli između čisto srpskih i čisto bugarskih oblasti, i prestavljaju stanovništvo mahom nacionalno nesvesno, po spoljnem izgledu često su neobični, s dosta mongoloidnih tipova, žene se od 15-18 godina, uzimaju devojke koje su od muža po 8 i 10 godina starije.

To je stanovništvo zatvoreno, u se povučeno, vredno, trezveno, štedljivo i veoma sebično. Opaža se da su sumornost, oskudica veselosti i humora i slaba fantazija osobine koje zahvataju znatne delove naročito skopske Stare Srbije. (Cvijić, “Osnove”, 1, 198).

*

Rista Nikolić je zapisao sledeće: „ U sirovičkoj mahali (s. Brod-podvukao M.M) su bili dvojica deda-deda Pešai deda Stojan. Sirovičinci su se doselili iz Lisine, došli su da „najdu bolje“, slave Sv. Jovana.“

Dimitrije Mita Pavlović iz mahale Sirovičine, star 83 godine kaže: „Mene su pričali stari da je naše poreklo iz Crne Gore, hajduk Radakprvo je došao u Prokuplje, a odatle sa porodicom u Lisinu. Kasnije je došao u našu mahalu. Napravio kuću gde je sad kuća Mladena Pavlovićana Ilinkin rid, a imao je imanje od reke Vlasine pa sve do Čobanca, a verovatno i kafanu Razdeljicu.“

Iz ove familije je i deda Stojankoga pominje Rista Nikolić.

Druga familija u mahali Sirovičine je deda Pešina, koji se verovatno naselio pre deda Stojanovih. Zauzeo je najbolji položaj u ovoj mahali i formirao zaseok Sirovičine-Padina.

Ne zna se odakle je došao predak Pešine familije. Po jednoj predpostavci to je stara familija koja se naselila u mahalu krajem XVI veka. Prilikom razmatranja postanka ove mahale mora se uzeti u obzir turski popis stanovništva iz 1584.godine. za selo Razdeljenica, koje se nalazi iznad sirovičke mahale.

Prema tom popisu ovo selo je imalo 15 domova i imali derbejdžiski status. Čuvali su put od Čobanca do Razdeljinice, a odatle do današnje teritorije mahale Sirovičine i centra sela Broda.

Na Razdeljinici su imali nekoliko hanova, a imanje im se prostiralo sve do reke Vlasine. Imali su trle na današnjoj teritoriji Sirovičina i teritoriji sela Krstićeve.

Po prestanku derbejdžiskog zanata, mahala Razdeljinica je nestala, a porodice su se raselile u selo Krstićeve i mahalu Sirovičine, gde su imale trle, a neke su i napustile teritoriju, verovatno je deda Peša iz ovih familija.

Turski Aga iz Leskovca hteo je da postane gospodar imanja od sela Ostrozub do sela Dobro Polje i Gare. Stanovnici sela: Ostrozub, Bistrica, Krstićeve, Dobro Polje, Vus i Kozilo i mahale Sirovičine, sakupili su novac i 1840.godine otkupili imanja od turskog age, odnosno otkupili slobnodu.

Svako je dobio prema je dobio prema uloženim sredstvima. Mita Pavlović kaže:“ Mi smo dobili livadu Čobanac, Razdeljinicu i Krštenicu, a ostali su dobili onoliko koliko su uložili para.“

* * *

ISTORIJA

Dopropoljska naselja su uzela vidno učešće u svim ratovanjima.

U Prvom svetskom ratu poginulo je na raznim bojištima 21 boraca iz Krstićeva, 42 iz Dobro Polje, 13 iz Bistrice, 11 iz Kozila i nešto više od toga iz Javorja.

Dakle, iz ovih naselja ukupno u Prvom svetskom ratu je poginulo više od 100 boraca

*

S e l o K R S T I Ć E V O:

( Spisak poginulih boraca, za vreme Drugog svetskog rata Crne Trave i okoline (Iz knjige Josif Stefanović „Žrtve fašizma 1941-1945.“)

1.) Stojanović LJ. Dragomir, poginuo 15.2.1944.g. od Bugara u Vlasotince-Crnotr. Odred NOP;

2.) Sinadinović M. Radomir, poginuo od Bugara na Čemernik, crnotr. Odred NOP;

3) Lepojević I. Adam, poginuo 27.7. 1944.g. od Četnika na Okruglici, 7.s.br.23.div. NOP;

4.) Videnović D. Čedomir, poginuo 24.7.1944.g. od Četnika na Bukovik, 7.s.br.23.div. NOP;

5.) Lepojević D. Svetislav, poginuo 24.10.1944.g. od Četnika na Lipovici, sr.br. 22.div. NOP;

6.) Stojanović M. Stamenković, poginuo 16.10.1944.g u Nišu, 12.br.22.div. NOP;

7.) Bošković R. Adam, poginuo 15.5.1944.godine od Bugara u Brod, streljan;

8.) Dimitrijević D. Svetozar, poginuo 18.3.1944.g. od Bugara, streljan;

9.) Milojković Đ. Dragić, poginuo 11.4.1945.g. od četnika u Nišu, 11.br. 24.div. NOP.

* * *

Poreklo rodova:

Selo Krstićevo (dobropoljsko) čine mahale: Derdžine, Velinci, Bambarci., Đokarci, Džaverovi, Šarkovac-Kovači, Drkinci, Del, Lokva, Boškovica.

Mahale: Stranje i Boškovci pripadaju selu Krstićevo (Crna Trava), a iz njih je iseljeno veliki broj stanovnika u Novo Selo (Grdelica).

*

Selo KRSTIĆEVO ( nekada Krstićeva mahala u s. Dobro polje) je starija od Crkvene Mahale i Kozila;

– Rod Đ u k i n c i (25k) u Krstićevu su “ista krv” sa  Đ u r k i n c i m a  u Dobro polje , a došli su sa Kosova;

– Rod (Familija) Mite Barde-Š a r k o v a c (Kovačka familija, 8 k.) je po kazivanju Milenović Đorđa rođenog 1902.godine poreklom iz Pecari (selo Brod). Došli su pre 150 godina (oko 1814.g.)-prezime Đorđević;

Danas iz ove familije (roda) ima 18 odseljenih domaćinstva;

– Rodovi   D e r dž i n c i   i   V e l i n c i   su ranije stanovali kod crkve.

– Rod   DŽ a v e r o v i   (Dimitrijevići) su z Crne Trave;

– Rod   I v a n č a n i   u Krstićevu su iz Zaplanja.

-Rod   B a m b a r c i   (Mladenović),

Rod   K i t a n o v i ć i   u Padinskoj Mahali su doseljeni iz Kitanove Mahale (sela Brod), a starina im je iz Crne Trave iz Čukurske mahale (Zlatanci).

– Rod (mahala)   Z d r a v k o v i ć i   (7 k), koji(koja) se nalazi ispod Crkvene Mahale su potomci deda Nađe i Radisava, a starina im je iz Kokarca (selo Brod);

* *

Poreklo prezimena i krsna slava po rodova (mahalama):

Mahala  V e l i n c i

-Rod Dojčinović ( sv. Jovan);

– Rod Rajković ( sv. Jovan),

*

– Rod Đorđević (ŠARKOVCI)-krs.sl. sv. Jovan;

– Rod Nešić (sv. Ranđel);

– Rod Stamenković (IVJE-Dobro polje)-krs.sl. Pantale,

– Rod Mladenović (BARBARCI) –krs. sl. sv. Jovan;

– Rod Bošković (sv. Jovan);

– Rod Stojanović (sv. Jovan),

– Rod Lepojević (sv.Ranđel),

– Rod Dimitrijević-Džaverovi (ima ih u D. Polje).

-Rod Sinadinović (sv. Jovan),

– Rod Krstić (sv.Ranđel)-ima ih u D. Polje;

– Rod Videnović (sv. Ranđel),

-Rod Milojković (sv. Ranđel);

Rod Petrović (sv. Ranđel)

————————–

Iseljeni:

Nešići u s. Kolare (Smederevo),

Đorđevići u Crnoj Travi i Vlasotince,

Mladenović u s. Kolare(Smederevo) i Beograd,

Boškovići i Stojanovići u Vlasotince i Leskovac,

Krstići u Vlasotince i Leskovac,

Dojčinovići u Leskovac i Beograd,

———————————————

Mnogi iz selo Krstićeva su iseljeni u: Leskovac, Grdelicu, Niš, Beograd i druga mesta u Srbiji.

NAPOMENA: Stanovništvo je na početku naseljavanja negde 16. veka slavilo sve do pojave „čume“(Kolere)-1710.godine, takoreći „desetkovalo“ stanovništvo ovoga kraja.

Tako je veliki broj stanovnika napustalo ovea sela i odlazila u druga sela i tamo se naseljavala, a jedan deo stanovnika je u vremenu „rudovanja“ i teškog prislinog rada pod Turcima iz Krstićeva prebegao u druga sela-poput Novog Sela i Ruplja.

Zato je ovde posle otvaranja crkvene dokumentacije u dobropoljskoj crkvi moguća prava istraživanja u istoriskom arhivu Leskovac i MK Dobro polje (Crna Trava)

* * *

Toponimi (nazivi mesta):

– Razdeljenica, Stranje, Boškovica, Padalo, Krstićevske livade, Đavolova livada, Krstićevske garine, Velinci, Bambarci, Šarkovci-Kovači, Del, Lokva, Ivanovi, Velinci, Drkinci,Drdžine, Đokarci, Đukinci…

* * *

NAPOMENA:

Ovde je izostavnjen RODOSLOV porekla prezimena, kao i dopuna višeetapnog raseljavanja stanovništa; dok se ne istraži poreklo rodova sa prezimenima iz vlasotinačko-crnotravsko-vlasinskoga kraja.

* * *

IZVORI:

[1] Radomir Kostadinović: Crna Trava i Crnotravci, Leskovac, 1968.

[2] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/wiki/Crna_Trava

Izvorni tekst za Vikipediju pisao Miroslav Mladenović, Vlasotince –Vl 03:26, 4. avgust 2006. (CEST)

[3] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/wiki/Krstićevo

[4] Srećko S. Stanković: Brod – selo kod Crne Trave, KPZ Srbije, Beograd, 2006.

[5] Simon Simović-Monka:-PEČALBARSTVO I NEIMARSTVO crnotravskog kraja, 1983.g., Crna Trava

[6] Miroslav B Mladenović Mirac: ZAPISI Iz rukopisa -“Crna Trava i okolna sela ” ; 1970-2014.g, Vlasotince

[7] ] Kazivači: Bogoljub Vukadinović(s.Kozilo) i Mica Vukadinović(devojačko Stamenković, iz selo Bistrica)-žive u Vlasotince

* * *

Autor:Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

4. mart 2014.godine Vlasotince, Republika Srbija

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. DOJCINOVIC ZDRAVKO

    DOJCINOVICI IZ MAHALE VELINCI SVI SLAVE SLAVU SVETOG NIKOLE … PROVERITE I ISPRAVITE U CLANKU … POZDRAV ….

  2. dojcinovic dragan

    dojcinovic dragan , rodjen sam u velincima 1959god,od oca branislava,dede sotira i pradede nikole coce,molim vas ispravite gresku u vasem clanku,jer mi velincani-svi slavimo krsnu slavu sv.nikola.hvala mnogo vas volim i postujem

  3. Miroslav B Mladenović Mirac

    DODATAK

    Poreklo prezimena RODA Đorđević (mahala Šarkovac-Kovačka familija, Krstićevo-Dobro Polje)

    Selo KRSTIĆEVO ( nekada Krstićeva mahala u s. Dobro polje) je starija od Crkvene Mahale i Kozila;
    Rod (Familija) Mite Barde-Š a r k o v a c (Kovačka familija, 8 k.) je po kazivanju Milenović Đorđa rođenog 1902.godine poreklom iz Pecari (selo Brod). Došli su pre 150 godina (oko 1814.g.)-prezime Đorđević.
    Danas iz ove familije(roda) ima 18 odseljenih domaćinstva.
    Poreklo Pecara (selo Brid): Osnivač mahale (roda) je Petar odnsno Peca, Pecari vode poreklo od dva brata, od kojih je jednom otac bio iz selo Ruplje, a drugom iz mahalu Slavujeve, pošto im se majka po drugi put preudala.
    Rodonačelnik: – Rodonačelnik ove familije je Gmitar-Mita koji se prizetio iz brodske mahale Milčine. Prvi njegovi potomci prezivali su se Gmitrović, a kasnije Đorđević, prema njegovom sinu Đorđu.

    *
    Poreklo prezimena Đorđević (mahala Pecari-selo Brod):

    Krsna slava: Aranđelovdan
    Poznat rodoslov:

    Gmitar-Mita (1820): Gmitrović Đorđe (1850) i Miladin (1843-1925)

    Gmitrović Đorđe (1850)-Severina: Đorđević Jovan) i Nikola (1890).

    Đorđević Jovan -Janika:Đorđević :-Pejča (1900)-Grada (1927). Joca (1904)-Časlav (1921)-Nenad, Zoran (1939)-Nikola.,Dragomir (1902), Bora-Gmitar i Nenad Đorđević.

    *

    Poreklo prezimena RODA Đorđević(ŠARKOVAC-Krstićevo-Dobro Polje):
    Rodonačelnik: Mita Barda
    Danas iz ove familije(roda) ima 18 odseljenih domaćinstva.
    Poznat rodoslov:
    Mitan:-Milan Đorđević (umro 1957.g.) i Stojan Đorđević (živeo oko 1000 godina).
    Familija Milana Đorđevića(Svetislav Đorđević)- slavi krs.slavu: Sv. Nikola
    Familija Stojana Đorđevića slavi krsnu slavu: Sv. Jovan

    Milan Đorđević se oženio Nonom, koja se preudala iz sela Brestov Dola i privela sina Svetislava, čiji otac Milan Stamenković (1881) je kao Komita ubijen od strane Bugara kod Babušnice, zbog učešća u komitskoj četi sela Brestov Dol u Topličkom ustanku 1917.godine. Prirodili su još jednog sina Desimira-koji je rano umro.
    Familija Stamenković u Brestov Dolu bili u srodstvu sa familijom Popović („Krndža“), pa je i SvetislavĐorđević u srodstvu po ocu sa tom familijom u Brestov Dolu.
    Svetislav je umesto očevog prezimena Stamenković-iz poštovanja prema očuhu uzeo prezime Đorđević, ali je izgleda zadržao očevu krsnu slavu iz sela Brestov Dola-Sv. Nikolu.
    Cela familija Đorđević po pretku Đorđu, poznata je bila KOVAČKA u RODU ŠARKOVAC mahale Krstićevo sela Dobro Polje-sada administrativno i kao selo Krstićevo (Crna Trava).).
    Dakle i Svetislav Đorđević je bio kovač, da bi kasnije kada se preselio u Vlasotince, posle Drugog svetskog rata bavio se građevinskim poslovima i bio poznati preduzimač. Njegova žena Mileva je iz roda Ranđelović u mahali ĐURKOVICA(Dobro Polje).
    Živeli su kod igrališta FK „Vlasina“. Imali tri ćerke:Stanka(1948.-umrl, ) bila je udata za advokata Radivoja Prikića-imaju dve ćerke udate),Slobodanka (1953., udata za profesora filozofije iz Hana: Dragan Stojanović, imaju dve udate ćerke-žive u očevoj napravljenoj kući) i Ivanka (1954.g., udata za sudiju Tomislava Stojanovića. Poreklo iz s. Crna Bara, imaju sina Dimitrija lekara,oženjen).

    Stojan Đorđević-Milunka(s.Donja Bistrica):-Radovan (1924), Siniša, Predrag, Nada, Borka.
    Famila slavi Sv. Jovan. Žive u Vlasotincu kod gornje pijace(rod Radovana Đorđevića) i u Rosulju(kod „crnobarski put“-livade). Neki su odseljeni u Beograd
    Radovan Đorđević (1924.-puni 91 godinu života, živi u Vlasotince)-Ruža (1926., Zdravković, D. Polje-Zdravkovi):-Divna (1949), Branko(1954).
    Branko Đorđević (1954)-Verica (Penev iz Bosilgrad, 1967.g.):-Nemanja (1987), Milan. Žive u Vlasotince u porodičnoj kući oca.
    Famila slavi Sv. Jovan. Žive u Vlasotincu kod gornje pijace(rod Radovana Đorđevića) i u Rosulju(kod „crnobarski put“-livade). Neki su odseljeni u Beograd
    Danas iz ove familije(roda) ima 18 odseljenih domaćinstva.
    Zapis: 2. mart 2015.godine Vlasotince
    Kazivač: Branko Đorđević (1954) rođen u mahali(selu) Krstićevo-Dobro Polje (Crna Trava)- živi u Vlasotince
    Zabeležio: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar iz Vlasotinca, jug Srbije- republika Srbija
    http://www.poreklo.rs/2014/03/15/poreklo-prezimena-selo-krsticevo-crna-trava/
    3.mart 2015.godine Vlasotince, republika Srbija

  4. Miroslav B Mladenović Mirac

    Poreklo prezimena RODA Đorđević(ŠARKOVAC-Krstićevo-Dobro Polje):
    Rodonačelnik: Mita Barda
    Danas iz ove familije(roda) ima 18 odseljenih domaćinstva.
    Poznat rodoslov:
    Mitan:-Milan Đorđević (umro 1957.g.) i Stojan Đorđević (živeo oko 1000 godina).
    Familija Milana Đorđevića(Svetislav Đorđević)- slavi krs.slavu: Sv. Nikola
    Familija Stojana Đorđevića slavi krsnu slavu: Sv. Jovan

    Milan Đorđević se oženio Nonom, koja se preudala iz sela Brestov Dola i privela sina Svetislava, čiji otac Milan Stamenković (1881) je kao Komita ubijen od strane Bugara kod Babušnice, zbog učešća u komitskoj četi sela Brestov Dol u Topličkom ustanku 1917.godine. Prirodili su još jednog sina Desimira-koji je rano umro.
    Familija Stamenković u Brestov Dolu bili u srodstvu sa familijom Popović („Krndža“), pa je i SvetislavĐorđević u srodstvu po ocu sa tom familijom u Brestov Dolu.
    Svetislav je umesto očevog prezimena Stamenković-iz poštovanja prema očuhu uzeo prezime Đorđević, ali je izgleda zadržao očevu krsnu slavu iz sela Brestov Dola-Sv. Nikolu.
    Cela familija Đorđević po pretku Đorđu, poznata je bila KOVAČKA u RODU ŠARKOVAC mahale Krstićevo sela Dobro Polje-sada administrativno i kao selo Krstićevo (Crna Trava).).
    Dakle i Svetislav Đorđević je bio kovač, da bi kasnije kada se preselio u Vlasotince, posle Drugog svetskog rata bavio se građevinskim poslovima i bio poznati preduzimač. Njegova žena Mileva je iz roda Ranđelović u mahali ĐURKOVICA(Dobro Polje).
    Živeli su kod igrališta FK „Vlasina“. Imali tri ćerke:Stanka(1948.-umrl, ) bila je udata za advokata Radivoja Prikića-imaju dve ćerke udate),Slobodanka (1953., udata za profesora filozofije iz Hana: Dragan Stojanović, imaju dve udate ćerke-žive u očevoj napravljenoj kući) i Ivanka (1954.g., udata za sudiju Tomislava Stojanovića. Poreklo iz s. Crna Bara, imaju sina Dimitrija lekara,oženjen).

    Stojan Đorđević-Milunka(s.Donja Bistrica):-Radovan (1924), Siniša, Predrag, Nada, Borka.
    Famila slavi Sv. Jovan. Žive u Vlasotincu kod gornje pijace(rod Radovana Đorđevića) i u Rosulju(kod „crnobarski put“-livade). Neki su odseljeni u Beograd
    Radovan Đorđević (1924.-puni 91 godinu života, živi u Vlasotince)-Ruža (1926., Zdravković, D. Polje-Zdravkovi):-Divna (1949), Branko(1954).
    Branko Đorđević (1954)-Verica (Penev iz Bosilgrad, 1967.g.):-Nemanja (1987), Milan. Žive u Vlasotince u porodičnoj kući oca.
    Famila slavi Sv. Jovan. Žive u Vlasotincu kod gornje pijace(rod Radovana Đorđevića) i u Rosulju(kod „crnobarski put“-livade). Neki su odseljeni u Beograd
    Danas iz ove familije(roda) ima 18 odseljenih domaćinstva.
    Zapis: 2. mart 2015.godine Vlasotince
    Kazivač: Branko Đorđević (1954) rođen u mahali(selu) Krstićevo-Dobro Polje (Crna Trava)- živi u Vlasotince
    Zabeležio: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar iz Vlasotinca, jug Srbije- republika Srbija
    http://www.poreklo.rs/2014/03/15/poreklo-prezimena-selo-krsticevo-crna-trava/
    3.mart 2015.godine Vlasotince, republika Srbija
    Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i lokalni pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije iz Vlasotinca, jug Srbije, republika Srbija

  5. Dojcinovic Nemanja, Velinci

    Dojcinovic Nemanja. od oca Zdraka, dede Vojislava, pradede Milana iz Velinci. Veliki pozdrav!
    Krsna slava je Sveti Nikola.

    • Ivan

      Moja familija Ranđelović vodi poreklo od Ranđela Dojčinovića (1830-?) iz Krstićeve koji se prizetio ili je usvojen u Mikine Dećeve Brod.

  6. Nicolas Stojanovski Mandreš

    Good evening, I would like to get in touch with Miroslava B., associate of the Poreklo portal and Mladenović Mirca, as I have additional information regarding Stojanovic and Sinadinovic from KRSTIĆEVO. I can be contacted via my email. Have a nice evening, Nicolas
    Dobro veče, želeo bih da stupim u kontakt sa Miroslavom B., saradnicom portala Poreklo i Mladenović Mircom, pošto imam dodatne informacije u vezi Stojanovića i Sinadinovića iz KRSTIĆEVA. Mogu me kontaktirati putem e-pošte. Prijatno veče, Nikolas