Poreklo prezimena, naselje Kneževac (Rakovica, Beograd)

22. novembar 2013.

komentara: 6

Poreklo stanovništva naselja Kneževac, Gradska opština Rakovica – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj naselja.

Ovo selo je sa leve strane Topčiderske Reke, a u daljem delu doline Kneževačkog Potoka. Kuće su sa desne strane Potoka na zaravnjenoj strani Kamencu. Jedan deo sela – Mali Kneževac – je izdvojen, na zaravni, ispod koje nastaje dolina Kneževačkog Potoka.

Tip sela.

Selo je razređenog tipa bez obzira što su u pojedinim delovima sela kuće zbijene.

Ime selu.

Priča se da je selo Kneževac dobilo ime po nekom knezu, koji je bio u ovom selu.

Starine u selu.

Na mestu Muminovcu ispod Krečana, priča se, da je bilo madžarsko selo Muminovac. Tu, kao i u Ćupričinom Potoku, prvi osnivaoci današnjeg sela zatekli „madžarske“ kuće. Danas se na tim mestima iskopavaju cigle, komadi testija, lonaca, a u Ćupričinom Potoku nađen je žrvanj, kojim se mlela so. Tragova starih grobalja ima na nekoliko mesta; u Velikoj Mandri, Maloj Mandri i dr. Tu su bili srpski grobovi iz doba, kako vele, kad je čuma bila; gde je ko umro od čume to je bio i sahranjen. I Bogić V. A. pominje, kako su na brdu Velikoj Mandri, gde su cerove šume „oko 100 dana oranja“, za vreme Karađorđa imali Srbi zbeg sa stokom i kako tu ima neko groblje, gde su sahranjivani ljudi, koji su umirali od kuge „prije 50 godina“.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Ovo selo svakako nije postalo ranije od druge polovine 18. veka.

Krezići*, po starom Pavlovići su najstarija porodica u Kneževcu. Njihov predak Živko** prvi je udario kolac u ovom selu. Poreklom je bio iz današnje severozapadne Stare Srbije („iz Arnautske“). Kada je došao, bila je svuda šuma. Naišli su samo na zaostale madžarske kuće na mestu Muminovcu i u Ćupričinom Potoku. Tada je ovo selo bilo jedan spahiluk, kao Žarkovo, Rušanj i druga sela; svojine jednog „age“ – spahije. Jovanjdan.

*O postanku prezimena Krezići, priča se ovo: Jedan od njihovih predaka bio je momak u Žarkovu i tamo se na prelu zagleda u devojku Anđeliju, koju htede uzeti za ženu. Ova je pristala da se uda za njega ali tek onda ako ode na Torlak i otuda donese dva zuba od ljudi, koji su tamo bili obešeni. Ovaj to učini i pri povratku, priča se, da su njemu kod Careve Ćuprije ispala dva zuba, koja je takođe doneo u selo. Otuda je, vele, ostalo Kreza po čemu su njegovi potomci nazvani Krezići.

**Živko je deda čoveku od 69 godina Mihailu Kreziću.

Lukići*, Jovanjdan.

Vujičići*, Lazarevdan.

Popovići*, Đurđevdan.

*Za njih se ne zna odakle su doseljeni. Za Vujačiće i Lukiće misli se da su, kao i Krezići, iz severozapadne Stare Srbije. Jamačno se na te porodice odnosi ono, što je Bogić V. A. Zabeležio da je selo Kneževac „postalo u poznije vreme… a ljude su u njega došli iz Arnautluka, Bosne i Dragačeva“.

Bugarčići su stari doseljenici iz Kumodraža, Nikoljdan.

Ostale porodice su se doselile pose njih i poglavito su noviji doseljenici:

Klašnjići su iz „Hrvatske“, iz Like, Đurđevdan.

Damnjanovići su „iz preka“ (iz sela Crnje), Jovanjdan.

Jovanovići (Petar) su iz Bosne, Nikoljdan.

Zarići su iz Zemuna, Nikoljdan.

Ćuvić (Ilija) je od Slunja u Hrvatskoj, Đurđevdan.

Popović (Aleksa) je iz Kikinde, Sv. Vasilije.

Latinović (Arsa) je iz Banata***.

Vukelići su iz Bosne, Simeundan.

Dušmanović (Mile) je iz Bosne, Đurđevdan.

Zavišići su iz Kikinde, Đurđevdan.

Ristanovići su iz Bosne, Đurđevdan.

Forkapić Milan je iz Ogulina u Hrvatskoj, Đurđevdan.

Gajić Milan je iz Donje Badanje, Podrinski okrug, Đurđevdan.

Marković Paja je iz Bosne, Nikoljdan.

Simići su iz Pinosave, Jovanjdan.

Gajić Dimitrije je iz Bosne***.

Jovanović Mladen je iz Kikinde, Savindan.

Milanović Matija je iz Bosne, Đurđevdan.

Nikolić Stevan je „iz preka“, Jovanjdan.

*** ne kaže se koju slavu slave.

I govor i nošnja kod stanovnika Kneževca su isti. Samo se „Rvatima“ se zapažaju u govoru neke razlike. Na primer umesto „posle“ upotrebljavaju reč „potlje“, na prime: „potlje, druže moj“ i dr.

Ovo selo kao da nije od početka na današnjem mestu. Bogić V. A. zabeležio je, kako je na mestu Kijevu u ataru sela Kneževac, gde je ziratna zemlja za 200 dana, bilo je najpre „selo sa 12 kuća, kada su se današnji Kneževčani doselili, pa se docnije premjestilo na sadašnje mjesto“.

 

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. sasa

    Zasto nije prezime Zoric uneseno iako je preko 150 godina u knezevcu prisutno i rod sa pola knezevcem?

  2. Djordje

    Meni su pradeda, deda i otac rodjeni i odrasli u Knezevcu a sada zivimo na Vidikovcu. Znam za Popovice, Bugarcice i Zarice da su iz Knezevca sa tom porodicama smo jos u kontaktu. Nikolici koji slave Sv. Jovana

    • Sashka

      Da li neko od Vaših zna za porodicu Stefanović iz Kneževca?

      Moj suprug nije imao odnos sa svojim ocem, nasledio je priličnu zemlju u Kneževcu i jedini je kao fizičko lice suvlasnik sa državom na tim parcelama na Kneževcu. Cela istorija o njegovoj porodici je sakrivena i pokušavano da saznamo ko mu je bio predak.

      Interesantno je da na zvaničnom sajtu opštine Rakovica u zadnjem pasusu imate da je zgrada za OŠ Patrijarh Dimitrije danas je to OŠ Nikola Tesla od porodice Stefanović, koja se u Rakovicu doselila iz Kneževca, kasnije su se selili po Srbiji.
      https://rakovica.rs/o-rakovici/istorija-rakovice/

      Našli smo i specifičnu Albansku spomenicu njegovog pradede, nosili smo je u Udruženje albanskih spomenica i od preko 124 000 spomenica nisu videli ni jednu takvu: Petru St. Stefanoviću iz Grabovnice, redova 18, 1 bataljona neboraca za pozadinu.

      Nismo nigde našli podatak o takvom bataljonu, a specifično je da je to jedina spomenica sa fotogafijom i to pradeda Petar St. Stefanović sedi, a kralj Aleksandar Karađorđević stoji i drži mu ruku na ramenu, obojca su u civilnim odelima.

      Imamo i fotografiju pradede Petra Stefanovića koja nije bila karakteristična za taj preiod, jer je crna i najviše liči na tajnu policiju Aleksandra Karađorđevića.

      Imamo info iz novina da je 1 čovek bio vlasnik celog brda, ne spominje se ime, znamo ko je. A deda Vladimir Stefanović je u detinjstvu moga supruga pričao da je celo brdo bilo njihovo, ostali suvlasnici su se naknadno upisali. Takođe je pričao da su kralj Aleksandar Karađorđević i Petar St. Stefanović imali veoma blizak odnos bratski, Petar je slobodno zaustavljao voz da Aleksandar izađe da ga pozdravi,… Moj supruig i njev brat su bili mali i ne sećaju se šta je sve deda pričao.

      Razmišljali smo čak o nekoj sakrivenoj liniji Vuka Stefanovića Karadžiča, jer je dosta vremena provodio tu sa Milošem Obrenovićem. Vuk S.K. je istu slavu slavio kao i porodica mog supruga Sv. Arhangel. A interesantno da su u to vreme Kneževac zvali na turskom Lagator – leglo zmija, a zmije se legu na kamenu (kamenolom), a može biti i simbolika jer su se na Kneževcu svi političari i dr. okupljali. Znamo da je Vuk kupovao zemlju u Loznici, ali i da je dobio tj. simbolično kupio Lagator od Miloša Obrenovića, možda je to taj lagator a ne imanje u Loznioci kako je u zvaničnoj istoriji.
      Takođe se govori da jeVukov sin Dimitrije Stefanović Karadžić sve prokockao i dao za dugove, a o njegovom potomstvu se ništa ne zna, negde piše da se tu ugasila porodica Stefanović Karadžić a negde da je imao praunuka Vladimira Stefanovića.

      Mom suprugu je takođe pričao deda da je deo imanja neko prokockao…. Petrov rođeni brat se zvao Dimitrije Stefanović (kao Vukov sin), a sin Vladimir Stefanović (kao od Vukovog Dimitrija unuk ili praunuk), ali se malo ne poklapaju zvanične godine.
      Kada su se tada oduzimala imanja tipična priča je bila da je vlasnik prodao i prokockao (što je slučaj u zvaničnoj istoriji Vukovog Dimitrija, kao i za pretka mog supruga), očigledno da je tako namerno sve sakriveno. Ovde je slučaj da je neko ipak deo nasledstva sakrio i sačuvao u tajnosti, bez obzira na zvaničnu istoriju. Ko je to, mi ne znamo. Petar je ubijen kopljem par meseci nakon ubistva kralja, 3 dana posle izbora…

      Dalje od toga, ko je bio pradeda i njegovi preci mi ništa ne znamo, imamo samo nagađanja i teorije za sada. Ono što je sigurno je da je istorijska ličnost koja je sklonjena od javnosti i mi želimo da saznamo ko je.
      Eto, ako neko ima informacije…

    • Djordje Nikolic

      Odgovaram sam sebi na poruku tri ipo godine kasnije, zaboravio sam i da sam ovde pisao 🙂
      Poslednja osoba na ovom spisku mi je cukundeda Nikolic Stevan, nedavno sam to saznao. Slavimo Sv. Jovana i dalje hvala Bogu. Interesuje me sta im ovo znaci “iz preka”? Kako ste dosli do njega? Molim Vas da mi javite ako mozete. Hvala