Poreklo prezimena, selo Blagaj (Kupres)

21. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Blagaj, opština Kupres. Stanje iz 1920-21. godine. Prema istraživanju Borivoja Milojevića “Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko polje”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Privredne prilike.

Iznad kuća je paša i smreka u Mlinarskoj Poljani, Šarića Poljani, Bungurovoj Poljani, Vranokrekama itd. Ispod kuća su njive u Jazavicama, Peruovinama, Brdinama itd. Dalje jugozapadno, u Japagama je paša, a u Brdinama su njive, livade, paša i retki smrčevi. Preko Brdina, u polju, sve do staja, su livade u Stublu, Otokama, Jelovači, Kovionici itd.

Položaj i tip.

Matići (2 kuće) i Karan (1) leže na strani doline i okrenuti su istoku; Šebezi (2), Janjić (1) i Matić (1) leže ne strani iste doline i okrenuti su jugu; i Kovačić (1) leži visoko na strani, ispod šume. Obodom vrtače je grupa kuća, koja se zove Čardak, gde su: Marići (4) i Kneževići (3). Knežević (1), Šebez (1), Vasić (1), Raco (1), Šebez (1) i Čota (1) leže ka strani dola i okrenuti su jugu. Kuće Vasića i Raca rastavljene su njivom i gradinom i to rastojanje iznosi oko 100 m. Trivunovići (2), Zubići (3), Marići (4), Veljko (I), Kovinjala (I), i Lovrići (4) leže po stranama doline; kuće su jedna do druge. Kuće Karana (I), Ždera (1) i Stipića (1), leže na temenu i strani kose. Kuće Mašića (4), Ivića (I), Barišića (2), Karana (2), Kureljušića (1) i Veljka (4) leže ivicom između strane i polja i čine grupu. Odvojena od Veljka je grupa sa kućom Šebeza (6), koje leži na strani, i grupa Lovrića (3). U jednoj dolini su kuće Jarčevića (6) i Šebeza (4).

Voda se pije sa Jezera i Stubla. U Jezeru (gde se pere rublje i kiseli konoplja) ima uvek vode.

 

Poreklo stanovništva.

Barišići su se doselili iz Posušja krajem 18. veka.

Karani su poreklom iz Mandina Sela (u Duvnu). Otuda im je došao praded u početku 19. veka. Njihov ded Đuro odselio je „sa đecom” ka Travniku sredinom 19. veka. Slave Sv. Nikolu.

Kovinjala je doseljen iz Glamoča početkom 19. veka. Slave Sv. Nikolu.

Lovrići su doseljeni iz Duvna početkom 19. veka. Stari su im došli kao imućni ljudi i prvo se nastanili kod Čardaka. Sredinom 19. veka jedni Lovrići su se odselili u okolinu Jajca.

Jarčevići su došli iz Suave u prvoj polovini 19. veka.

Čota je doselio iz Dalmacije u prvoj polovini 19. veka. Njegov se ded „ugovorio“ u Jarčeviće.

Kureljušić je doseljen iz Duvna u prvoj polovini 19. veka. Njegov predak je svoju zemlju u Duvnu dao Memed-agi Džeparu iz Livna, a sam otišao u Ljušu, begu Pašiću iz Gornjeg Uskoplja. Odatle je došao u Blagaj. Slavi Sv. Nikolu.

Stipić je doselio iz Legke (u Duvnu) „od zuluma” sredinom 19. veka.

Matići su se doselili, iz Malovana sredinom 19 veka.

Vasić je doselio iz Rastičeva sredinom 19. veka od. Crnogoraca; njegov predak se odelio od svog strica.

Kneževići su se doselili iz Donjeg Malovana sredinom 19. veka. Trojicu braće: Iliju, Nikolu i Sima digao je beg Kukavičić, a ovde ih je primio beg Tulić. Slave Sv. Đorđa.

Marići su se doselili iz Šemanovaca i najpre bili gde je sada Kovinjala. Odatle ih je beg digao „zulumile” i oni su otišli u Rilić. Dva brata su se otuda povratila ovamo. Slave Sv. Đorđa.

Mašići su se doselili od Imotskog sredinom 19. veka. Izišao je Mate„potreban“ i izveo sirote bratiće.

Svi ostali doseljenici došli su „prije Austrije“:Šebezi iz Mrđenovaca; Janjići iz Glamoča. Njihov stric. Sava „prevario je” kćer popa Travara i s njom došao ovde. On je odavde otišao u Janj, a ovde je ostao brat mu Marko. Slavi Sv. Nikolu; Trivunovići su se doselili iz Rastičeva. Starinom su iz Peulja, u Livanjskom Polju. Slave Sv. Jovana; Zubići, Veljke i Ždero su došli iz Mrđenovaca; Raco je doseljen iz Livna. Tamo mu je porodica obamrla, a ovde je „odo po najmu”. Slavi Sv. Jovana; i Ivić je iz Rastičeva.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.