Poreklo prezimena, selo Kriva Reka (Gornji Milanovac)

26. maj 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kriva Reka, opština Gornji Milanovac. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Kroz ovo selo teče istoimena reka, čija je dolina u početku dosta raširena i vrlo plodna, no koja se, sa daljim tokom, sve više sužava. Sa leve strane reke je ono razvođe što ide od Tripovca na severo-zapad između Brezovice i Boljkovačke Reke. Iz toga su razvođa u ovom selu Žuta Bara, čiji je vrh Mramor. Na stranama ovog brda i kosi, koja se blago spušta u dolinu Krive Reke, nalazi se rasturen jedan deo seoskih kuća. Dalje na zapadnoj strani sela spuštaju se u rečnu dolinu strmenite i pošumljene kose Rtovi i Vlaški Potok, na čijim je stranama drugi deo seoskih kuća. Sa desne strane reke uzdiže se brdo Golubac, na čijim su stranama, a po mnogobrojnim zaravanjcima, takođe seoske kuće.

Izvori.

Najvažniji izvori su: dva pod Golupcem, dva u Paljevini, Miličića Česma, Peljevac, Janićijeva Stublina, Voda u Dakovu Dolu i Jordan.

Zemlje i šume.

Ziratna je zemlja većim delom rasturena po brdima i kosama između i iznad kuća, a manjim je delom u rečnoj dolini. Najveće su njive na Golupcu, gde se seju strmna žita.

Ovo je selo veoma šumovito. Zajedničke su šume: Vlaški Potok, gde preovlađuje bukova šuma, Rtovi i Žuta Bara, gde je cerovina, graničevina i bjelovina.

Tip sela.

Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. U Golupcu i Žutoj Bari kuće su zbijenije, te podsećaju na delove šumadijskog sela. Uzrok tome je što ziratna zemlja za te krajeve poglavito grupisana u široj rečnoj dolini. Zbog čestih šumskih kompleksa i jače isprelamanosti zemljišta kuće su veoma skrivene. Selo je jednostavno.

U selu imaju 63 kuće.

 

Poreklo stanovništva.

Za tri familije kaže se da su starinci, ostalo su doseljenici.

-Sretenovići su starinci, slave Nikoljdan.

-Vićentijevići su starinci, slave Đurđic.

-Đunisijevići su starinci, slave Mratindan.

-Marjanovići, čiji se praded doselio iz Dobrinja-okrug užički pre više od 100 godina, slave Aranđelovdan.

-Bojovići su doseljeni od Sjenice „kad je Kara-Đorđe zakrajinio“, slave Đurđic.

-Đukovići su takođe doseljeni od Sjenice, slave Lučindan.

-Čarapići su doseljeni pre 70 godina iz Belog Potoka-okruga beogradskog, slave Nikoljdan.

-Miličići su doseljeni pre 80 godina iz Rogače-okrug beogradski, slave Nikoljdan.

 

Seoska Zavetina je Beli Petak po Trojicama.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.