Poreklo prezimena varoši Smederevska Palanka

15. avgust 2013.

komentara: 5

Poreklo stanovništva varoši (Smederevska) Palanka. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.

Topografske prilike.

Palanka leži u dolini Jasenice, na laktu koji ona ovde čini skrećući iz pravca JZ.-SI. u pravac Z.-JI.

Neposred o iz doline Jasenice, čija je aps. visina kod želečničke stanice 102—105 m., polazi nekoliko pravih i širokih ulica; one se neprimetno penju na terasu, aps. visine 110 — 115 m., koja se uskim pojasom uvlači uz rečnu dolinu. Ove su ulice presečene nekolikim poprečnim, i duž njih su varoške kuće.

U varošici se upotrebljava voda sa đermova. Izvan varošice su izvori: Čubura, Auz, izvor u Medvednjaku, izvor u Slatini, izvor u Mikulji. Stanovništvo se njima služi kad radi u polju. Južno od varošice, u neposrednoj blizini, nalazi se izvor kisele vode, Palanački kiseljak, koji je svojina Srpskog Crvenog Krsta i dat je pod zakup. Stanovništvo upotrebljava i ovu vodu.

Palanka je drumsko naselje. Deli se na Staru Čaršiju, Novu Čaršiju i kraj Malu. Stara Čaršija je osnova i najstariji deo Palanke. Postala je i razvila se duž Carigradskog Druma, koji je ovuda prolazio. Nova Čaršija je skorijeg postanka. To je moderan deo varošice, sa dućanima, gostionicama i drugim radnjama. Kraj Mala je na severoistoku, pruža se prema Vlajićevom Brdu gde su i sada trla i po koja kuća Vlajića, i naseljen je pretežno zemljoradničkim stanovništvom.

 

Poreklo porodica i starine.

Palanka je staro naselje, pominje se pod raznim imenima još od XI veka. Na Carigradskom Drumu, koji je bio najvažniji put na Poluostrvu. Palanka je imala važnu ulogu, i zbog toga je svi putnici toga vremena pominju.1)

U toku vremena u njoj se smenjivalo srpsko i tursko stanovništvo. Današnji stanovnici potomci su doseljenika koji su se naseljavali počev od prve polovine XVIII neka pa do današnjih dana.

Kao najstarije porodice pominju se:Ganići, Spasići, Cvetkovići, Grnčarevići, Janići i Aničići. Ove su porodice izumrle ili su se iselile.

U najstarije familije ubrajaju se i:

Kabadajići 4 k. Slava: sv. Nikola. Nepoznato poreklo.

Ardžići(Jovanovići) 3 k. Slava: sv. Mrata. Nepoznato poreklo.

Kalejić 1 k. Slava: sv. Aranđel. Doseljen od Kruševa.

Šišković 1 k. Slava: sv. Nikola. Predak Petar doselio se sa Kosova. Sve su se ove familije doselile pre Ustanka i stanovale su u Staroj Čaršiji.

U toku Ustanka su došli:

Maksimovići 5 k. Slava: sv. Đurđic. Doselio se deda čoveku od 60 g. iz Šetonja (mlavski, požarevački).

Mijovići (Kajganci) 8 k. Slava: sv. Aranđel. Doselio se otac starcu od 80 g. od Leskovca.

Čorolejići(Stanojevići) 12 k. Slava; sv. Aranđel. Do- selio se deda iz Merošina (dobrički, toplički).

Đorgovići(Đorđevići) 8 k. Slava: sv. Nikola. Pobegao od Turaka i ovde se nastanio njihov deda. Došao iz Bele Palanke.

Aranđelovići 3 k. Slava: sv. Nikola. Došao deda iz Drenovca (dobrički, toplički).

Đokići 5 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se deda Đoka Cerjanski iz Cerja (niški, topličkn)

Aranđelovići 4 k. Slava: sv. Stevan. Doselili se od Prokuplja. Za vreme propasti bežali „preko“. Pri povratku jedni ostanu u Mokrom Lugu (Dečkovi), a ovi dođu u Palanku.

Vlajići 20 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se deda iz Koritnice (belopalanački, pirotski). Najpre se nastanili severoistočno od Palanke na Vlajićevom Brdu, gde ima i danas njihovih kuća i trla. Docnije se spuštali u varoš i sada su njihove kuće rasturene po celoj Palanci.

Veljići 3 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se deda čoveku od 60 g. iz Dobriča. Stanovali najpre u potoku Gorčinu, docnije prešli u Malu.

Kočijaševići (Jovanovići) 2 k. Slava: sv. Jevstatije. Došao deda iz Lipa (smederevski).

Milivojevići(Blaznavci) 6 k. Slava: sv. Jovan. Doselio se deda iz Blaznave (od familije Đonovaca).

Radojevići 10 k. Slava: sv. Luka. Doselili se iz Jarmenovaca (Kačer). U Jarmenovcima su im rod DraškovićiDelimarkovići, koji su se na 50 g. pre Ustanka doselili iz Nikšića.

Ajdukovići 15 k. Slava: sv. Jovan. Doselio se otac starcu od 70 g. iz kruševačkog okruga.

Milošević 1 k. Slava: sv. Đurđic. Doselio se otac oko 1840. g. iz Sladinca (golubački, požarevački) od Miloševića.

Vranjanlije(Đorđevići, Spasojevići) 6 k. Slava: sv. Aranđel. Deda se doselio od Vranje.

Kocići 5 k. Slava: sv. Vavedenje. Sa Neškovićima i Živkovićima iz Vodica stanovali u Trševini (u dolini Jasenice) pa se docnije premestili u Palanku. Stari se doselili od Leskovca.

Ružići (Matići, Ristići) 6 k. Slava: sv. Nikola. Nepoznato poreklo.

Vučkovići (Miljkovići) 9 k. Slava: sv. Nikola. Nepoznato poreklo.

Zelenkapići (Stojadinovići) 2 k. Slava: sv. Stevan. Nepoznato poreklo.

Od druge polovine XIX veka stanovništvo je naglo pridolazilo u Palanku i to mahom kao zanatlije, trgovci a u poslednje vreme i kao činovnici. Izuzetak čine:

Levčani(Radosavljevići) 8 k. Slava: sv. Đurđic Došli su pre 50 g. iz Rekovca (Levač). U Rekovcu imaju familiju (Spasići) koji su starinom iz Šantarovca (belički). Rod su im i Spasići u V. Kruševici, Ratkoviću i M. Drenovi. Ima ih i u V. Medveđi (Resava) i u Beogradu.

Ostali su se doseljavali pojedinačno i to:

Iz Jasenice: iz Saranova 8 k., iz Cerovca 15 k., iz Ratara 14 k., iz Mramorca 2 k., iz Žabara 5 k., iz Topole 3 k., iz Rabrovca 4 k., iz Pridvorice 3 k., iz Maskara 2 k., iz Baničine 8 k., iz Belosavaca 2 k., iz Rajkovca 1 k., iz Bašina 3 k., iz Junkovca 10 k., iz Velike Plane 5 k., iz Jelenca 2 k., iz Aranđelovca 1 k., iz Natalinaca 3 k , iz Vodica 2 k.

Iz smederevskog Podunavlja: iz Velike Krsne 2 k., iz Kusatka 5 k., iz Smedereva 5 k., iz Krnjeva 16 k., iz Kolara 5 k., iz Selevca 15 k., iz Goloboka 5 k., iz Azinje 20 k., iz Glibovca 4 k., iz Trnovče 4 k., iz Lozovika 4 k., iz Miloševca 3 k., iz Velikog Orašja 2 k., iz Male Plane 5 k.

Iz Beograda i okoline 12 k.

i okoline Niša 10 k.

užičkog okruga: iz Užica 2 k.

kruševačkog okruga: iz Kruševca 1 k.,

iz Župe 2 k.

požarevačkog okruga: iz Kušiljeva 2 k., iz Kučeva 2 k. iz Krepoljina 1 k., iz Porodina 3 k., iz Požarevca 2 k., iz Golubca 1 k.

Iz kragujevačkog okruga: iz Kragujevca 1 k., iz Rače 2 k., iz Krčmara 1 k., iz Sipića 2 k., iz Badnjevca 3 k.

Iz pirotskog okruga: 4 k.

Iz timočkog iz Zaječara 2 k.

Iz podrinskog  iz Pričinovića 1 k.

Iz Leskovca i Vranja 10 k.

Iz Bitolja 3 k., iz Malovišta 16 k., iz Magareva 3 k., iz Tetova 2 k., iz Kratova 2 k., iz Debra 3 k., iz Struge 1 k. iz Stare Srbije i Makedonije 4 k.

Iz Bosne 5 k.; iz Crne Gore 2 k.; iz Sandžaka 2 k.; iz Like 2 k.; iz Slovenačke 1 k.

Iz „preka”: iz Pančeva 5 k., iz Bavaništa 10 k., iz Novog Sada 2 k., iz Ali-Bunara 1 k.

Iz Madžarske: iz Pešte 1 k.; iz Italije: 2 k.; iz Jermenske: 2 k.

U varošici ima oko 40 ciganskih kuća. Cigani se bave zemljoradnjom, zanatima i sviranjem. Najviše ih je s desne strane Jasenice. Ranije ih je bilo mnogo više, ali su se raselili i u većem broju otišli u Lepenicu (u Trmčište 20 k., u Crni Kao 4 k., u Krčmare 3 k., u Batočinu 6 k., u Mironić 9 k., u Sipić 3 k., u Lapovo 5 k.).

Palanka ima jedno groblje, u kome je stara crkva brvnara.

 

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    Krajem 20. veka veliki broj rodova iz sala vlasotinačkog kraja se odselio u Smederevsku Palanku. Tako prema ličnom saznanju iz sela G.Dejan se odelile familije:Pavlović, Ignjatović; dok iz sela Kruševice se odselile familije:Dimitrijević, Stojanović i Veljković.
    Miroslav B Mladenović lokalni etnolog Vlasotince
    3.novembar 2013.g. Vlasotince

  2. Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar Vlasotince

    Dopuna:
    Iz selo G.Dejan opštine Vlasotinceje odseljena u Smederevsku Palanku i familija Zlatković.

    • Dobrosav Momcilovic

      Postovani Miroslave,Zlatkovici koji zive u Smederevskoj Palanci i koji su samnom u rodu (po mojoj babi),su rodom iz sela Donja Macina,Novo Momcilovo i Staro Momcilovo (kuca Zlatkovica je ustvari kuca moje babe). Pozdrav

      • Dimitrijevići

        Poštovani Dobrosave. Da li znate nešto o Dimitrijevićima iz sela Mačina (okolina Prokuplja), Moja baba Jevrosima, devojačko Dimitrijević, rođena je 1890. godine negde u Bugarskoj i kao mala doselila se u Mačinu, imala je dva brata od kojih je jedan poginuo na Solunskom frontu? Unapred hvala.

  3. Jovan

    Interesuje me detaljnije poreklo porodice Djokic iz Smederevske Palanke, krsna slava Sveti Nikola.
    Majka mi je iz te porodice.
    Interesuje me odakle su koreni porodice?
    Toponim Cerje opste je prisutan. Moze biti Nis, Kraljevo, Cer…
    Po prici moje majke, iz njenog licnog verovanja, a i najverovatnje licne zelje svoju porodicu je vezivala za podrucje Crne Gore. Navodeci specificnost prezimena, kao i mentalitet porodice uz prepoznavanje prezimena Djokic od strane Crnogoraca sa kojima se susretala.
    Ne postoji nikakvi, meni poznati, dokazi koji povezuju porodicu Djokic iz Jasenice sa Crnom Gorom, ali me zaista interesuje odakle moze biti njino poreklo? Prvi predak Djoka Cerjanski koji je dosao u Palanku uoci Prvog srpskog ustanka-odakle je? Cerje-niski okrug, raski oktug, cerje u zapadnoj Srbiji…?