Poreklo stanovništva sela Ključani kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Jugoistočno od Božanovića, na podnožju Gloga, u manjoj uvali, na obalama rijeke Zovodoke koja plavi zimi neke njive.
Sva zemlja čitlučka, s koje plaćaju agama iz Mostara i Nevesinja trećinu ili ćesim.
Ključani se dijele na Prisoje i Pećine koje su oko 300 koraka daleko. Pećine su opet, razbijene na dvije, a Prisoje na tri grupe bez ikakva reda zbijenih kuća. U selu ima svega 10 kuća. Nemaju letnjih koliba.
Postanak imena seoskog nepoznat.
Od starine imaju samo nekolike grobnice na Loparima uz Rijeku. Pričaju i o vrelu Drijenku koje je do prije 50 godina kao stalno vrelo funkcionisalo.
Najprije su ovdje stanovali Ćišići, Alajbegovići i Haznadarevići koji su pobjegli iz sela kad je na nj udario Grublješa vojvoda. Oni su i danas seoske age.
- KOVAČEVIĆI su starinom iz Jajca, a kako pričaju seljaci, potomci su Vuka Brankovića. Odatle su preselili na Graovo, gdje su 9 brata načinili crkvu Sv. Đurđa i Arhangela Mihaila. Danas ih ima u Crnoj Gori oko 200 kuća. Ima ih u Nevesinju, Gacku, Stocu, Mostaru, Županjcu i Lijevnu. Ovi su doselili iz Graova prije 200 godina u Ranikuće, odakle ih istjera Ali-paša na Rogače, a odatle dođoše amo prije 60 godina. Zovu ih Sladojima i Ćalima. Slave Đurđevdan, prislužuju Matijevdan.
- BOTIĆI i IVEZIĆI su od onih s Božanovića (op. A.M. – u knjizi originalno stoji Batići i Ivezići).
- KOVAČI su Baćovići iz Banjana, a Kovačima su prozvani zbog toga što se u njima nađe uvijek vješt čovjek kovačkom poslu.
IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta, NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Komentari (0)