Poreklo stanovništva sela Topola, opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.
Topografske prilike.
Veći deo sela leži na levoj obali reke Kamenice koja se ovde usekla za 60 m. u lepo očuvanu ripanjsku površ. Od Kneževića kuća, koje su u samoj dolini Lasenice, penju se kuće krajeva Bora i Mitrovčića uz strane levih pritoka Kamenice, i prelaze na višu, kačersku površ. Ostali krajevi sela nalaze se na desnoj obali Kamenice, severno od Oplenca, i njihove su kuće grupisane većim delom pored druma za Palanku i Mladenovac.
Selo se služi vodom sa izvora i đermova.
Izvori su: Vrelo, kojim se služi i varošica; Đurića Česma i Mitrovčić u kraju Mitrovčiću; „Izvor u Podrumskoj Jaruzi“ i Stublina u kraju Ljubeselu; „Česma kod Lakića kuća“ u kraju Boru; Katarinina Česma i Đokića česma u kraju Despotovici.
Opštinska šuma (18 hektara) je na mestima Bojinoj Jaruzi, Ježevcu i u Krćevcu.
Topola je razbijenog tipa, gotovo starovlaške razbijenosti. Podeljena je na krajeve: Bor, Mitrovčić, Despotovpcu, Ljubeselo i zaseok Krćevac, koji je udaljen 3—4 km. Najbliži su krajevi Bor i Mitrovčić; rastavljeni su potokom Begirom, gde se nalazi i zajedničko groblje za ova dva kraja. Oba su kraja na levoj obali Kamenice. Na istoj strani je i kraj Despotovica. Na drugoj strani reke, udaljen 1500—2500 m., je kraj Ljubeselo, koji ima zajedničko groblje sa Despotovicom. Između kuća su po krajevima nejednaka odstojanja; kuće su najzbijenije i donekle pored druma ušorene u Ljubeselu i Despotovici. Svaki kraj nosi za sebe litiju.
Poreklo porodica.
U selu su ove porodice:
U kraju Boru:
Srećkovići(Todići, Kneževići, Damnjanovići, Gligorijevići) 24 k. Slava: sv. Đurđic. Staro im je prezime Stepanovići. Njihov čukundeda Stepan došao sa pet sinova „iz Stare Srbije“. Kad je Karađorđe došao u Topolu njih je zatekao. Učestvovali u boju na Novom Pazaru, i bežali „preko“.
Lazarevići (Lackovići, Miladinovići) 7 k. Slava: sv. Đurđic. Doselili se iz „Bugarske“ i promenili slavu „zbog traženja.“
Lazarevići (Kostići, Miletići, Đokići) 7 k. Slava: sv. Petka. Zovu ih „Erama.“ Praded došao „od Sjenice—Studenice“.
Petrići (Bojići, Stevanovići) 5 k. Slava: sv. Đurđic. Praded se doselio od Sjenice.
Jovanovići(Panići) 2 k. Slava: sv. Toma. Doselio se deda starcu od 70 g. iz „Bugarske.“
Ćatići 3 k. Slava: sv. Luka. Njihov praded bio ćata kod Karađorđa. Doselio se od Sjenice.
Lakići(Milići) 4 k. Slava: sv. Trifun. Deda kao dečko od 15 g. došao od Tetova.
Jelisijević 1 k. Slava: sv. Nikola. Došao pre 30 god. iz Plaskovca.
Bandžić 1 k. Slava: sv. Vračevi; iz Božurnje.
Đorđevići 2 k. Slava: sv. Aranđel. Pre 50 g. doselili se iz Vinče.
Karić 1 k. Slava: sv. Stevan. Od Spasića u Despotovici.
U Despotovici su:
Stamenići 5 k. Slava: sv. Alimpije. Za vreme Karađorđa doselio se praded od Sjenice.
Milovančevići(Gišići) 16 k. Slava: sv. Nikola. Staro im je prezime Gačanovići. Doselio se praded od Sjenice („iz grada Gača“). Ratovali sa Karađorđem. Bežali „preko“ i neki tamo ostali. Imaju porodicu u Koraćici, ali ne znaju kako se zovu.
Manojlovići(Jokići) 21 k. Slava: sv. Đurđic. Pošla braća Stanko, Vidoje i Reskija od Sjenice. Stanko ostao ovde, drugi brat otišao u Kovačevac, treći u Koraćicu. Ima ih u Sremu. Iz ove familije je Petar Jokić, koji se rodio u Topoli oko 1779. g.
Spasići 4 k. Slava: sv. Stevan. Doseljeni od Sjenice — Bijelog Polja. Simići u Božurnji i Blagojevići u Žabarima sa njima su od starine jedna familija.
Mirkovići 2 k. Slava: sv. Vavedenje. Doselio se praded iz Stare Srbije.
Mitrović 1 k. Slava: sv. Alimpije. Došao iz Bosne.
Dikići(Radojkovići) 9 k. Slava: sv. Đurđic. Starinom su od Sjenice i misle da su jedna familija sa Manojlovićima.
Đurići 3 k. Slava: sv Đurđic. Doselio se deda iz Manojlovca (kačerski).
Tanasijević 1 k. Od Gigića u Mitrovčiću.
Marinkovići 2 k. Slava: sv. Klimentije. Doselio se iz Viševca praded Marinko.
Milivojević 1 k. Stava: sv. Đurđic. Došao deda iz Orašca.
Blagojevići(Čolići) 3 k. Od Čolića iz Ljubesela.
U Mitrovčiću su:
Radojkovići(Macanovići, Jevtići) 11 k. Slava: sv. Đurđic. Od starime su familija sa Stepanovićima-Srećkovićima.
Gigići(Tanasijevići) 8 k. Slava: sv. Đurđic. Deselili se stari od Sjenice. Četvrto su koleno od doseljavanja.
Ruzulići (Petrovići, Jovanovići) 5 k. Slava: sv. Đorđe. Praded se doselio od Sjenice.
Vukajlovići(Đorđevići, Stevanovići, Erići, Popovići) 30 k. Slava: sv. Đorđe. Za vreme „vojne na Novom Pazaru“ Vukajlovići bili uz Karađorđa i zapalili neku kuću u kojoj je bilo Turaka. Kad se Karađorđe povlačio otuda i oni pođu i nasele se u Lipovcu (Gruža). Docnije su se spustili ovde.
Matići 2 k. Slava: sv. Đurđic. „Bugari“.
Đurići 9 k. Slava: sv. Đurđic. Doselio ih Karađorđe od Sjenice.
Spasići(Nedeljkovići) 20 k. Slava: sv. Stevan. Familija su sa Spasićima iz Despotovice.
Kuzmanovići 3 k. Slava: sv. Toma. Iz Prizrena došao otac čoveku od 60 godina.
U Ljubeselu su:
Ivovići 10 k. Slava: sv, Đurđic. Doseljeni od Sjenice gde su se prezivali Arsenijevići. Imaju familiju u Rajkovcu (beogradski).
Markovići (Gavrilovići, Mijatovići, Živanovići) 13 k. Slava: sv. Đurđic. Doselio se praded od Bijelog Polja. Jedan brat otišao u Venčane, gde ih ima.
Marinkovići 7 k. Od Stepanovića.
Reljići 25 k. Slava: sv. Vračevi. Doselila se njihova baba se sinovima Reljom i Mihajlom iz Dragačeva. Bila ovde u zbegu, Karađorđe je video i udao je za jednoga od Ristića. Zbog toga Reljići nose kolač o Đurđevdanu (Ristićeva slava) a slave i Vračeve.
Pavlićevići(Radići) 13 k. Slava: sv Đurđic. Praded se doselio od Sjenice.
Čolići(Matejići, Tadići) 19 k. Slava: sv. Đurđic. Ubrajaju se među najstarije doseljenike od Sjenice.
Srejići 3 k. Rod sa Čolićima.
Živanovići 2 k. Slava: sv. Luka. Doselio se deda iz Trešnjevice.
Uroševići 5 k. Slava: sv. Toma. Nepoznato poreklo.
Tošići 7 k. Slava: sv. Nikola. Iz Stragara došao njihov deda.
Bogićevići 6 k Slava: sv. Đurđic. Praded se doselio od Sjenice.
Ristići 7 k. Slava: sv. Đurđic. Staro im je prezime Miloševići. Pradedovi došli od Sjenice.
Markovići 2 k. Slava: sv. Aranđel. Došao Marko „Vla“ pre 90 g. iz Homolja.
Kad se Karađorđe doselio u Topolu (između 1762—1781.) zatekao je oko 30 kuća.
IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.
29. april 2016. u 14:15
Nebojša Babić
No, dobro, verujem da ti nećeš prihvatiti ova moja “nedorečena” izlaganja, pa te ostavljam da uživaš u svojim zaključcima.
30. april 2016. u 12:14
Miki
”I, onda dođe Borivoje Drobnjaković posle skoro 200 godina da zapiše porodično predanje. Najdalje što je u pamćenju ostalo je Pešter, i to u magli, ne znaju ni koje je selo u pitanju, a kamo li gde su ranije bili i odakle došli.”
Al’ zato zna neko koji kaže da je tako i da je u pravu.
19. mart 2017. u 19:07
Goran
Po istrazivanjima Jovana Tomica istoricara iz Nove Varosi na samom pocetkub18veka jedan veliki broj brdjana plemena klimenti su kao katolici prisilno dovedeni na Pester.Oko 250porodica koji su se rasirili po svom pesteru od novog pazara do bjelog polja.Posle 7god polovina ovih klimenata se vratila u rodna brda ispod prokletija a polovina ostaje na pesteru.jedaj broj njih prima muhamedanstvo ali postoje i tvrdnje da je bar oko 50porodica okolina sjenice i rozaja vratili srpstvu i pravoslavlju.Ovi su Klimenti pravoslavni u drugoj seobi srba pod patrijarhom sakabentom isa austrijskom vojskom gener.lentulusom otisli sa pestera u sumadiju ali su oni ostali na rudniku i u jasenici.Klimenti katolici iz brda su sa njima i carskom vojskom otisli u srem prema rumi.Mnogi posrbljeni Klimenti su se iz sumadije vratili za sjenicu i bihor.Dali neko zna koje su sve porodice i prezimena od sjenice bili klimenti.Ja mislim vecina Stevanjstaka sa pestera da su od Klimenata doseljenih iz Brda 1700god.
20. mart 2017. u 09:58
Goran
Jos bih da dodam i vrlo bitan podatak iz nase istorije da je u 18veku pocetak turska objavila opstu amnestiju i vracanje zemlje svim srbima te i pravoslavnim klimentima koji se iz srema i iz sumadije vrate u sandzak odnosno pester bihor i stari vlah.Mnogi su se tad vratili na turske citluke u takozvani Sandzak zbog obecanih povlastica.Ali isti ti srbi pola veka kasnije u vreme Karadjordja ponovo ce bezati od turaka ali i od arnauta sa pestera iz bihora i starog vlaha.Odlazili su svi u centralnu Srbiju Sumadiju.S novim prezimenima.I mnogi su krili i cutali o svom poreklu od Klimenata doslih u Srbiju jer dobro se znalo u 19veku ko su Arnauti sa Pestera i malo kasnije deklarisani albanci keljmendi.Zato mnoga bratsva u Srbiji i Crnoj gori skrivaju svoju vezu s Klimentima od Skadra.Mada i mozda sami Klimenti nisu krivi za svoju plemensku istoriju.
24. decembar 2017. u 12:24
miroslav
Poštovan Topolci,
Pošto planiram da ,ako da Bog,u 2018.g. štampam Rodoslov za Knežičane, kod Niša, to mi je potrebna bilo kakva informacija, sa kojom bih mogao da razjasnim poreklo najbrojnijih familija u Knežici, koji su po priči starih generacija, potekli od Marka iz Topole, koji je ovamo došao početkom 19.veka.Po toj priči, Marko bi se mogao prezivati Stojković, jer imamo podatke da se njegov sin ili unuk, rođen oko 1830.prezivao Stojković.
Takođe, u Knežici živi jedan iz te familije,sada 70 godina, koji mi je kazao da mu je deda pričao da je 50-tih godina 20.veka(1950-te) odlazio u posetu rođacima u Topolu. Zato,ako neko zna nešto o ovome, molim da mi se javi na mejl. Unapred se zahvaljujem.
u Topolu.
1. maj 2020. u 19:35
ivana markovic
Ja zivim u Topoli, moji vode poreklo iz zaseoka Bor kod Topole. Slave Svetog Luku ,a koliko ja znam moj deda je 1930\31 god. a pradeda isto je tu rodjen. ,Svi su se prezivali markovic oduvek a u knjiyi Jasenica ih nema, sto je malo cudno…familija Markovic i dalje ima u Boru