Poreklo prezimena, selo Rogača (Sopot, Beograd)

9. decembar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Rogača, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo je jugozapadno od Kosmaja, a po kosama sa obe strane Rogačke Reke, koja se u izvorištu zove Tresija (potok), a dalje ispod sela Turija. Sa desne strane u teku utiču potoci Trojanac i Simeunovac, a sa leve Mala Tresija, Košarnik, Samac, Radovac, Lalinac, Lučne Jaruge, Gospodski Potok i Glogovac.

Zemlja, paša i šuma.

Zemlje za obrađivanje ima na mestima zvanim:Plandište, Breznica, Lom, Drenje, Tasančić, Samac, Lupoglav, Rodovac, Drenjak, Kovijuna, Spahijina Granica, Jendek, Glogovac, Turija, Kujanovac, Mešetin, Japondžica, Dubrave, Rovine, Dučansko Brdo, Mujnica, Krušik, Tresije, Begljučara, Rtovi, Poljane, Anđečkuša, Miloševica, Veliko Polje, Mekote, Parlozi, Međugorje, Velika Livada, Mađarsko Groblje, Mijailovac, Mandrać, Kovnice, Tabanovica, Kotlin, Paunovo Brdo, Razvršine, Ornice, Selište, Brod, Ćavica i dr.

Na nekim od ih mesta ima šume i paše. Kosmaj i Lupoglav prema Rogači bili su seoska svojina do pre nekoliko godina, sali su sada državni.

Tip sela.

Selo se deli na ove krajeve: Arnautski, Pavića Kraj, Kandići, Šijački, Jaranski i Debljački Kraj.

U Arnautskom Kraju žive: Žujovići, Obrenovići, Oketići, Radovići, Bankovići – svi su jedna porodica; Mihajlo Milić, Gaja Srećković; Katići, Radojkovići, Miloje Savić (kovač), Vasa Popović („Švaba“), Radovan Radovanović (kovač), Čeda Nikolić i drugi.

U Pavića Kraju su: Pavići, Moričići – jedna porodica; Katići, Timotijevići, Bogosavljevići, Popadići, Borikići, Pavlovići-Gogići; Dačići, Rakići i drugi.

U Kandića Kraju su: Kandići, Vuica Blažić, Dača Milosavljević i drugi.

U Šijačkom Krahu su: Milosavljevići, Švabići-Jovanovići, Beljančevići, Bujagići, Blažići, Ivkovići, Stojkovići, Bugarčići, Cvetkovići, Čekići, Čamdžići (Pavlovići), Miloje Pavlović-Dževrljić i drugi.

U Jaranskom Kraju su: Platonići, Todorovići, Jaranovići, Aćimovići i drugi.

U Debljačkom Kraju su:Jaranovići, Antonijevići, Mišići, Oketići, Bložići, Petar Radosavljević-Krnić i drugi.

Škola i crkva su u sredini sela, između Šijačkog i Jaranskog Kraja.

Ime selu.

Ne priča se ništa o imenu sela, a krajevi su, izuzev Debljački, nazvani po prezimenima porodica u njima.

Starine u selu.

U selu postoji Madžarsko Groblje i Selište. Za Selište se priča, da su tu nekada stanovali Cigani, pa se odatle razišli i od tada ostalo ime Selište.

U kraju sela pod samim Kosmajem ima razvalina od manastira Tresija.

 

Postanak sela i porekolo stanovništva.

Priča se, sa su u selu starinci ove porodice:

Čekići***,

Katići***,

Milosavljevići***,

Pavići***,

Antonijevići***,

Stojkovići***,

Jaranovići***,

Starinčevići (Pavlovići)***,

Platonići*** i

Todorovići***.

Za ostale porodice se zna odakle su doseljene:

Žujovići, Oketići, Obrenovcići i Mišići su poreklom od Sjenice, iz sela Korita. Katići su ih nastanili na mestu, gde su im danas kuće – pod Kosmajem a sa obe strane potoka Male Tresije. Preci su njihovi, doselivši se u ovo selo, u početku čuvali Katićeve ovce a Antonijevićima svinje. Zovi ih „Arnautima“***.

Bankovići su poreklom od Sjenice, iz sela Šaronje***.

Kandići su doseljeni iz jugoistočne Srbije, od Niša***. Otuda su i:

Cvetkovići („Bugari“)***.

Bugarčići*** i

Ivkovići***.

Aleksići („Cindžarini“) su od Prizrena***.

Pavlovići („Švabići“) su „iz preka“ ***, odakle su i:

Popović Vasa („Švaba“)***,

Stošić Milan*** i drugi.

 

***Ne kaže se ni za jednu porodicu koju slavu slave.

 

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Šarko

    O ovom selu ima opširnije podatke u monografiji “Kosmaj” Dr. Borivoja M. Drobnjakovića

  2. Šarko
    O ovom selu ima opširnije podatke u monografiji „Kosmaj“ Dr. Borivoja M. Drobnjakovića
    ______________________________________________________________

    Ni sam nisam zadovoljan sa knjigom koju koristim, ali nemam druge. Koliko znam, na terenu je bilo 40-tak školaraca, koji su prikupljali ove podatke, pretočene u knjigu. Neki su (đaci-terenci) to uradili sjajno ali mnogi nisu ispunili zadatak.
    Imam još Drlupu i Ranilović (ako već nije postavljen) pa potom prelazim na “Užičku Crnu Goru” Ljube Pavlovića. Biće znatno bolje.
    Trebao si to ranije da mi kažeš, kao u prethodnom slučaju, kod “Šumadije”.
    Pozdrav!
    Milodan

  3. dragan milošević

    Pavići slave Svetog Jovana