Poreklo prezimena, selo Masloševo (Stragari, Kragujevac)

14. avgusta 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Masloševo, gradska opština Stragari (Kragujevac). Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.

 

Topografske prilike.

Jedan deo Masloševa, Staro Selo, koji ima oko 20 kuća, nalazi se u podnožju Sitova, u uglu koji čine Jasenica i njena desna pritoka Srebrnica. U ovome kraju su seoske kuće na nižim delovima kačerske površi i ke spuštaju se do druma za Stragare. Najveći deo sela je s leve strane Jasenice, u prostranoj kotlini. Kuće ovoga dela sela su na ripanjskoj površi, predstavljenoj nekolikim zaravnjenim brdima, između kojih se provlači potok Moštanje.

Selo se služi vodom sa izvora i đermova. U Starom Selu su u upotrebi samo izvori, a u Masloševu i izvori i đermovi. Naročito je centar sela oskudan izvorima i služi se isključivo bunarskom vodom. U Masloševu su izvori: Klenovac i Klokoč, a u Starom Selu: Svetinja, Đaci i Česma.

Najbolja imanja su u Krstačama, Mošganju, Bakčinama i u Jasenici. Privatnih zabrana ima po selu; opštinska šuma je na mestu Glavici.

Masloševo je razbijenog tipa. Deli se na Staro Masloševo ili Staro Selo i Masloševo. Masloševo se deli na dva kraja: Gornji i Donji Kraj, a ovi se dalje dele na: Moštanje, Baćinac, Klenovac i Vlajinac. Masloševo je udaljeno 2—3 km. od Starog Sela.

 

Poreklo porodica.

Prve su kuće bile u Starom Selu. Pošto su im imanja bila daleko, prelazili i na levu stranu Jasenice i tako osnovali Masloševo. Neke porodice su otišle u Stragare i Kotražu. Zbog imznja se i danas preseljavaju iz Masloševa u Staro Selo i obratno.

U selu su ove familije:

Đurići (Radojevići) 3 k. Slava: sv. Nikola. Stara porodica; ne znaju poreklo.

Ćatići(Đorđevići, Milutinovići, Simići) 30 k. Slava: sv. Nikola. Doselili se pre Usta gka od Sjenice.

Šargići 3 k. Slava: sv. Đorđe. Stari su im došli od „Studenice—Sjenice“. Ima ih u Sremu.

Šišmanovići 15 k. Slava: sv. Đorđe. Praded se doselio od Sjenice.

Prokići (Jankovići, Ćirići, Marići, Pavlovići, Nikolići) 36 k. Slava: sv. Nikola. Pre Ustanka se doselili njihovi stari iz Mačkata (užički). Od ovih su Radovanovići u Vodicama i Sretenovići u Mramorcu.

Radičevići (Perići, Velimanovići) 15 k. Slava: sv. Vračevi. Doselio se pre 150 g. praded Radič od Sjenice. Bili u Starom Selu, pa docnije prešli u Masloševo.

Janićijevići(Mladenovići) 5 k. Slava: sv. Nikola. Rod su sa Rankovićima — Novakovićima.

Blagojevići 6 k. Slava: sv. Lazar. Doselio se ded Blagoje pre 100 g. iz Trnave.

Karići 2 k. Slava: sv. Đorđe. Doselio se otac pre 60 g. iz Dobrače (Lepenica).

Matići 12 k. Slava: sv. Nikola. Nepoznato poreklo. Imaju familiju u Sakulji (kolubarski) gde se prozivaju Matići.

Ilijaševići (Jovanovići) 15 k. Slava: sv. Luka. Doselio se praded Ilija od Sjenice u isto vreme kad i Radičevići.

Žunići (Mladenovići) 5 k. Slava: sv. Nikola. Preded čoveku od 50 g. došao od Sjenice.

Radojkovići(Munići) 7 k. Slava: sv. Nikola. Rod sa Novakovićima.

Novakovići(Rankovići) 9 k. Slava: sv. Nikola. Došao praded iz Bosne.

Filipovići 4 k. Slava: sv. Lzzar. Praded došao od Sjenice.

Džanić 1 k. Slava: sv. Vračevi. Došao pre 40 g. ženi u kuću iz Jarmenovca.

Đurkovići(Sretenovići) 4. k. Slava: sv. Luka. Doselili se pre 150 g. „od Bijelog Polja-Sjenice.“

Gavrilovići 4 k. Slava: sv. Luka. Rod su sa Đurkovićima. Šest brata krenulo od Bijelog Polja i nasele se u Masloševo; odatle neki odu u Kotražu (Belobrkovići) drugi u Ljubičevac (Erići) a oni i Đurkovići ostanu ovde.

Celo je selo bilo naseljeno „u deset godina.“

Groblje je u Starom Selu na mestu „Gola Glava.“

Iz Masloševa su se iselili:

Maslaći (Slava sv. Jovan) u Rakinac, Stevanovići (Slava: sv. Đorđe) u Grošnicu, Švabići (Slava: sv. Nikola) u Višnjicu, Radojevići (Slava sv. Luka) u Malu Planu; Ilići, Kumrići iz Slanca (B. Okolina) koji su se ranije prezivali Milovanski, poreklom su iz Masloševa. Iz Masloševa su 1813 g. prebegli šest brata „preko“. Za vreme Drugog Ustanka su se vratili, pa samo jedan brat Trifun ode u Masloševo, a ostali se raziđu i nasele u Višnjicu (Jovan Švaba), Osgružnicu, Moštanicu (Beogradska Okolina, st. 988).

 

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. dusica rossol

    A sta je sa familijom antonijevic…to bi mene interesovalo…iz sela masloseva