Poreklo prezimena, selo Ljeskovica (Drvar)

31. avgust 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ljeskovica, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

 

Ljeskovica leži ispod Šajinovca, koji je ograđuje sa zapada. Severna joj je granica potok Ljeskovica, istočna Unac, a na južnoj strani dodiruje ravan Župe i Žunice. Selo je uglavnom u nizini, na oniskom ispruženom brežuljku. U sravnjenju s drugim ovdašnjim selima Ljeskovica je dosta zbijena i zauzima malo prostora. Njive oranice su odmah oko kuća, a livade su po kraju.

Oranice nose nazive: Luka, Lučica, Pbdvornica, Brijeg, Lazina, Zečuše, Brdo, Potok, Šajinovac, Duler.

Livade: Polja, Raške, Lice, Guvnine, Gaj, Uvala, Urvine, Livadica, Barica, Krakaševina, Pucarevina, Šajinovac, Duler, Poljana.

Pašnjaci: Glavica, Cijanuša, Šajinovac, Crnica.

Šume: Jaruge, Misije.

Vode: Ljeskovica i Sartuk. Ljeskovica izvire iz dva vrela, jedno u Poljanama, drugo u Duleru. Ima i manjih izvora. Na Ljeskovici ima mlinčića, gde seljani melju žito. I Ljeskovčani imaju na strani koliba. Tako ih ima: u Šajinovcu 2, u Duleru 3, u Prekaji 2.

I Ljeskovica js razbijenog tipa, ali se ponešto približuje zbijenom tipu. Položaj kuća ima uglavnom oblik niza. Zbog toga valjda a i što je selo maleno i nablizu i nema podele na krajeve, nego je celo selo samo jedan kraj. Ali se opet naselja razlikuju po porodičnim grupama. U porodičnoj hrpi kuće su nabliže, nego hrpa prema hrpi.

Groblja su dva: Lukačevo Groblje i Bjeljačko Groblje. Selo ima svega 60 kuća. O imenu sela kazuju da su mu ga izdeli Bijeljci kao najstariji naseljenici. Oni doselili ovamo iz Ljeskovice u srezu mrkonjićgradskom, pa i ovo novo mesto nazvali istim imenom.

Kao starina postoji ovde Gradina na Cijanjuši. Na vrhu te glavice vidi se kao neki mali humčić i raspoznaje se kuda je bio zid. U Bjeljačkom Groblju ima preko dvadeset krupnih grobnih kamenova, neravno okresanih ili nikako i neizrađennh. Na jednom mestu razaznaje se kao nekakva mala zakopina. Narod tvrdi i veruje da je tu bio manastir i oko njega groblje. Vele da je tu nađen srebren krst i putir.

 

Poreklo porodica.

Ljeskovica bi mogla biti malo mlađe naselje nego ostala naselja u okolini. Zasnovana je na, u ono vreme, pustom mestu.

Lukači (18 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Resanovaca (Grahovo) pre 100—120 g. Došli tada Jevto i Ilija kao starešine dveju kuća. Ilijin stric pričao da su ranije jedni Lukači iz Rssanovaca otselili u Banat. Ilina prababa u to doba bila bolesna te nisu i oni mogli da odu s onima u Banat. Zbog toga posle često puta kleli onu babu. Iz Ljeskovice su Lukači selili na Goleše, u Šehovce (Mrkonjićgrad) i pod Kozaru.

— Kovačevići (4 k.) slave Jovanjdan. Njihov predak Vukosav došao ovamo pre 80—100 g. kao seiz uz bega. Docnije ga primi sebi u kuću David Milanović, poreklom iz Dalmacije a naseljen u Ljeskovici i uda za njega svoju kćer. Kovačevići su pre slavili Sv. Stevana Dečanskog.

Milivojevići (5 k.) slave Aranđelovdan. Naselili iz Polače u Dalmaciji na 10 g. pred bunu. Istoga su roda koga i Tadići.

Bijeljci (26 k.) slave Đurđevdan. Doselili kao najstarija porodica iz Ljeskovice, „iz Bosne”.

Šešumi (5 k.) slave Đurđevdan. Oni su ogranak Bijeljaca, nazvan ovim novim imenom.

Lošić-Šešum (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden u Šešume pre bune iz Ugaraka (Grahovo).

Čimbur (1 k.) slavi Nikoljdan. Došao iz Polače pre 40—50 g. Usinio ga Petar Škrbić.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.