Poreklo stanovništva sela Jajčić, opština Ljig. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo Jajčić nalazi se na poslednjim ogranicima maljenskih visova, koji silaze u ljišku dolinu. Kuće su po izbrešcima i osojnim stranama rečice Kacape, koja dolazi iz Dučića. Zemljište je manje-više ravno, uzdignuto je i rasečeno dvema rečicama samo u južnom kraju gde su kuće manje-više zbijene.
Izvora u selu ima dosta i narod se služi njima, kao i bunarskom vodom. Od tekućih voda, koja ne presušuju, jeste pogranički Ljig, koji plavi celu svoju dolinu, ali kuće i njihove okućnice ne zahvata. Ljig odvaja ovo selo od beogradskog okruga, a u njega utiču u ovom selu rečica Kacapa, koja dolazi iz Dučića i Joševe, koja dolazi iz Cvetanovaca.
Zemlje i šume.
Jajčićske zemlje dolaze u red najbogatijih ljiških zemalja. Najšira ljiška dolina je u ovom selu, ona je sva ravna i kvalitet njene zemlje je izvrstan. I dobre oranice i još bolje kosanice, kao i zemlje za pašnjake, ima dosta u ovom selu.
Šume je omalo. Što je ima, najviše je oko Kacape i niz Joševu, dokle ova ne siđe u dolinu. Ona je od lisnatog drveta i dovoljna za ogrev, a za građu se mora pribavljati sa strane.
Nikakvih zajednica nema.
Tip sela.
Jajčić je potpuno rastureno selo. Na vrlo malo mesta su 3-4 kuće zbijene, već su većinom rasturene i razbacane po celom seoskom ataru. Sve novije kuće, kojih u selu ima dosta, više nego i u jednom susednom selu, pravljene su po imanjima, koja su ranije bila svojina u njima danas nastanjenih porodica iz gornjih, većinom brdskih, sela. Prema ovome u selu nema džemata niti su se ranije znali, kad je bilo upola kuća manje nego danas.
U selu su danas porodice: Maksimovići, Arsenijevići, Srećkovići, Lučići, Đorđevići, Spasojevići, Vasići, Veselinovići, Lazići, Apostolovići, Ivovići, Đurđevići, Marinkovići, Topalovići, Kostići, Andrići, Mihailovići, Obradovići, Uskokovići, Čelovići (Ostojići), Jeremići, Radovanovići, Filipovići, Gajići, Radivojevići, Mirosavići, Joksimovići, Pavlovići, Topalovići-2, Blagojevići, Markovići, Đurđevići, Arsenijevići, Marinkovići, Ševići (Šelopići), Đurđevići-2, Marinkovići-2, Ivanovići, Jovanovići, Lazarevići, Novakovići u Čutukovići.
U selu nije razvijen zadružni život, pošto je selo naseljeno baš onim porodicama, koje su izbegle združni život u svojim selima.
Podaci o selu.
Jajčići su po haračkim tefterima iz 1818. godine imali 30 domova sa 37 porodica i 89 haračkih ličnosti.
Prema popisu:
-1866. godine – 51 dom i 312 stanovnika.
-1874. godine – 48 domova i 267 stanovnika.
-1884. godine – 49 domova i 267 stanovnika.
-1890. godine – 47 domova i 309 stanovnika.
-1895. godine -61 dom i 336 stanovnika.
-1900. godine – 73 doma i 399 stanovnika.
Godišnji priraštaj u ovom selu od 1866. godine je 3,87 a procentni 1,26%, gde ima znatnih kolebanja i u broju domova i stanovništva.
Ime selu.
Meštani smatraju svoje selo za staro selo. Za ime vezana je neka priča, po kojoj se priča da je u selo upao neki Jajan Turčin i porobio ga a posle dobio u svojinu, te se po imenu njegovom selo prozvalo Jajčići.
Poreklo stanovnišva i osnivanje sela.
Iako seljaci drže da ime je selo staro, ipak im porodice nisu tako stare, već su sve doseljene. Stare porodice izmakle su preko beogradskog okruga u Srem i ravnija mesta od turske najezde, koja je u više prilika namahivala se na ove krajeve zbog manastira Bogovađa.
-Ševići (Radivojevići, Đurđevići, Ivanovići i Novakovići): Najstarija porodica u selu su Ševići od koje su nastale ostale pomenute, doseljeni su pred kraj 17. veka iz Stare Srbije, od Sjenice, pokrenutim opštom seobom i navalom Arnauta, ima ih 14 kuća i slave Aranđelovdan.
-Čelovići (Jeremići i Radovanovići) su se doselili pred Kočinu Krajinu iz Stare Srbije od Novog pazara, slave Đurđic.
-Filipovići su se doselili u Prvom ustanku iz sela Drenove u Polimlju, njih pod raznim prezimenima ima 7 kuća i slave Nikoljdan.
Sve ostale porodice doselile su se posle 1820. godine, ovim redom:
-Maksimovići su od Pajića iz Cvetanovaca, predak došao na imanje, slave Đurđic.
-Spasojevići su sišli sa Stubla ove oblasti, predak došao kao majstor i prizetio se u Maksimoviće, slave Jovanjdan.
-Uskokovići su došli iz Planinice posle deobe u selu na ranije kupljeno imanje, slave Nikoljdan.
-Topalovići su takođe iz Planinice, sišli posle deobe na svoje imanje, slave Cara Konstantina i Caricu Jelenu.
-Marinkovići su iz Planinice, naselili se posle deobe na svoje imanje, slave Veliku Gospojinu.
-Obradovići su se doselili iz Mušića-okrug užički kao nadničar, slave Aranđelovdan.
-Joksimovići su iz Leušića-okrug rudnički, predak se prizetio se u Ševiće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.
-Pavlovići, predak je od Mušovaca iz Berkovca, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Đurđevdan.
-Topalovići-2, predak je došao iz Brančića-okrug rudnički, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.
-Blagojevići, predak se doselio iz Boljkovca-okrug rudnički, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.
-Mihailovići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan., dovodac.
-Andrići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan, dovodac.
-Kostići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan, dovodac.
-Marinkovići su iz Kadine Luke, predak se prizetio u Ševiće, slave Sv. Jovana Milostivog i Aranđelovdan.
-Vasići su iz Kadine Luke, doselili se posle deobe imanja, slave Jovana Milostivog.
-Mirosavići su iz Cvetanovaca, predak se prizetio u Ševiće, slave Simeundan i Aranđelovdan.
-Arsenijevići su došli iz Slavkovice od porodice Ivkovića, doselili se posle deobe imanja, slave Đurđic.
-Đorđevići su iz rudničkog Branetića, doselili se posle deoba imanja, slave Đurđic.
-Lazarevići su iz Moravaca, doselili se na svoje imanje, slave Nikoljdan.
-Veselinovići su iz Branetića-okrug rudnički, doselili se na svoje imanje posle deobe, slave Markovdan.
-Lučići su iz Poloma, doselili se posle deoba, slave Alimpijevdan.
-Arsenijevići su iz Loznja, predak se doselio kao sluga i prizetio u Ševiće, slave Nikoljdan.
-Ivovići, predak je uljez u Čeloviće, doselio se iz Branetića rudničkog, slave Aranđelovdan i Đurđic.
-Đurđevići, predak je uljez u Čeloviće, doselio se iz Slavkovice, slave Đurđic.
-Marinković, predak uljez u Čeloviće, doselio se iz Koštunića, slave Đurđic.
-Srećkovići, predak se doselio kao majstor od Jalovika-okrug užički, slave Lazarevdan i Đurđic.
-Lazići, predak se doselio iz Živkovića u Polimlju, slave Stevanjdan.
-Apostolovići, predak se doselio iz Mitrovice u Staroj Srbiji kao sluga, slave Aranđelovdan.
-Čutukovići, predak je odnekuda iz Stare Srbije, prizetio se u Ševiće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.
-Jovanovići, predak se doselio iz Brgula u Tamnavi kao kovač, slave Nikoljdan.
U selu je 71 kuća od 33 porodice.
Zanimanje stanovništva.
Jajčićani ee zanimju svima privrednim granama, kojim i ostali seljaci ove oblasti. Njihovo bogato zemljište daje ne samo njima nego i svima susednim seljanima iz brdskih krajeva bogate plodove, te su retko kada izloženi kupovini ljudske i stočne hrane i pića. Nigde se ne sele niti znaju kakvoga zanata, te i oni, koji se dosele među njih kao zanatlije, brzo se gube i izumiru, te ih zamenjuju sve novije i novije porodice, koje, ako se životne prilike ne izmene, čeka ista sudbina.
Pojedinosti o selu.
Jajčić je sastavni deo Babajićske opštine u Srez kolubarskom. Sudnica je u Babajiću, crkva i škola u Cvetanovcima. Groblje je u sredini sela i zajedničko.
Preslavljaju Spasovdan.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
15. mart 2024. u 00:13
Dejan
Da li mogu da pitam zasto niste naveli porodicu Čolić iz sela Jajčić koja zivi u delu koji se zove joševa