Poreklo prezimena, naselje Čajetina (sa selima Mušvete i Rudine)

Poreklo stanovništva naselja Čajetina – Zlatiborski okrug. Iz knjige „Zlatibor – antropogeografska ispitivanja“ od Ljubomira Ž. Mićića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj i tip naselja, vode.

Kroz naselje teče Grabovica i veći deo naselja je na levoj obali njenoj. Celo naselje se pruža od jugo-istoka na jugo-zapad u dužinu na tri časa hoda ispod Zlatibora. Čajetinu sačinjavaju zaseoci: Rudine na južnoj, Šipovik na severo-zapadnoj strani i Mušvete među njima na sredini naselja. Iznad Mušveta do Zlatibora je brdo Gradina (1172 m), sa koje se spuštaju duboke jaruge u Grabovicu. U Rudinama je najveće brdo Pjevčak (1000 m), na istočnoj strani pruža se poduži kameniti breg Gliza do Krive Rijeke i na istok do Rožanstva. Šipovik je u vidu doline otvorene na severnu stranu. Iznad njega je do Zlatibora Očka Gora. Celo naselje je dosta brdovito i krševito a kuće rasturene ispod brda po stranama potoka i zadolašcima. Sem Grabovice ima još Grabov Potok u Šipovački Potok u koje se ulivaju ostalo manji potoci. Glavni izvori su: Bjelo Vrelo, Lončić, Ristivojevića Vrelo, Grozničava Voda, Popovića Česma, Kutleška Česma, Čađavica, Umina Voda i Srebrenica.

Kroz Šipovik vodi put iz Užica na Zlatibor. U Šipoviku je na jednoj zaravni je načelstvo sreza zlatiborskog i ostala nadleštva, škola, crkva, opština, dve mehane i nekoliko kuća. Ovo mesto narod obično zove Konak, jer je tu ranije bio stari konak serdara Jovana Mićića, a zbog njega se na ovom mestu razvila varošica Čajetina.

Oko ovog mesta su ostale kuće zaseoka Šipovika: Šišovići, Kokorevići, Radmilovići, Rakovići, Ćirkovići, Nikići, Koružići, Mićići, Pašići, Čolovići, Aleksandrići, Topalovići, Mosurovići, Grbovići, Dragovići, Ječmenice, Lazarevići, Pelverovići, Bukvići, Grujičići, Vlasonjići, Šunjići, Okičići, Dabovići i Popovići.

U Mušvetama su: Cvrkotići, Kneževići, Barjaktarevići, Bućići, Ćorovići, Buljugići, Popovići, Gavovići, Božovići, Ćirovići, Jablanovići, Zlatići, Kućubići i Brašanci.

U Rudinama su: Jaćimovići, Dedići, Velanci, Milovići, Rnjakovići, Zrnjovići, Kutleše, Glišovići, Stojanići, Vesovići, Jeremići, Šokovići, Mišovići, Pavlovići, Bisići, Šunderići, Đokići, Pljeskonjići, Čumići, Slovići, Smiljanići, Buljugići, Pešterci, Žunići, Senići, Didanovići, Đilasovići, Savići, Kovačevići, Marjanovići i Vlasonjići.

Zemlje i šume.

Ziratne zemlje najviše ima u južnom kraju naselja i na sredini između Glize i Gradine, gde je naselje palo u dolinu. Tu je obično crna smonica dok je u ostalim krajevima zemlja peskovita i nerodna. Većinom je ova zmelja grupisana sa ostalom okućnicom, ređe u pojedinim mestima kao što su Golovo, Čardačina, Proćica, Poređe i Bjeli Kamen.

Šume i pašnjaka ima dovoljno i to: Cerovo Brdo do Krive Rijeke, Brda do Branežaca, Crni Vrh na Zlatiboru, Tića i dr.

Starine, ime naselja i krajeva.

Turci osude u ovom naselju jednog čoveka da celog veka bude vezan gvozdenim lisicama za jednu ruku i nogu – unakrst, te su ga zbog toga nazvali Očajni te se po njemu naselje nazvalo Čajetina. Mušvate su nazvane zbog age Mušića– Turčina; i danas u ovom zaseoku postoje razvaline turskog hana, čardaka i džamije. Velanovina je bila agiluk Turčina Velana. Rudine su se nazvale što su na južnoj strani i na njima s proleća prvo „zarudi trava“.

U Kućištu na Glizi imaju neke zakopine od kuća, rupa Kaurski Bunar a iskopovaju se i bakarni sanovi, klešta i dr. Na Gradini oko zidina od „grada Proklete Jerine“ nalazila su se parčad gvožđa, tu i na Rudinama poznaju se ostaci od Kara-Đorđevog Šanca a kod Čumića kuća Tursko Groblje.

Poreklo stanivništva i osnivanje naselja.

–Šišovići (Despotovići) su najstarija porodica. Od njih su Džambići i drugi u Branešcima. Slave Lazarevdan.

U 18. veku su doseljeni:

–Jaćimovići (Velanci, Dedići, Zrnjovići i Milovići*) su iz novovaroške Bistrice a starinom su od Nikšića, slave Lučindan.

*Pričaju da im je preded bio Ciganin i kao sluga se prizetio u Jaćimoviće.

–Kutleši, Vesovići i Stojanići su jedna porodica iz Draglice***.

–Jeremići (Mišovići i Đokovići) su iz Bijele Rijeke od Milojevića***.

–Bisići su iz Breznice kod Priboje, slave Nikoljdan.

–Radmilovići su iz ariljskog Trudova odakle ih ima odseljenih u Godoviku kod Požege, slave Đurđevdan.

–Ćirkovići su iz Babina kod Prijepolja, slave Jovanjdan.

–Nikići (Didanovići) su iz Jablanice***.

–Rakovići su iz Šuma kod Pljevalja, pobegli noću zbog ubistva age Selmanovićana guvnu, ima ih kod Požege po prezimenom Šumanci, slave Đurđevdan.

–Rnjaci su iz Zvjeraca kod Nove Varoši, slave Stevanjdan.

U početku 19. veka doseljeni su:

–Šunderići su iz Cikota kod Priboja, odakle su neki odseljni i u Godovik, slave Nikoljdan.

–Cvrkotići su takođe iz Cikota, slave Aranđelovdan.

–Pavlovići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.

–Buljugići su iz Vraneša kod Nove Varoši, slave Aranđelovdan.

–Čumići su iz Alin. Potoka***.

–Koružići su od Pljevalja, od kojih su neki odseljeni pod Rudnik, slave Sv. Vasilija.

–Mićići si iz Rožanstva*, ne kaže se koju slavu slave.

*Od ove porodice je serdar Jovan Mićić, junak iz oba ustanka, docnije upravitelj Užičkog Okruga. Njegov otac Gavrilo-Galib imao je petoricu braće, koji su ostali u Rožanstvu. Njegovo junaštvo izneo je Milićević u „Kneževini Srbiji“. Prilikom obeležavanja granice 1834. godine noću je sa narodom sam pomicao granicu od Zlatibora ka Limu, kako priča Spasoje Đenić iz Negbina, koji je komisiji nosio ručak. Bio je zahvatio veliko imanje na Zlatiboru (držao 1000 ovaca) i imao neograničenu vlast, jer je bio veliki prijatelj Kneza Miloša (kulukom mu narod radio). Bio je slab prema ženskom svetu. Umro ju u Gurgusovačkoj Kuli (Knjaževac) od gladi i vašiju.

–Popovići (Božovići) su iz Dobroselice, i oni su ubili Turčina, slave Đurđevdan.

–Barjaktarevići su iz Morače, slave Nikoljdan.

–Glavovići (Jablanovići) su iz Hercegovine, slave Aranđelovdan.

–Ponorci su iz Ponora kod Novog Pazara, slave Nikoljdan.

–Bućići su od Stanišića iz Štrbaca kod Višegrada, slave Nikoljdan.

Pre 100 godina doseljeni su:

–Đokići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.

–Kokorevići su iz Jablanice***.

–Ćirovići su iz Negbina***.

–Pašići i Čolovići su iz Drobnjaka, slave Đurđevdan.

–Mosurovići su iz Vrbova kod Pljevalja, slave Nikoljdan.

–Ječmenice su iz Dobroselice, slave Nikoljdan.

–Slovići su iz Burađe***.

–Pelverovići su iz Bučeva u Hercegovini, slave Jovanjdan.

–Okičići su od Nikšića, slave Nikoljdan.

–Marjanovići (Ćorovići) slave Đurđevdan.

–Kneževići su iz Dobroselice, slave Aranđelovdan.

–Aleksandrići su sa Zečevog Brda iz Bijele Rijeke od Muniguza***.

–Dragovići su iz Morače, slave Stevanjdan.

–Dabovići su iz Pljevalja od Lončarevića, slave Đurđevdan.

–Žunići i Zlatići su iz Krive Rijeke***.

–Bukvići su iz Mioča u Bosni, slave Jovanjdan.

–Kovačevići (Bojanovići) su iz Babina, slave Ilindan.

–Stevanovići (Đilasovići) su iz „preko Uvca“, slave Nikoljdan.

–Savići su iz Kruščice kod Arilja, slave Đurđevdan.

–Senići su iz Krivog Dola kod Nove Varoši, ima ih i u Mokroj Gori, slave Lučindan.

Za vreme rata 1876. godine doseljeni su:

–Vlasonjići su iz Gadojne kod Novog Pazara, slave Stevanjdan.

–Pljeskonjići su iz Babina, slave Đurđevdan.

–Grbovići su iz Babina, slave Lazarevdan.

–Brašanci su iz Babina, slave Nikoljdan.

–Topalovići su iz Trudova kod Arilja, slave Stevanjdan.

–Pešterci su iz Čelica kod Novog Pazara, slave Đurđevdan.

–Lazarevići su iz Prijepolja, slave Nikoljdan.

–Kurćubići su iz Rutoša kod Novog Pazara, slave Aranđelovdan.

–Smiljanići su iz Ljubiša***.

–Grujičići su iz Draglice***.

–Šunjići su iz Dobroselice, slave Đurđevdan.

–Popovići su iz Kućana***.

***Ne kaže se koju slavu slave a za neke porodice ni odakle su, što nije naznačeno.

IZVOR: Ljubomir Mićić – Zlatibor. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.