Poreklo prezimena, selo Zvirnjača (Kupres)

13. oktobar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Zvirnjača, opština Kupres. Stanje iz 1920-21. godine. Prema istraživanju Borivoja Milojevića “Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Privredne prilike.

Njive su u selu, između kuća. Paša je iznad sela, po kršu, po: Golubinki, Maljkovači, Smrekovcu, Zviru i t d .

Položaj i tip.

Ravno Polje produžuje se u jugoistočnom delu u ugao dinarskog pravca i u tom utlu je najveći deo Zvirnjače. U jednom docu, koji se pruža od severoistoka prema jugozapadu leže 5 kuća Jonića; odvojena od njih u istom docu je jedna kuća Markića. U polju su po 1 kuća Tadića i Čiče, odvojene jedna od druge njivama. Na strani okrenutoj zapadu su 3 kuće Karlića; ispod njih su njive, na dužiii od 100 m, a dalje, po blagoj strani, razređene su po 1 kuća Golića, Beškera i Lovrića. Na blagoj strani, sa odstojanjima oko 100 m, leže kuće: Gašpera 1 i Čiča 2. Rastavljene od Čiča niskom terasom, sa rastojaljem oko 500 m, na strani doca, okrenute zapadu leže kuće: Dodika 1, Juriča 1 i Kješkića 5; ove su kuće jedna do druge. Oko dodirne linije između krečnjačke ravni i brda, okrenute jugoistoku, leže kuće: Kješkića 4 i Tadića 1.

Skoro svaka kuća ima veštački bunar. Kod kuće jednog Kješkića ovaj je bunar kao kaca, ukopana u krečnjaku, sa dubinom od 2,5 i prečnikom od 2 m. Dno kace je cementovano, a strane su obložene dugama. Voda sa krova, koja postaje od topljenja snega ili od kiše dovodi se u kacu drvenim olucima.

 

Starine i poreklo stanovništva.

Iznad sela, na vrhu Zviru, je gradina od kamenja i pržine; ona je opkoljena šancem. U polju, ispod sela, su „mašati“. Na jednom od njih predstavljeno je kako dva konjanika dele megdan; na drugom je zvezda; preko celog trećeg je krst itd.

U Zvirnjači su živeli Meštrovići, koji su negde „otprtljali” u prvoj polovini 19. veka. Njihov je praded „pravio pare“. Kad su ga uhapsili, on je razbio zatvor i pobegao. Sa jednim svojim drugom sklonio se kod nekog imućnog čoveka, gde je takođe pravio pare. A kad je njegov drug „namestio dite” kćeri njihova domaćina, obojica su zajedno pobegli. Njihov otac je pravio karlice.

Kješkići (staro. prezime Lukići) došli su iz Ploče u Rami, takođe u prvoj polovini 19. veka. Otuda je došao njihov praded. U Ploči postoji i sada Kješkića Groblje. Njihov praded, vele, živeo je ovde, kad je u celom Ravnom bilo dvanaest žena.

Jonići su došli iz Lovreća (kod Imotskog) sredinom 19. veka. Njihov ded je bio „najmenik“ kod Begića u Donjem Ravnom.

U drugoj polovini 19. veka doselili su se:

Čiče iz Crljenice (u Duvnu). Njihov je ded „bivao po najmu”;

Dodik iz Duvna, Njegov je ded „odao po najmu“;

Jurič iz Kuka (u Duvnu). Njegov se otac „ugovorio“ u Kješkiće;

i Tadić iz Vedašića (u Duvnu).

Krajem 19. veka doselili su se:

Gašper iz Raška Polja (u Duvnu);

Markić iz Rumboka (u Rami). On je došao uz sestru, koja se ovde udala;

Bešker iz Rumboka. On se ugovorio u Karliće;

Golić iz Gornjeg Vukovskog. Slavi Sv. Đurđa;

i Tadić iz Omelja (u Duvnu). On se „ugovorio“ kod Kješkića.

Lovrić je doselio početkom 20. veka iz Rumboka i ugovorio se kod Karlića.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.