Poreklo stanovništva sela Cerova, opština Krupanj. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar”, iz 1913. godine, objavljenoj u Ediciji Koreni, Knjiga 16., u izdanju Službenog glasnika i SANU.
Položaj.
Aluga je na prisojnoj, a Miškovići su na osojnoj strani doline Poljevca. Kovačevići su na prisojnoj, a Vujkovići i Đurići su na obema stranama doline Cerovice. Jagodići su na osojnoj strani doline Rakovice. Jakšići su an prisojnoj strani jedne doline, a Grujičići su na jednom rtu. Mala je na prisojnoj, a Pešići su na obema stranama Pešića Potoka. Grbići su na visokoj površi između Male Reke i doline Cerovca. Đukići i Bojići su na rtovima. Despići su na prisojnoj, a Klupine na osojnoj strani Cerovačke Reke. I Ilići su na jednom rtu.
U Đurićima, nekoliko kuća se preselilo sa prisojne na osojnu stranu Cerovice. Preselili su se usled rovina, koje su nastale na prisojnoj strani kada je isečena šuma.
Izvori sa kojih se pije voda jesu: Vrelo u Kovačevićima, Vrelo Kičersko u Đurićima itd.
Tip. Male su u selu:
Aluga: Mitrovići 4 k, Markovići 2 k, Ilići 5 k, Despotovići 2 k i Petrovići 3 k;
Miškovići: Miškovići 7 k;
Kovačevići: Kovačevići 7 k;
Vujkovići: Vujići 2 k, Markovići 7 k, Blagojevići 3 k i Pajići 2 k;
Đurići: Đurići 11 k;
Jagodići: Mićići 2 k, Tadić 1 k i Arsenović 1 k;
Dražići: Jakšići 5 k i Grujičići 3 k;
Pešići: Pešići 4 k i Jokići 5 k;
Grbići: Grbići 7 k;
Đukići: Đukići 5 k;
Bojići: Bojići 7 k;
Despići: Despići 10 k;
Klupine: Jovanovići 4 k i Gajići 2 k;
Ilići: Kuzmanovići 2 k, Grbić 1 k, Lukići 3 k, Stevanovići 6 k, Petković 1 k i Obradovići 2 k.
Aluga i Vujkovići su rastavljeni Golovim, kosom jedne visoke površi; Pešići i Đukići su rastavljeni Glavicom, takođe delom visoke površi; Bojići i Despići su rastavljeni dubokom dolinom, Cerovačkom Rekom. U Miškovićima, kuće su u šljivacima. Miškovića zadruga ima dvadeset i pet ukućana; u njoj su tri oženjena brata s decom.
Privreda.
Dvanaest seljaka rade u rudnicima u Cerovi i u Lipenoviću, a četvorica seku drva za topionicu u državnoj šumi. Nekoliko seljaka peku kreč za svoju potrebu i za prodaju. – Opštinska šuma je u Boranji. – Do deset ljudi odlaze u Lozničko Polje, a nekoliko njih su u polju i njive kupili. Osim toga, seljaci obrađuju zemlju na pola i u okolnim selima. Mačvani iz Dublja, Noćaja, Salaša, Crne Bare, Novog Sela itd. dogone svinje oko 15. avgusta i bave se u opštinskoj (i u državnoj) šumi preko zime, do kraja marta. Za žirenje plaćaju od brava po 0,50 din. Sebi za prenoćište prave kolibe od bukovih dasaka, a za svinje grade svinjce.
Poreklo stanovništva.
Doseljeni su:
Mitrovići, Markovići, Ilići, Despotovići i Petrovići; Miškovići; Kovačevići; Vujići, Markovići i Blagojevići; Đurići; Mićići i Tadić; Jakšići i Grujičići; Simići, Pantići i Mijajlovići; Pešići i Jokići; Grbići; Đukići; Bojići; Despići; Gajići; i Kuzmanovići, Lukići, Stevanovići i Petkovići iz Pive u 17. veku. Njihovi preci su najpre slavili Đurđic, pa su potom uzeli za slavu Sv. Đorđa. Od Đukića su odseljeni Dobrići u Beloj Reci;
Jovanovići iz Krasave u prvoj polovini 19. veka. (Sv. Stevan);
Pajići iz Triješnjice u prvoj polovini 19. veka. Njihov otac je usinjen (Sv. Nikola);
Arsenović iz Lipenovića u prvoj polovini 19. veka. (Sv. Đorđe); i
Obradovići iz Brezovica u drugoj polovini 19. veka. Oni su dovedeni uz majku. (Sv. Nikola).
IZVOR: Borivoje Milojević, “Rađevina i Jadar”. Objavljeno u Ediciji Koreni, Knjiga 16, str. 699-701.
Komentari (0)