Poreklo prezimena, selo Mršelji (Požega)

Poreklo stanovništva sela Mršelji, opština Požega – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela, zemlje i šume.

Ispod Male Zajčice i Zelenog Brega pruža se daleko na sever ispod Tometinog Polja, prelazi Kamenicu i mnogo niže od sva tri pomenuta sela. Suvatima i ispuštanjima pružaju se daleko na sever, a naselja su pod Zajčicom na prvoj terasi Kamenice sa obe strane. Po teerasama su najlepše zmelje, voća i šume, gotovo sredinom sela i niz severne potoke su ridovi i serpetniske čuke; golet ili najopasniji plazovi.

Selo je na osojnoj strani Zajčice i na visovima ispod Stava svih kameničkih maljenskih rečica, po dnu samog polja. Poslednjih godina naglo se podiže na planinu i po dolinama pojedinih potoka. Gornji deo sela po Zajčicom zove se Mršelji, a donji Kamenica, novi Tinja, po imenu rečice na Maljenu.

Starine u selu.

Po Zajčicama ima starih naselja, tako i oko Kamenice. Ima po svima ovim selima muslimanskih naziva, pojedinim poljima, ostalim po imenima Turaka, koji su ih držali.

Poreklo stanovništva, osnivanje sela i ime selu.

Starih porodica u ovom selu nema a doseljenici su:

–Mršelji i Jovkovići: Selo je zasnovao na prostoru sela Duškovca nekakav hajduk Jovo Mršelja, doseljen iz istoimenog mesta, ili od istoimene porodice u okolini Zlatara u Sandžaku. Jovko je bio jedan od mirnijih ljudi, hajdukovao je iz običaja, a čim je sa svojima došao u Duškovce, smirio se i odao zemljoradnji i stočarstvu. Njegovi Mršelji su mirni, tihi ljudi, bez velike sujete i uvek dobri preduzimači i voćari; ima ih kao Jovkovića i Mršelja rasturenih po celom selu 18 kuća, slave Aranđelovdan.

Po ovoj porodici selo je dobilo ime Mršelji.

-Tošići-Petrovići su druga porodica po starini, doseljeni iz Ojkovca u Starom Vlahu, sišli u selo radi stoke. Kuće su im iznad Kamenice na desnoj strani na tri brežuljka u 18 (ili 16) kuća, slave Jovanjdan.

–Lubinići su došli odmah za ovima, hajdučka porodica doseljena iz Kucina kod Pljevalja, ova stočarska, danas lepa, vrlo razvijena i preduzimljiva porodica ima najveće i najlepše zemlje u planini i reci; ima ih 8 kuća, slave Đurđevdan.

–Tošići-Matijevići se semstili između dveju prethodno pomenutih porodica, doseljena mnogo docnije, opet kao hajdučka porodica iz Velike Drenove u Sandžaku, ima ih danas 7 kuća, slave Đurđevdan.

Pozniji doseljenici:

–Neškovići u Jovkovićima su iz Radoine, ima ih danas 7 kuća, slave Đurđevdan. Prethodna rečenica se ponavlja pa se kaže da ih ima 4 kuće i slave Nikoljdan.

–Todorovići su došli u Lubiniće iz Kosatice, ima ih 4 kuće, slave Aranđelovdan.

–Markovići u Jovkovićima do Bogdanice su iz Vraneši, ima ih 6 kuća, slave Lučindan.

–Kovačevići u reci su iz Dobrinje, došli na svoje imanje, slave Đurđevdan.

–Milinkovići su u planini, došli na svoje kupljeno imanje iz Tometinog Polja, ima ih dve kuće, slave Markovdan.

–Nikolići u Matijevićima su iz Subjela, jedna kuća, slave Jovanjdan.

–Aleksići su u prvim Tošićima su od Mandića iz Duškovca, ima ih dve kuće, slave Lučindan.

U Mršeljima je 63 kuće od 11 porodica.

IZVOR: Ljubomir Pavlović „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.