Poreklo prezimena, selo Jajčić (Ljig)

19. maj 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Jajčić, opština Ljig. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Selo Jajčić nalazi se na poslednjim ogranicima maljenskih visova, koji silaze u ljišku dolinu. Kuće su po izbrešcima i osojnim stranama rečice Kacape, koja dolazi iz Dučića. Zemljište je manje-više ravno, uzdignuto je i rasečeno dvema rečicama samo u južnom kraju gde su kuće manje-više zbijene.

Izvora u selu ima dosta i narod se služi njima, kao i bunarskom vodom. Od tekućih voda, koja ne presušuju, jeste pogranički Ljig, koji plavi celu svoju dolinu, ali kuće i njihove okućnice ne zahvata. Ljig odvaja ovo selo od beogradskog okruga, a u njega utiču u ovom selu rečica Kacapa, koja dolazi iz Dučića i Joševe, koja dolazi iz Cvetanovaca.

Zemlje i šume.

Jajčićske zemlje dolaze u red najbogatijih ljiških zemalja. Najšira ljiška dolina je u ovom selu, ona je sva ravna i kvalitet njene zemlje je izvrstan. I dobre oranice i još bolje kosanice, kao i zemlje za pašnjake, ima dosta u ovom selu.

Šume je omalo. Što je ima, najviše je oko Kacape i niz Joševu, dokle ova ne siđe u dolinu. Ona je od lisnatog drveta i dovoljna za ogrev, a za građu se mora pribavljati sa strane.

Nikakvih zajednica nema.

Tip sela.

Jajčić je potpuno rastureno selo. Na vrlo malo mesta su 3-4 kuće zbijene, već su većinom rasturene i razbacane po celom seoskom ataru. Sve novije kuće, kojih u selu ima dosta, više nego i u jednom susednom selu, pravljene su po imanjima, koja su ranije bila svojina u njima danas nastanjenih porodica iz gornjih, većinom brdskih, sela. Prema ovome u selu nema džemata niti su se ranije znali, kad je bilo upola kuća manje nego danas.

U selu su danas porodice: Maksimovići, Arsenijevići, Srećkovići, Lučići, Đorđevići, Spasojevići, Vasići, Veselinovići, Lazići, Apostolovići, Ivovići, Đurđevići, Marinkovići, Topalovići, Kostići, Andrići, Mihailovići, Obradovići, Uskokovići, Čelovići (Ostojići), Jeremići, Radovanovići, Filipovići, Gajići, Radivojevići, Mirosavići, Joksimovići, Pavlovići, Topalovići-2, Blagojevići, Markovići, Đurđevići, Arsenijevići, Marinkovići, Ševići (Šelopići), Đurđevići-2, Marinkovići-2, Ivanovići, Jovanovići, Lazarevići, Novakovići u Čutukovići.

U selu nije razvijen zadružni život, pošto je selo naseljeno baš onim porodicama, koje su izbegle združni život u svojim selima.

Podaci o selu.

Jajčići su po haračkim tefterima iz 1818. godine imali 30 domova sa 37 porodica i 89 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 51 dom i 312 stanovnika.

-1874. godine – 48 domova i 267 stanovnika.

-1884. godine – 49 domova i 267 stanovnika.

-1890. godine – 47 domova i 309 stanovnika.

-1895. godine -61 dom i 336 stanovnika.

-1900. godine – 73 doma i 399 stanovnika.

Godišnji priraštaj u ovom selu od 1866. godine je 3,87 a procentni 1,26%, gde ima znatnih kolebanja i u broju domova i stanovništva.

Ime selu.

Meštani smatraju svoje selo za staro selo. Za ime vezana je neka priča, po kojoj se priča da je u selo upao neki Jajan Turčin i porobio ga a posle dobio u svojinu, te se po imenu njegovom selo prozvalo Jajčići.

 

Poreklo stanovnišva i osnivanje sela.

Iako seljaci drže da ime je selo staro, ipak im porodice nisu tako stare, već su sve doseljene. Stare porodice izmakle su preko beogradskog okruga u Srem i ravnija mesta od turske najezde, koja je u više prilika namahivala se na ove krajeve zbog manastira Bogovađa.

-Ševići (Radivojevići, Đurđevići, Ivanovići i Novakovići): Najstarija porodica u selu su Ševići od koje su nastale ostale pomenute, doseljeni su pred kraj 17. veka iz Stare Srbije, od Sjenice, pokrenutim opštom seobom i navalom Arnauta, ima ih 14 kuća i slave Aranđelovdan.

-Čelovići (Jeremići i Radovanovići) su se doselili pred Kočinu Krajinu iz Stare Srbije od Novog pazara, slave Đurđic.

-Filipovići su se doselili u Prvom ustanku iz sela Drenove u Polimlju, njih pod raznim prezimenima ima 7 kuća i slave Nikoljdan.

Sve ostale porodice doselile su se posle 1820. godine, ovim redom:

-Maksimovići su od Pajića iz Cvetanovaca, predak došao na imanje, slave Đurđic.

-Spasojevići su sišli sa Stubla ove oblasti, predak došao kao majstor i prizetio se u Maksimoviće, slave Jovanjdan.

-Uskokovići su došli iz Planinice posle deobe u selu na ranije kupljeno imanje, slave Nikoljdan.

-Topalovići su takođe iz Planinice, sišli posle deobe na svoje imanje, slave Cara Konstantina i Caricu Jelenu.

-Marinkovići su iz Planinice, naselili se posle deobe na svoje imanje, slave Veliku Gospojinu.

-Obradovići su se doselili iz Mušića-okrug užički kao nadničar, slave Aranđelovdan.

-Joksimovići su iz Leušića-okrug rudnički, predak se prizetio se u Ševiće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.

-Pavlovići, predak je od Mušovaca iz Berkovca, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Đurđevdan.

-Topalovići-2, predak je došao iz Brančića-okrug rudnički, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.

-Blagojevići, predak se doselio iz Boljkovca-okrug rudnički, prizetio se u Joksimoviće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.

-Mihailovići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan., dovodac.

-Andrići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan, dovodac.

-Kostići, predak je iz Paštrića, slave Nikoljdan, dovodac.

-Marinkovići su iz Kadine Luke, predak se prizetio u Ševiće, slave Sv. Jovana Milostivog i Aranđelovdan.

-Vasići su iz Kadine Luke, doselili se posle deobe imanja, slave Jovana Milostivog.

-Mirosavići su iz Cvetanovaca, predak se prizetio u Ševiće, slave Simeundan i Aranđelovdan.

-Arsenijevići su došli iz Slavkovice od porodice Ivkovića, doselili se posle deobe imanja, slave Đurđic.

-Đorđevići su iz rudničkog Branetića, doselili se posle deoba imanja, slave Đurđic.

-Lazarevići su iz Moravaca, doselili se na svoje imanje, slave Nikoljdan.

-Veselinovići su iz Branetića-okrug rudnički, doselili se na svoje imanje posle deobe, slave Markovdan.

-Lučići su iz Poloma, doselili se posle deoba, slave Alimpijevdan.

-Arsenijevići su iz Loznja, predak se doselio kao sluga i prizetio u Ševiće, slave Nikoljdan.

-Ivovići, predak je uljez u Čeloviće, doselio se iz Branetića rudničkog, slave Aranđelovdan i Đurđic.

-Đurđevići, predak je uljez u Čeloviće, doselio se iz Slavkovice, slave Đurđic.

-Marinković, predak uljez u Čeloviće, doselio se iz Koštunića, slave Đurđic.

-Srećkovići, predak se doselio kao majstor od Jalovika-okrug užički, slave Lazarevdan i Đurđic.

-Lazići, predak se doselio iz Živkovića u Polimlju, slave Stevanjdan.

-Apostolovići, predak se doselio iz Mitrovice u Staroj Srbiji kao sluga, slave Aranđelovdan.

-Čutukovići, predak je odnekuda iz Stare Srbije, prizetio se u Ševiće, slave Nikoljdan i Aranđelovdan.

-Jovanovići, predak se doselio iz Brgula u Tamnavi kao kovač, slave Nikoljdan.

U selu je 71 kuća od 33 porodice.

 

Zanimanje stanovništva.

Jajčićani ee zanimju svima privrednim granama, kojim i ostali seljaci ove oblasti. Njihovo bogato zemljište daje ne samo njima nego i svima susednim seljanima iz brdskih krajeva bogate plodove, te su retko kada izloženi kupovini ljudske i stočne hrane i pića. Nigde se ne sele niti znaju kakvoga zanata, te i oni, koji se dosele među njih kao zanatlije, brzo se gube i izumiru, te ih zamenjuju sve novije i novije porodice, koje, ako se životne prilike ne izmene, čeka ista sudbina.

Pojedinosti o selu.

Jajčić je sastavni deo Babajićske opštine u Srez kolubarskom. Sudnica je u Babajiću, crkva i škola u Cvetanovcima. Groblje je u sredini sela i zajedničko.

Preslavljaju Spasovdan.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Koreni

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Dejan

    Da li mogu da pitam zasto niste naveli porodicu Čolić iz sela Jajčić koja zivi u delu koji se zove joševa