Poreklo prezimena, Drvar Selo (Drvar)

1. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Drvar Selo, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

 

I ovo selo obuhvata jedan deo Župe pa onda tavanaste zaravni s obe strane i najposle planinske predele pozadi ovih. Središnji deo Župe sada ne pripada ovom selu nego je tu veštačkim načinom obrazovana u novije doba nova jedinica, Drvar-Grad. Tako je Drvar-Selo na sredini sasvim presečeno, izvađena mu sredina, a na dva dela s krajeva nemaju nigde teritorijalne veze. I ovo selo ima prirodne granice samo prema zapadu i istoku, a ne i prema jugu i severu. Planinsku ogradu daju ovom selu na zapadu Jadovnik i Metla, na istoku Klekovača i Crvljivica. I ovo selo prema tome ima raznovrsnih položaja i veliko obilje zemljišnih oblika.

Oranice nose nazive: Dejanske Njive, Poljanci, Zbjegovi, Polje, Letića Luke, Omar, Drvar, Tuk, Do Kecmanov, Rujevića Do, Dejanski Do, Krpaci, Vinodo, Poljice, Pelovac, Otaševac.

Livade: Njive Dejanske, Poljanci, Zbjegovi, Poljice, Polje Kruškovo, Pelovac, Ogaševac.

Pašnjaci: Zbjegovi, Krš, Tvrda Glavica, Drvara, Raduklija, Suvopotok, Brina Podovska, Pasija Strana, Pelovačka Glavica, Borova Glavica, Rečkovac.

Šume: Misije, Drvara, Jedovnik, Otaševac, Simagina Dolina, Kosa Delina.

Vode: Drvara, Raduklija, Suvopotok, Miljančevac. Drvara izvire ispod Jedovnika iz mnogo vrela i utiče u Unac. Raduklija izvire takođe pod Jedovnikom i saleva se u Drvaru. Suvopotok izvire pod Javorjem i utiče u Drvaru. Miljančevac ide u Rajinovac.

Izvori: Balabanovo Vrelo, Crno Vrelo, Delića Vrelo, Otaševac-bunar, Lom. Mlini su na Drvari. Ima ih dosta, koliko selu treba.

Koliba ima na dva mesta: na Podovima 8, u Otaševcu 10. Gotovo sve su letnje. Blago izlazi tamo u proleće, „kad se zaoru njive,“ i ostaje do snega.

Selo je razbijenog tipa. Podeljeno je na pet krajeva: Kamenica, Drvar, Podovi, Otaševac, Pelovac. U krajevima su kuće opet okupljene u manje grupe, većinom porodične.

Grobalja ima šest: Bašića Groblje, Balabanovo Groblje, Tučić, Veliko Groblje, Brdo, Trikića Groblje. Veliko Groblje je najstarije i prekopavano je već desetak puta. Selo broji svega 95 kuća.

O imenu sela može se čuti kazivanje kao da je ovde bila šuma odakle se je drvarilo Gornje Vrtoče pa da su tu šumu nazvali Drvarom, a kada je tu postalo selo, i ono se tako nazvalo.

U ovom selu ima mnogo starih razvalina, zidina i izrađenog kamena. Jedna je gradina na Tvrdoj Glavici, jedna na Podovima. Na Crkvenoj Glavičici je Crkvina. Na Tvrdoj Glavnci se vide temelji zida i obrušenog zidnog kamena i sedre. Ima dosta i hrbina, jako debelih. Nalazilo se tu srebrenog a i zlatnog novca. Narod veruje da je i ovo grad Crne Kraljice. Crkvina na Crkvenoj Glavičici je blizu Tvrde Glavice, samo malo niže nje. To je ruševina u vidu malog humka, iz koga proviruje nanolje kamenje lepo tesano, a negde i negde nalazi se uska propuklina prema unutrašnjosti. Oko ovog humka vidi se mnogo grobnih ploča, neke sasvim glatko tesane, neke samo u prvu ruku okresane. Narod veruje da je ovde bila crkva i oko crkve groblje. Kazuju da je pre bune, Hasanbeg Kulenović hteo da vozi ove ploče svome čardaku. Ali kad god kmeti pođu da krenu s mesta, udari grad i vreme hoće sve da pobije. Govore da je nekada zbog toga i krvava kiša udarala. Narod drži da je ovo svetinja u koju je „gr’ota“ dirati. Kod Gradine na Podovima vide se temelji zidova, a oko Gradine je velika pitomina. Po narodnom rasuđivanju ova je gradina iz vremena „kada je bila ugarska uprava“. Na mestu koje se naziva „Nad Obalom“ iskopavana su koplja, noževi na četiri ćoška i burme.

 

Poreklo porodica.

Rodići (11 k.) slave Aranđelovdan. Doselili iz Tiškovca pre bune. Bili na ovom mestu Stošići pa otselili u „Bosnu“ (preko Grmeča).

Vukobradi (2 k.) slave Đurđevdan. Došli iz Tiškovca po okupaciji.

Dejanci (13 k.) slave Jovanjdan. Naselili pre 150 g. iz Like. Onda bilo u svemu Drvaru tri kuće: Kecmanova, Trnjinića i Dejančeva.

Kelečević (1 k.) slavi Jovanj-dan. Odavno su ovde, a starinom iz Dalmacije. Pre kojih 100 g. otselili odavde Kelečevići u Mrčevce (Bos. Gradiška), gde ih nma već oko 20 kuća.

Miljevići (5 k.) slave Stevanjdan. Poreklom iz Raljevca (Dalmacija) i pre 100 g. prešli u Grahovo, a pre 90 g. ovamo.

Trnjinići (5 k.) slave Stevanjdan. Prešli amo iz Trnjinića Brijega nre 100 g.

Letići (8 k.) slave Vartolomijevdan. Oni su od roda Kecmana, prema tome najstariji stanovnici ovde.

Delići (8 k.) slave Stevanjdan. Ovde su već od nekoliko kolena.

Jović (1 k.) slavi Nikoljdan.

Kunjadići (4 k.) slave Đurđevdan. Doselili pre 80 g. iz Radučića u Dalmaciji. Braća Mijat i Lazo utekli otuda od „soldačije”. Ovde bili isprva po najmu, pa se onda zakućili na delu Delićeve Zemlje. Zvali se ranije Radetići. Neka im baba prevnše kunjala i po njoj dobiju predevak Kunjadići. Ovamo došli pod tim novim prezimenom.

Trikići (5 k.) slave Vartolomijev dan. Oni su od roda Kecmana.

Rokvići (5 k.) slave Stevanjdan. Doselili iz Polače u Dalmaciji pre nekih 200 g.

Brkići (3 k.) slave Nikoljdan. Došli iz Kupirova posle okupacije.

Bačkonja (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao pred bunu iz Dalmacije.

Petrakovići (4 k.) slave Nikoljdan. Doselili iz Peći (Grahovo) pred bunu. Bili najpre kod Ključa, pa se povratili ovamo na čardačišta.

Rujevići (3 k.) slave Đurđevdan. Došao pre bune jedan Rujević nz Mrđa i bio kod Kecmana najamnik 20 g. Posle se oženi kćerju ovoga Kecmana i tako ostane ovde sasvim.

Malinovići (4 k.) slave Nikoljdan. Doselili negde pre 100 g. iz Strmice.

Topići (2 k.) slave Đurđevdan. Doselili iz Voševca u Dalmaciji na 40—50 g. pre bune. Bilo to sirotinjsko „pleme“ i dobili ovde najslabiju zemlju. Zvali se ranije Manojlovići. Predak im bio hrom pa ga prozovu Topom, a sve njegove Topićima.

Đumići (4 k.) slave Aranđelvdan. Onn su od roda Rodnća.

Kotle (1 k.) slavi Nikoljdan.

Krneta (1 k.) slavi Jovanjdan. Priveden pre bune nz Strmice.

Bosnić (1 k.) slavi Jovanjdan. Prešao amo iz Vrtoča pre bune.

Balaban (1 k.) slavi Petrovdan. Odavno su ovde. Bila to nekad vrlo jaka i vrlo “zgodna” kuća. Po 12 žena i 12 devojaka bilo im u kući, po dva im pluga orala. Posle se spotakli n opali i u čeljadima i u imućstvu.

Dragaši (2 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Tiškovca po okupaciji.

Mitoševići (2 k.) slave Nikolj-dan.

Maksić (1 k.) slavi Dmitrovdan. Potiče od Maksića u Mrđama.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.