Poreklo prezimena, selo Brajkovac (Lazarevac)

9. septembar 2013.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Brajkovac, opština Lazarevac. Prema knjizi „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Brajkovac je planinsko selo u dolini Onjega. Veći deo sela je na njegovoj desnoj strani a manji na levoj. Okrenuto je ka jugu, a sa severa je, kao i Barzilovica, zaklonjeno od hladnih severnih vetrova brdima Malim Visom i Prosekom.

Kuće su rasturene po stranama brda i kosama, ponegde grupisane po rodovima.

Naselje je razbijenog tipa i deli se na ove krajeve:

Prosek, u kome su rodovi Živkovići i Simeunovići; Arnautsko Polje je između seoskog puta i Dubova Brda; u njemu su kuće roda Otaševića. Kraj Kik je pod brdom Kikom; u njemu su kuće rodova Marinkovića i Milovanovića. U kraju Babinoj Reci su kuće rodova Stanoševića i Blaznavaca. U kraju Debelom Brdu su kuće Radosavljevića, Vasiljevića, Lazarevića (Markovića) i Đenadića. Kraj Medveđe Brdo je više sastavaka seoskih rećica Pločnika i Brzaka. Kraj Lipovito je više izvora Kisele Vode, u njemu su kuće roda Stanića. Kraj Trnavci je u sredini sela. Ovaj kraj je nazvan po čačanskom selu Trnavi, odakle su se doselili rodovi Višnjići, Obradovići i Radovanovići. U Kraju Paležu su kuće roda Stanišića. Sa leve strane reke Onjega je zaselak Onjeg, u koji se naselio rod Tuvekčije, današnji Petrovići i Jošići (Jovanovići).

Vode.

Iako je selo bogato izvorskom vodom ipak u brdskim krajevima ima dosta bunara, jer su izvori prilično udaljeni od kuća. Izvori se nazivaju: Vrelo u istočnom delu sela, Brajkovac (po kome je selo dobilo današnje ime), Švabina Stublina je jak izvor, Česma u drumskom naselju i Kisela voda ili Smrdljikovac nedaleko od crkve. U kraju prema Trbušnici ima tri bezimena izvora kisele, mineralne vode.

Kroz selo protiče Onjeg, koji prima ove pritoke: Peskovito i Suvi Onjeg su leve, a ostale su desne pritoke: Crniševa, Babin Potok, Krivaja, Grabovita, Zalomiti Potok, Jastrebovac, Duga Jaruga, Plačkovac, Duboki Potok, Gilovački Potok, Srnin Potok i Pločnik koji izvire ispod Visa u Stubici i prima pritoke Brzak i Likaricu.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima koja se nazivaju: Rankov Rt, Balin Grob, Lipovito, Miletina Livada, Spasovina, Kusanja, Taborište, Mokro Polje, Trnavci, Petlača, Arnautsko Polje, Prosek, Palež, Trebinje, Mačja Stena, Gradinska, Medeni Put, Dudovačka Strana, Parlozi i Jezero (isušeno).

Šume i ispaše su na brdima: Debelom Brdu, Medveđem Brdu, Putnom Brdu, Novakovom Brdu, Malom Visu, Golom Brdu, Kiku, Krstatoj Lipi, Dubovom Brdu, Nišanu, Klještevici, Miladrovici i u Čakljanovici. Zajednička seoska šuma je u Lipaku, Kulini, Cerju, Srnoj Jaruzi, Tankoj Kosi, Zalomitom Potoku i na Rankovom Rtu.

Starine u selu.

1. U Miletinoj livadi, nedaleko od Kisele Vode, ima ostataka od nekih starih građevina. Na tom mestu se u zemlji nalaze gvozdena oruđa u obliku malih „raonika“, verovatno vrhovi kopalja. Po predanju su tu bili dvorovi nekog vlasteline Milete, koji su bili pokriveni bakrom i olovom. Mileta je, kazuje se, negovao paunove.

2. Na Medveđem Brdu ima neko staro groblje, koje se zove Medveđe Groblje. Po predanju u potoku Brzaku nekada je bilo medveda, pa je na mestu starog groblja medved udavio nekog čoveka, koji je tu prvi sahranjen. Po drugim pričanjima medved je na tom msestu udavio dva deteta.

3. Na mestu Jezeru ranije je bilo veliko jezero i u njemu je, kazuje se, živela aždaja, koja je dosađivala selu. Ljudi se dogovore da se oslobode ove nemani. Oni okuju čelikom rogove „vilovitom biku“ koga je imao predak roda današnjih Radakovića. Bik zaplovi po jezeru, nađe aždaju i probode je. Pošto je aždaja uginula, onda se jezero isuši a Radakovići, za koje se priča da ih je bilo sedamnaest kosa, izumru.

4. Rankov Rt se nazvao po hajduku Ranku, koga je na tom mestu ubio drug Radovan Simonović oko 1850. godine.

5. U potoku ispod Rankovog Rta ima udubljenje u steni, za koje se kazuje da je stopa Kraljevića Marka.

6. Balin Grob se zove po nekom „baliji“, koji je tu sahranjen.

7. U Kusanji, pored starog puta, ima nekoliko kamenih nadgrobnih spomenika bez natpisa i ornamenata

8. Pored starog puta, koji je vodio od beograda za Užice, ima kameni nadgrobni spomenik sa natpisom iz 1831. godine.

9. Švabin Grob je, po svoj prilici, iz vremena austrijske okupacije ovog kraja u 18. veku

10. Nedaleko od Švabinog Groba je Zbegovište, gde se narod krio za vreme Turaka, da bi izbegao njihovo nasilje

11. Crkva brvnara je podignuta pre stotinu godina na temeljima neke crkvine. Ona je obnovljena 1904. godine i slavi Sv. Đorđa.

Ime selu.

Po predanju selo se zvalo Gunjica, pa se onda nazvalo Smrdljikovac. Jedni kazuju da se selo tako nazvalo po lešinama putnika koji su stradali u prolazu kroz ovo selo, koje je bilo u gustoj šumi; po drugom kazivanju selo se nazvalo po „smrdilipama“ (crnoj lipi) koje i danas ima u selu u izobilju; po trećem kazivanju, koje je najvevoratnije, selo je tako nazvano po kiselo-sumporovitom izvorima, koji daju neprijatan zadah, a jedan takav izvor se i danas naziva Smrdljikovac. Današnji naziv selo je dobilo po nazivu izvora Brajkovca.

Podaci o selu.

Litija se nosi na Drugi dan Duhova. Kod starog izvora Brajkovca drži se narodni sabor o Sv. Iliji. Priča se da je ovo skupljanje naroda kod izvora Brajkovca ostalo još iz vremena Turaka.

Kroz selo su prolazila dva stara puta. Jedan je bio po svoj prilici beogradski put, koji je vodio za Užice i prolazio preko kraja Trnavca, Balinog Groba, Rankovog Rta, Bresta i preko Kremenca vodio dalje u Lukavicu. Drugi put je bio krak tzv. Gospodarskog puta koji je podigao gospodar Jevrem Obrenović i vodio od Kragujevca za Valjevo.

U Pločniku, prema Barzilovici, vadi se kamen granit.

Ovo naselje se pominje kao Smrdljikovac u jednom putopisu od 1664. godine, zatim se o njemu zna po arhivskim podacima od 1735. godine, a pod istim imenom uneto je u pominjanoj Ebšelvicovoj karti iz prve polovine 18. veka, kao i u „aračkim tefterima“ od 1822. godine. Po J. Gavriloviću ovo naselje je imalo 1844. godine 78 kuća i 494 stanovnika. Danas u njemu ima 42 roda sa 174 kuće.

 

Poreklo stanovništva.

-Najstariji kraj ovog naselja je u Kusanji, između potoka Krivaje i reke Onjega. Kad je pronađena crkvina u kraju Trnavcima u početku prošlog veka, od tada se naselje počelo premeštati bilže crkvi.

U selu ima dva stara doseljenička roda, a dva starinačka su izumrla. To su rodovi:

Jovanovići, slave Jovanjdan.

Avruzi* (Radisavljevići). Roda Avruzi ima u selu Dragijevici u Gornjem Jadru. Oni su rod Zimonićima u Gacku u Hercegovini, slave Jovanjdan.

*U narodu su poznati kao turske „udvorice“.

Izumrli rodovi su:

Radakovići.

Ugarkovići.

Najstariji rodovi doselili su se pre Karađorđevog ustanka:

Petrovići (Višnjići i Maksimovići – izumrli po muškoj lozi) su iz Rovaca. Prvo su se naselili u čačanskoj Trnavi, pa su ovamo došli oko 1780. godine. Višnjićima su se nazvali po Petrovoj ženi Višnji, koja je rano ostala udovica, slave Lučindan.

Obradovići (Radovanovići) su starinom od Sjenice. Oni su pred kraj 18. veka krenuli ispred turskog „zuluma“, naselili se u Trnavi kod Čačka, pa su okumili Višnjiće i ovamo došli zajedno sa njima, slave Jovanjdan.

Apostolovići* (Mirkovići) nema više u ovom selu.

*Od ovog roda je bio Karađorđev vojvoda Uzun Mirko Apostolović. Njegova kuća je bila na Debelom Brdu. Njegov poslednji muški potomak bio je Vukosav, koji je poginuo na Nišoru, kod Pirota 1877. godine. Vukosav je ostavio ćerku udovu Živković i Radojku, udatu u Topaloviće u Šopiću.

U starije rodove se ubrajaju i ovi rodovi, koji ne znaju za svoju starinu:

Gligorijevići i Mutavdžići (Marinkovići) su jedan rod, slave Nikoljdan.

Živkovići, Simeunovići i Stanići su jedan rod, slave Jovanjdan.

Veselinovići, slave Mratindan.

Lazići, odnekud se doselio predak Janko Žunja, slave Veliku Gospojinu.

Jošići i Jovanovići su jedan rod, slave Đurđevdan.

Perići, Markovići i Jovanovići drugi su jedan rod, slave Jovanjdan.

Dobrosavljevići, slave Jovanjdan.

Tičići i Živkovići su isti rod, slave Sv. Jovana Milostivog, 12. novembra po starom kalendaru.

Otaševići, Martinovići, Slavkovići i Đorđevići. Po porodičnom predanju doselila su se tri brata Otaš, Martin i Slavko (neki kazuju da se treći brat zvao Đelaš, ali mu je to bio verovatno nadimak) za vreme Karađorđevog opsedanja Sjenice 1809. godine, slave Mitrovdan.

Divnići i Simići, su jedan rod, doselili su se 1809. godine posle Karađorđevog opsedanja Novog Pazara – iz njegove okoline, slave Đurđevdan.

Milosavljevići i Simeunovići su jedan rod, doselili su se iz Bihora, slave Nikoljdan.

Tuvekdžići, Petrovići, Jošićidrugi i Jovanovići su jedan rod, žive u zaseoku Onjegu. Praded kao puškar doselio se sa Kosova, slave Jovanjdan.

Ilinčići, Stanišići, Stanoševići, Jovičići i Milutinovići su jedan rod u kraju Paležu; doselili su se iz okoline Srebrenice u Bosni, slave Jovanjdan.

U drugoj polovini prošloga (19.-og) veka doselili su se sledeći rodovi:

Ikonići i Brankovići su Rudničani, slave Jovanjdan.

Blaznavci su iz Blaznave u Gornjoj Jasenici, slave Lučindan.

Mihailovići su iz Trešnjevice u Gornjoj Jasenici, slave Nikoljdan.

Đorđevići, predak je došao ženi u kuću iz Ljutovnice u Takovskom srezu, slave Đurđevdan.

Jankovići, ded se doselio kao pečalbar iz Magareva kod Bitolja, slave Veliku Gospojinu.

Anđelkovići, ded došao kao pečalbar iz Znepolje u Bugarskoj, slave Aranđelovdan.

Stanojčići su iz Bosne, slave Đurđevdan.

Obradovići drugi i Ivankovići su jedan rod, doselili su se iz bosanskog Podrinja, slave Jovanjdan.

Nedići su iz Ugrinovaca u Kačeru, slave Mitrovdan.

Aleksići su iz Trbušnice, slave Aranđelovdan.

Petrovići drugi, i Živojinovići su jedan rod, doselili su se iz Trudelja u Kačeru, slave Nikoljdan.

Kuzmanovići su se doselili 1884. godine iz Zagrađa u Kačeru, slave Đurđic.

Marjanovići su došli iz sela Zagrađe, slave Nikoljdan.

Rajići su od Rajića u Stragarima u Gornjoj Jasenici, slave Đurđic.

Jovanovići treći su iz Kusatka u Donjoj Jasenici, slave Sv. Petku Paraskevu.

Stankovići i Ćertići su iz Kusatka u Donjoj Jasenici, slave Petrovdan.

Stojakovići i Milenkovići su, takođe iz Kusatka, slave Aranđelovdan.

Petrovići treći su poreklom iz okoline Đuprije, a ovamo su se doselili iz Jagnjila u Donjoj Jasenici, slave Aranđelovdan.

Radišići su iz Trbušnice, ovamo su došli 1905. godine, slave Aranđelovdan.

Ljubičići su iz Kusatka u Donjoj Jasenici, slave Nikoljdan.

Rankovići su od Jaćića u Kruševici, slave Nikoljdan.

Stevanovići su od Sarića iz Dudovice, slave Aranđelovdan.

 

IZVOR: „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Branko Lazarevic

    Zasto u popisu prezimena u Brajkovcu nema podataka o Lazarevicima, pominje se Uzun Mirko i njegova kuca a danasnji Lazarevici (jedna od familija) se upravo nalaze na njegovoj zemlji, Moj cukundeda Mitar se “udao” za Mirkovu snaju, odnosno zenu njegovog sina koji je nastradao u ratu, Uzun ga je primio u kucu i posto nije imao drugih potomaka sva imovina je ostala mom cukundedi, tako da se prakticno Apostolovici presli u Lazarevice. Inace Mitar je dosao za vreme turaka negde iz okoline Uzica bezeci od Turaka u Bistricu da SLUZI pa otud sada nosimo prezime Lazarevic. Inace neznam izvorno prezime… A voleo bih da saznam. Pozdrav

  2. Miloš

    U kraji Medveđe brdo kod Crkve su kuće roda Dakić

    • marko

      DALI IMA NEKO BROJ OD MALISE BRAJKOVAC MEDVEDJE BRDO IMAM PLAC VELIKI KUCU PORED NJEGA ALI SAM IYGUBIO NJEGOV BROJ .. PLAC IDE NA PRODAJU ALI TRAZIM BROJ NJEGOV… NOVAKOVIC SEKULE KO JE IZ BRAJKOVCA SECA SE MOG DEKE .. ZIVA VATRA DEDA BIO CAR SVI GA VOLELI.. NAZALOST PLAC TESKA SRCA PRODAJEM I ZEMLJU 21 AR.. ZATO VAS MOLIM AKO NEKO MOZE DA MI POSALJE BROJ OD MALISE ILI CU OSTAVITI SVOJ BROJ PA MU DAJETE DA ME KONTAKTIRA DA ME UPUTI KOME TREBA PLAC.. JA I MOJA PORODICA SMO IMALI NJEGOV BROJ ALI SE ZAGUBIO..

  3. Miloš

    A Dakići kada i odakle su oni došli?