Poreklo stanovništva sela Sandalj, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Sandalj je iznad Jovanje na severnom kraju Leskovačke visoravni. Zemljište je krečnjačko, prepuno vrtača, a seoske su kuće na samom kraju visoravni po vrtačama koje su vrlo velikog obima i daju zemljištu neravan izgled. Visoravan se vrlo strmo spušta u korito reke Jablanice. Strane brda su krečnjačke, ako su pošumljene, na njima se raspoznaju tragovi erozije, a ako su ogoljene kao na zapadnoj strani sela, onda su krševite, pune plazova, točila i peštera.
U selu oko kuća nema nijednog izvora. Svega su tri izvora u stranama brda sandaljskih strana. Izvori su na rasedima slojeva, jaki i ne presušuju i njima se narod jedino služi. Jedan je od ovih izvora pri vrhu Jovanjske Šume i zove se Crna Voda i od njega postaje čitav potok pod istim imenom. Druga dva su na zapadnoj strani sela i zovu se Česma i Točak. U selu se narod pomaže vodom iz bara i cesterni, dokle pogranična Jablanica je od slabe pomoći, jer se njoj teško silazi.
Zemlje i šume.
Sandaljske su zemlje krečne, suve i vrlo posne, kad se đubre na njima dobro uspevaju strmna žita, dokle drugi usevi slabo uspevaju. Livada nema a ni pašnjaka. Ziratne zemlje oko Jablanice i po padinama takođe nema.
Šume u selu ima malo. Po stranama od skora se počela gajiti šuma, a ta je šuma sitna i od slabe je koristi. Pojedinačnih i povećih zabrana ima po selu i do Stubla, te se njima drvi selo i seče, što mu je od potrebe za građu. Strane se seoska zajednica, dokle sva severna strana sela je svojina crkve jovanjske i pošumljena je.
Tip sela.
I Sandalj, kao i susedni Lelić, je selo zbijenog tipa. Kuće su na rastojanju od 20 do 50 metara i zbijene u nekoliko vrtača u krug poređanih. Sandalj je malo naselje, te otuda nema džemata a po neke izdvojene kuće su novijeg porekla.
U Sandalju su: Filimanići, Maksimovići, Glišići, Arsići, Andrići, Petrovići, Kosići, Teodosići, Trišići, Oramnovići, Ilići, Markovići, Mitrašinovići, Živkovići, Božići i Radovići.
U selu nema zadruga.
Podaci o selu.
Sandalj je prema haračkim tefterima iz 1818. godine imao 8 domova sa 14 por. i 26 haračkih ličnosti.
Prema popisu:
-1866. godine – 19 domova i 127 stanovnika.
-1874. godine – 19 domova i 120 stanovnika.
-1884. godine – 24 doma i 135 stanovnika.
-1890. godine – 27 domova i 159 stanovnika.
-1895. godine – 25 domova i 173 stanovnika.
-1900. godine – 26 domova i 168 stanovnika.
Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 1,28 a procentni 0,95%.
Ime selu.
Otkuda je ime selu, to niko ne ume da ubjasni. Svaki drži da je doneto sa strane i to da je doneto iz Bosne, a da li je ono porodično prezime ili ime tamošnjeg sela, ne zna se. Jedino se zna da je ovo selance odavno poznato po ovim opštim imenom.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
-Filimanići i Glišići: Sandalj je na istom mestu i danas a osnovala ga je najstarija porodica Filimanića za koje se ne zna da su se i sa koje strane doselili. Filimanići su najjača porodica u selu i mnogo ih se iselilo u ravnija mesta u Posavini. Filimanićima su srodni Glišići, ima ih 9 kuća i slave Nikoljdan.
-Ormanovići i Ilići: Najstariji doseljenici uz Kočinu Krajinu su današnji Ormanovići koji su došli iz Gornjih Košalja u Azbukovici, kojima su rod Ilići, ima ih 3 kuća i slave Jovanjdan.
-Arsići su iz Šljivovice u Starom Vlahu, ima ih dve kuće i slave Nikoljdan.
U Drugom ustanku i posle 1818. godine su se doselili:
-Petrovići iz Jelovika-okruh užički, slave Jovanjdan.
-Maksimovići su iz Pilice-okrug užički, slave Aranđelovdan.
-Kosići su od Kosića u Zarožju, predak došao ovde kao sluga, slave Stevanjdan.
Doseljenici posle 1850. godine:
-Markovići su prešli iz Zlatarića na svoje imanje posle deobe u zadruzi, slave Stevanjdan.
-Andrići, predak došao kao sluga iz Strmova-okrug užički, slave Aranđelovdan.
-Teodosići si iz Stare Reke, predaka dovela mati u selo, slave Aranđelovdan.
-Trišići, predak došao uz preudatu mater iz Sedlara, slave Đurđevdan.
-Živkovići, predak je došao kao sluga iz Gornjih Košalja, slave Trifundan.
-Mitrašinovići su došli iz Đinovića u Crnoj Gori posle rata, slave Stevanjdan.
-Božići si iz Leskovica, došli posle deobe na svoje imanje, slave Jovanjdan.
-Radovići si iz Leskovica, došli, kao i Božići, na svoje imanje, slave, kao i Božići, Jovanjdan.
U Sandalju je 28 kuća od 14 porodica.
Zanimanje stanovništva.
Sandaljci se zanimaju poglavito onim privrednim poslovima, kojima i susedni Zlatarićani i Sedlarci. Sporedno im je zanimanje žeženje kreča i zanati, zbog čega mnogi idu po drugim selima. Slaba zemlja, mali prihod s nje, nagone ih, te se iz godine u godinu naglo raseljavaju i gube po ravnbijim selima, idući većinom u mlađim godinama po službama i zanatima, gde i ostaju.
Pojedinosti o selu.
Sandalj, iako je pred opštinom u Jovanji, ipak dolazi u sastav Lelićke opštine u Srezu valjevskom. Sudnica im je u Leliću a škola i crkva u Jovanji. Ništa se ne kaže za groblje i seosku zavetinu, op. Milodan.
IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
7. jul 2013. u 22:03
Milorad Bogdanović
Prezime Sandalj, Sandaljević, Sandić i Sandalović spominju se u ŠEMATIZMU DABROBOSANSKOM za 1882 godinu na području Vlasenice,Banjaluke, Gradiške, Prnjavora, Maglaja, Bugojna, Visokog i Sarajeva.
11. maj 2020. u 22:05
Ismail
Koliko sam čuo mom rođaku je jedan meštana Teodosića rekao doselili su se iz okoline Foče. Ako se zna da je vojvoda Sandalj Hranić Kosača oko 1415-e godine ubio kneza Stanoja Jelačića i Jelačićima preoteo tvrđavu Jeleč kod Foče nameće se zaključak o poreklu naziva sela. Mislim da je iz te familije otac košarkaškog reprezentativca Miloša Teodosića.
20. maj 2020. u 20:25
Milodan
Ismail!
Vrlo zanimljiv komentar. Svaka čast!