Poreklo prezimena, selo Stapari (Užice)

26. februar 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Stapari, grad Užice – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

crkva u Staparima
crkva u Staparima

Položaj i tip sela, zemlje i šume.

Južno od Jelove Gore do Đetinje prostire se visoko brdsko selo Stapari. Sredinom sela teče rečica Siljevac i deli selo na dva dela: severni na jelovskim kosama i Kadinjači i do Buhara, južni na Ponikvama i krečnjačkim brdima, kroz koja Đetinja teče kanjonskom dolinom na više mesta. Severni deo je šumovit na silikatnom terenu, potocima izlomljen i s rasturenim naseljima. Južni i zapadni deo je ravniji, s vrtačama, bez vode, samo po negde sa jakim vrelom, pećinama i ostenjacima.
Selo zahvata veliki prostor i podeljeno je na prostrane džemate. Pošto je staro selo i sa vrlo starim naseljima, džemati su puni i već su se počeli spajati. Između džemata su visoka brda, strme kose i duboke jaruge, koje su teško prolazne. Između pojedinih krajeva po selu je težak saobraćaj i nije čudo da se nađu starih ljudi, koji za svoje selo ne znaju dokle se prostire. Stapari spadaju u red onih sela, koja imaju dosta zemlje od svake vrste. Najlepša ziratna zemlja je po krečnjačkim terenima; Ponikvama, Mojkovićima, Kuli i Postenju. Zakosa, ispusti, prostranih šuma ima po Jelovoj Gori, Kadinjači, Ponikvama i na sve strane po džematima. Dokle nije iznet plug na Jelovu Goru i Ponikve, Stapari su se stalno raseljavali, ali su danas zastali sa raseljavanjem a šire se na sve strane.
Seoski džemati većeg obima su: Stapari oko crkve i škole i na zapad preko Ponikava do Bioske; Kula na istočnom obodu staparske površi, iste visine sa kečerskom i prema Zabučju; Mojkovići na površi i prema Kačeru, spušteni Reci, oko vrela i pećine Megare; Tupaja (Jasenova), severno od Stapara na Ponikvama i iznad Bioske; Dolovi na Ponikvama oko starog puta i po Kadinjači; Postenje ispod Ponikava, ispod onih visokih istoku okrenutih ostenjaka i krečnjačkih gradina sa vrelima; Gredica po obodu Kadinjače i niz potoke koji grade Sinjevac; Dupci u Jelovoj Gori pri pravim izvorima Senjevca; Desna Reka glavna pritoka Senjevca i do Buhara ispod buharske Čakovine; Volujec na stavama svih potoka, prema Postenju i na levoj strani Senjevca oko nove mehane; Bulja (Grbača) ispod Volujca, s obe strane Senjevca i ispod Kule.

Ime i starine u selu.

Ime selu, stare iskopine po Postenju, Mojkovićima, pećinama, Ponikvama, oko stare mehane, Kula i druga imena, pored starih zidina, haništa i grobova dokaz su velike starosti ovog sela. U tradicijama starih porodica postoje predanja da su živele neke stare porodice po Dupcima, Bulji i Jelovoj Gori, koje su se bavile spravljanjem masla, sira i pastrme od ovaca i koza. Šta je bilo sa ovim porodicama ne zna se, glavno je da ih danas nema ovde.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Staparci (Perišići, Gačići i Sinđići) su najstarije porodice ovog sela. Gača i Periša Staparci su iz Kuča, došli negde u Kolašin i preko Divaca sišli u ovo selo. Oni su se prvi počeli naseljavati u selu pored puta, kojim su se gornja sela spuštala Užicu, naselili se sa obe strane puta i među sobom podigli crkvu, posle školu i mehanu, čime je deo sela postao sredina, mada nije stvarna sredina sela. Staparci su žilavi, radni, izdržljivi, poslu odani i najboljeg materijalnog stanja i položaja; ima ih u Staparima 38 kuća, slave Nikoljdan.
Radojičići su, kao i Staparci, sišli i na Kuli naselili pre, kao i prethodni, 200 godina, došli iz Donje Bistrice ispod Zlatara. Došla su dva brata, pa stariji prešao u Gostinicu a mlađi ostao i našao skloništa na Kuli sa obe strane starog puta, kojim se spuštalo u Turicu i grad užički, ima ih 15 kuća, slave Lučindan.
Mojkovići (Daničići, Milutinovići i Milosavljevići) su treća stara doseljena porodica. Mojkovići Milutin i Milosavsa udovom Danicom došli su iz istoimenog sela u crnogorskom Kolašinu. Na seobu ih je pokrenuo Periša Staparaci sa njima došao, prvo ih naselio iznad vrela i pećine Megare, gde su duže ostali. Ceo ovaj kraj oko Megare nazovu Mojkovićima, pa se tako i danas zove; a čim koji od njih ispadne iz sela opet se zove Mojković. Posle deobe udova Danica kao najslabija strana u Mojkovićima i njeni potomci se nazovu Daničići. Milutinovi sinovi pređu u Tupaju i postanu Milutinovići i Milosavljevići; kasnije Milosavljevići pređu u Volujac i Bulju. Daničin unuk preseli se u Gredicu i tamo se naseli. Ima ih danas u selu 40 kuća, slave Đurđevdan.
Slovići su četvrta starija porodica, došli su za Staparcima i prvo zaseli u Dolovima, pa se posle pomerili u Volujac i Bulju, gde su uvek zauzimali najbolja i najjača imanja u tim krajevima. Oni su ovde sišli iz Čajetine a ranije iz sela Kratova kod Priboja. Slovića ima i preko Uvca prema Jablanice, ovde ih je 16 kuća, slave Aranđelovdan.
Kurlage (Kurlagići) su peta od istovremenih starijih porodica, prva posela Postenje. Kurlage u Postenju, u Tupaji u Mojkovićima, u Kuli u Ristovićima, su poreklom iz Komarnice u Drobnjacima. Kurlage je podigao na glas njihov predak, koji je dobio nadimak po imanju nekog Turčina Kurlage u Postenju. Kurlage su ljudi od vrednosti, veliki ustanici, drski i skloni za napad, po čemu se odlikuju Kurlagići, ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

Ćosići su šesta starija porodica, naseljeni u Volujcu, Staparima, Bulji i Dušcu, jedna ista porodica, potomci nekog Nikifora Ćose, koji se prvi put naselio u Volujcu i tamo umro; neki njegovi potomci odsele se u valjevske Popučke i tamo ostanu. Starina im je iz sela Voluje kod Nikšića. Ovde ih ima 17 kuća, slave Jovanjdan.

Bogojevići spadaju u starije porodice. Bogoje Brašnjo došao je sa decom svojom iz Babina kod Prijepolja i poseo Ponikve i Dolove. Njegovi potomci su:

Ilići u Kuli;

Despići u Tupaji i

Marinkovići na Gredici i Bulji; ima ih 17 kuća, slave Nikoljdan.

Mirkovići su u Staparu, Tupaji, Stranjaci i Dupcu, doseljeni iz Gornjih Stranjana iznad Prijepolja, ima ih 13 kuća, slave Stevanjdan.

Vukovići su u Staparima i Mojkovićima;

Dragovići u Postenju i

Irići u Desnoj Reci su potomci Vuka Dragovića i njegovog brata, doseljeni iz Seljančice kod Prijepolja, ima ih 15 kuća, slave Jovanjdan.

Sve su se gornje porodice doselile pre Kočine Krajine u ovo selo. U to doba dolaze mnoge porodice i po redu su:

Bošnjakovići i Skokići. Jovica i Nikola Bošnjaci pali su u Postenje, pa se odmah podelili, te se Jovica odselio u valjevske Prijezdiće, a Nikola ostao. Došli su iz Vrbova u Polimlju kod Pljevalja; ima ih u Postenju u Gredici i kao Skokića 11 kuća, slave Nikoljdan.

Milovanovići u Staparima i Kuli srodnici su Markovića iz G. Stranjaka, došli u ovo selo i prvo se naselili na Kuli, ima ih 6 kuća, slave Alimpijevdan.

Bukvići u Tupaji i Dolovima i

Sekulići u Dupcima došli su iz sela Bukve kod Pljevalja, ima ih 11 kuća, slave Stevanjdan.

Divjaci (Divljaci, Divljakovići) u Postenju i Volujcu su iz Crven-Dola na Čevu, ima ih 8 kuća, slave Aranđelovdan.

Obućine;

Ješići i Jevtovići u Desnoj Reci;

Maksići i Vasići u Bulji došli su od Kolašina iz Mojkovića 20 godina posle prvih Mojkovića, ima ih 14 kuća, slave Jovanjdan.

Mlađenovići i Lukići u Mojkovićima su iz Kaludre u Kolašinu, došli posle Mojkovića, kad i Obućine, ima ih 12 kuća, slave Časen Verige.

Starčevići na Gredici, njih je doveo Krstivoje Starčević iz sela Bukve kod Pljevalja. Prvo je došao u Mojkoviće pa tu i umro; kako se dva puta ženio, starija deca mu ostanu u selu a mlađa od druge žene izađu na Gredicu i tamo se nasele, ima ih 12 kuća, slave Jovanjdan.

Radovanovići (Crepuljari) došli su iz Slatine kod Priboja i naselili se da grade crepulje u Kuli, ima ih 6 kuća, slave Pantelijevdan.

Krnjevići (Krnjačići) i Ćubići (Ćube), prvi u Postenju – drugi u Tupaji doveo je i Tupaju i tu ih naselio Ćubo Krnjević iz sela Krmače na Uvcu. Ćubovi potomci su od dve žene; od prve Ćubići (Ćube), od druge Krnjevići (Krnjačići), ima ih 8 kuća, slave Tomindan.

Gornji doseljenici su do 1810. godine. Posle te godine naselili su se:

Kneževići i Đuričići u Desnoj Reci i

Jovanovići na istom mestu i u Bulji su od Kneževića iz Bioske, ima ih 13 kuća, slave Nikoljdan.

Rafailovići i Ristovići, prvi u Staparima – drugi u Kuli su iz Negbina, ima ih 5 kuća. Slave Đurđevdan.

Bakračlije u Dupcima, Desnoj Reci i Tupaji su iz Pčelica, odnekud iz Crne Gore, ima ih 4 kuće, slave Lazarevdan.

Jokići i Ilići u Tupaji su iz Tupaje, ima ih 7 kuća, slave Lučindan.

Milanovići u Mojkovićima su stara Trifunovića mnogo raseljena sveštenička porodica iz Kremana od tamošnjih Zaharića (Radonjića), ima ih 4 kuća, slave Lučindan.

Gredeljevići su u Staparima i Mojkoviću, doseljeni iz Čajetine od Barjaktarevića, ima ih 4 kuća, slave Aranđelovdan.

Veselinovići, njihovog pretka dovela je mati iz Karana i ostavila u Mojkovićima, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

Pejići (Keserovići) su u Mojkovićima i Kuli, preveo ih sa Keserovine u Biosci njihov deda Paja Pejić te ih zovu Keserovići, ima ih 4 kuća, slave Nikoljdan.

Plakalovići su iz Crne Gore od Grahova, ima ih 3 kuće u Tupaji, slave Jovanjdan.

Antonijevići i Lazići, prvi u Kuli – drugi u Dupcu i Volujcu, došli su iz Kratova, ima ih 5 kuća, slave Mratindan.

Popadići u Mojkovićima i Staparima su iz Zaovina, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

Dimitrijevići su iz Drobnjaka, pozniji doseljenici na Gredici, ima ih 4 kuće, slave Đurđevdan.

Marjanovići u Dupcima su iz Dobroselice, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

Čelikovići u Desnoj Reci i Dupcima su iz Zaovina, ima ih 3 kuća, slave Đurđevdan.

Petrovići i Skerovići, prvi u Desnoj Reci – drugi Dolovima, njih je naselio Petar Skerović iz Župe kod Pljevalja i pošto se dva puta ženio deca mu se odselila na dve strane, ima ih 5 kuća, slave Đurđevdan.

Stevanovići u Tupaji i Volujcu su iz Komana u Crnoj Gori, ima ih 3 kuća, slave Aranđelovdan.

Spasojevići i Milosavljevići, prvi na Postenju – drugi na Gredici su iz Pipera u Crnoj Gori, ima ih 5 kuća, slave Nikoljdan.

Pakovići su iz Negbina, ima ih u Bulji 4 kuće, slave Đurđevdan.

Boškovići i Neškovići u Bulji su od Kovačevića u Šljivovici, ima ih 6 kuća, slave Sv. Vrače.

Posle 1834. godine i posle 1878. godine došli su:

Mandići u Mojkovićima su iz Seljana kod Prijepolja, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Lazarevići su iz Banje, jedna kuća, slave Stevanjdan.

Dogandžići su na Kuli, došli iz Kačera, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Novakovići su iz Pčelica, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Kojadinovići su iz Zaovina, jedna kuća, slave Stevanjdan.

Pjevčevići su iz Rutoši, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Stanišići su iz Staniševaca, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Stankovići su iz Mokre Gore, jedna kuća, slave Stevanjdan.

Aćimovići su iz Bioske, jedna kuća, slave Jovanjdan.

Madžarevići su iz Osata u Bosni, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

Radovići su iz Šljivovice, jedna kuća, slave Sv. Vrače.

Šišići su iz Gostinice, jedna kuća, slave Aranđelovdan.

Radovanovići su iz Vraneši, jedna kuća, slave Nikoljdan.

Panići su iz Bioske, jedna kuća, slave Petrovdan.

Tomaševići su iz Bistrice, jedna kuća, slave Lučindan.

Perišići su iz Bogata kod Nove Varoši, jedna kuća slave Đurđevdan.

Papići su iz Rutoši, jedna kuća, slave Đurđevdan.

Mitrašinovići su iz Bioske, jedna kuća, slave Stevanjdan.

Đurići su iz Zaovina, jedna kuća, slave Đurđevdan.

 

Pisac ove knjige Ljuba Pavlović ne kaže koliko u Staparima ima kuća i porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Zlatko

    Poštovanje,zanimaju me Kondići u selu Gostinica,užice.Hvala

    • Nebojša Novaković

      Ljubomir Pavlović (Užička Crna Gora) za Kondiće kaže da su se doselili iz Krčagova i da slave Sv. Nikolu. Nema podataka o daljem poreklu.

      Zanimljivo da se prezime Kondić često “prepliće” sa prezimenom Jeličić. I Jeličića ima u užičkom kraju. Slave Sv. Tomu, a pripadaju haplogrupi I2a DS, koja je karakteristična za srpsko-slovensko stanovništvo.

      Pored užičkog kraja, Jeličića i Kondića ima u istim selima i u Višegradskom Starom Vlahu, kao i u Bosanskoj Krajini, gde se smatraju rođacima.

      Poželjna DNK analiza u Vašem slučaju.