Poreklo stanovništva Mali Požarevac, Gradska opština Sopot – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je sa desne strane reke Ralje, a po severnoj strani venca, koji se, idući od Varovnice na severo-zapad završava mestimično strmo.
Vode.
Potokom Reka, koji teče kroz selo i uliva se u Ralju, selo je podeljeno na zapadni manji i istočni mnogo veći deo. Kuće su na zemlji crnici ili peskuši. Potok Reka samo za vreme jakih kiša i topljenja snega nabuja, ali ne čini štete selu, kao i Ralja, koja ispod sela teče i ne plavi selo i kada najviše nadođe. Izvora ima nekoliko: Točak (u Reci), Jasik (u Ravnom Gaju) i jedann u Karauli. Slabi su i leti većinom presuše. Voda se iz njih ne pije. Bunara ima dosta.
Zemlja, šuma i paša.
Stanovnici imaju dosta zemlje za obrađivanje. Ona je oko sela, najdalje pola sata hoda. Ispaše ima na mestu Kokorinu, daleko od sela na 15 minuta hoda. Šume ima retko, najviše je po Kokorinu. Zemlja je vrlo rodna, a ispaše su dobre. Jednoj porodici, da može skromno živeti, treba 3-4 lanaca zemlje.
Tip sela.
Selo je zbijenog tipa, ima ove krajeve: Karaulu – istočni kraj; Reku – oko potoka Reke; Ravni Gaj – južno po bilu; Ralju – ispod Ralje i Staro Selište – zapadni kraj.
Rastojanje između krajeva nije nikakvo ili upravo toliko, koliko čini okućnica krajnjih kuća; kuće su nešto zbijenije oko mehana, u Karauli i Reci. Postoji jedna glavna ulica, koja ide sredinom sela, uporedo sa Raljom, a ostale se odvajaju od nje desno i levo.
U kraju Karauli žive:Gajići, Savkovići i Markovići.
U Reci su:Simići i Petrovići.
U Starom Selištu su:Grujići, Petrovići, Novakovići i Stankovići.
U Ralji su:Savkovići.
U Ravnom Gaju su: Savkovići, Pavlovići, Đorđevići i još nekoliko inokosnih kuća.
Zadruga je vrlo malo, najveđa je od 20 duša. Želja svakoga, da se posle deobe nastani u blizini svojih, uzrok je, što su kuće tako blizu jedna drugoj po dosta neravnom zemljištu.
Ime selu.
O postanku imena Malog Požarevca priča se ovo: U staro doba od Ralje, na pola sata hoda postojalo je mađarsko selo Prestolište, koje je za vreme bojeva sa Turcima popaljeno i ostalo pusto, dok se nisu počeli naseljavati Srbi na desnu stranu doline Ralje. Tada je tu bio požar, zbog čega je mesto nazvano Požarevcem, a docnije Malim za razliku od grada Požarevca.
Starine u selu.
Na severnoj strani sela postoji Selište. Tu su stanovali stanovnici, koji su pobegli, kada su Turci popalili Kokorin. Ali kako su često umirali i kako su im vračare kazale, da je otuda što im je groblje, koje se zove Šokačko, na istočnoj strani, a trebalo je da bude na zapadnoj, to se oni pomaknu bliže Ralji, gde se danas nalazi selo. Na Šokačkom Groblju ima tragova grobova. Na mestu gde je bilo mađarsko selo Prestolište i koje seljaci zovu Stolice, nalaze se cigle.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Simići su se najpre doselili iz Crne Gore. Pošli su da traže plodnu zemlju i kada su došli u Kokorin, pola sata od današnjeg sela zapeva im petao i oni se ti nasele, Nikoljdan.
–Petrovići su iz Belog Potoka u Hercegovini. Bilo ih je mnogo. Ne zna se zašto su otuda pobegli, Nikoljdan.
–Gajići, Nikoljdan*.
–Markovići, Nikoljdan*.
–Grujići, Nikoljdan*.
–Novakovići, Nikoljdan*.
–Savkovići, Jovanjdan*.
–Stankovići, Jovanjdan*.
–Pavlovići, Jovanjdan*.
–Đorđevići, Jovanjdan*.
–Petrovići, Lučindan*.
Najstariji je kraj Selište (Staro Selište), pa Reka, Ravni Gaj i dr. Za vreme Turaka ovo selo je bilo spahiluk Jajića iz Beograda. Postoji predanje, da je iz ovoga sela na Kosovo otišlo 70 kopljanika.
*Ne kaže se poreklo – odakle su doseljeni niti bilo kakva eventualna veza-srodstvo porodica koje slave istu slavu.
IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)