Poreklo prezimena, selo Bogdanica (Gornji Milanovac)

19. januar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bogdanica, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela, zemlje i šume.

Bogdanica je od Zelenog Brijega pravo na sever preko Kamenice uz Tinju toliko duboko otišla da izlazi na Suvobor i Rior. Deo sela je na desnoj strani Kamenice je brdovit, pošumljen, naseljen i vrlo mnogo izlomljen, a severni je niži, naseljen, u ridovima i bez ijednog drveta. Dobra su imanja na desnoj strani i nešto pru ušću Tinje u Kamenicu. Kuće sa Zelenog Brega spuštaju se niz potoke do same reke. Na levoj strani nekoliki veliki džemati vrlo zbijeni i spojeni, a svi se zovu Tinja. Tu su dva glavna džemata; Pavlovići i Čolovići. I ovo selo gradi raselice po planini. Stalno izlaze iz sela i uz Tinju penju se čak do valjevskih strana.

Starine u selu.

I ovo selo ima lepih starina, kao i svuda starijih od današnjeg stanovništva. U Tinji ima starih grobova, u Kneževićima oko KneževeČesme ima opet starih iskopina.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

U selu nema starih porodica a u ovo selo su se doselili:

Kneževići su tvorci ovog sela, došli iz Čajetine poreklom od Drobnjaka, iz Previša. Nekakav knez Stjepandošao je ovde i naselio su u Rupje, deo sela oko Kneževe Česme, koji je u to vreme bio rudarski, te je i knez Stjepan postao rupor (rudar). Potomci njegovi i danas su kamenoresci i dobri radnici, čine preduzimljivu, snažnu i vrednu porodicau. Ima ih 19 kuća, slave Đurđevdan.

Prodanovići: Pri deobi prešao je sa Kneževićima Prodansa sinovcem iz obližnjeg sela Ježevice i naselio se ispod Rupja po dnu potoka. Sin ovoga Prodana Teodor Prodanović otišao je u austrijsku vojsku i u njoj došao do velikog položaja za vreme princa Jevđenija Savojskog. Prodanovići su preduzimljiva duha, mirne naravi, lepi, stasiti i dosta špekulativnog duha. Ima ih 12 kuća, slave Đurđevdan, prekađuju Aranđelovdan.

Pozniji su doseljenici su:

Bajići su iz Vraneši, hajdučka porodica, vrlo su preduzmiljivi i imućni, ima ih u dve grupe na Zelenom Bregu i u planini, ukupno 7 kuća, slave Đurđevdan.

Čolovići su druga hajdučka porodica, doseljena iz starovlaške Bijele Rijeke, oni su u Tinji, ima ih 12 kuća, slave Jovanjdan.

Pavlovići više Čolovića su iz Visoke, ima ih 24 kuće, slave Đurđevdan.

Vulićevići do Gojne Gore su iz Draževića, ima ih 6 kuća, slave Nikoljdan.

Terzići u Čolovićima su iz Ljubiša, ima ih 5 kuća, slave Đurđevan.

Vukašinovići u planini su od Pčelica, ima ih 6 kuća, slave Nikoljdan.

Petkovići pod Riorom su iz Šljivovice, ima ih dve kuće, slave Aranđelovdan.

U Bogdanici je 93 kuće od 9 porodica.

IZVOR: Ljubomir Pavlović, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.