Poreklo stanovništva sela Kozelj, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
I ovo selo leži u klisurastoj dolini Kozeljice. Zemljište mu ima jaku visinsku razgranu, te dolazi među najvrletnija sela u ovoj oblasti. Desnu stranu kozeljske doline čine dva dugačka brda: Koviljača i Vrlaja, kojima se završava razvođe između Kačera i Kozeljice. Vrlaja se na severnu stranu spušta strmo u dolinu Kačera, koja je ovde široka i ravna. A levu stranu doline čini nastavak razvođa između Kozeljice i Brezovice. U njemu su ovde uzvišenja: Veliko Brdo, Lipet i Obešenjak. Pored toga, opet sa leve strane Kozeljice pruža se Kozeljska Planina, koja dubodolinama nekoliko potoka, što se sa pomenutog razvođa staču u Kozeljicu, prostrugana na nekolikim mestima i podeljena na nekakve delove, uglavnom na: Kotrlj i Latovac.
Seoske su kuće na stranama pomenutih brda i njihovih kosa i na supadini Kozeljske Planine, malo iznad doline Kozeljice, na zaravnjenim mestma pored dubodolina onih potoka što presecaju ovu planinu.
Izvori.
Najglavniji izvori su: izvor potoka Tisovice, Srpskog Potoka, Nanastirskog Potoka, potoka Dragomirca, Dubokog Potoka, dalje; Mrkine, Točak, Sekulića Česma, Jesenovita Česma, Zmijanica, Vodica, Matina Voda, izvor u Guvništima, česma pod Lipetom, Mlakinac i drugi manji, oko kojih su prikupljene seoske kuće.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje manjim je delom rasturena po selu, između kuća, a većim je u uglu između Kozeljice i Kačera. To je izdvojeni seoski atar, udaljen od sela pola časa. Zemlja je dobre rodnosti, naročito ona na seoskom ataru. Najveće su njive na: Vrlaji, Koviljači i Zavlaci, do Trudeljskog Visa. Na njima se najviše seje ovas, a mogu i ostala strmna žita da uspevaju.
Šuma u Kozeljskoj Planini podeljena je. A zajedničke su seoske šume oko sela: Drenovik, Duboki, Zavlaka, Dragomirac, Guvništa i Klađa. Ove šume služe i za seoske ispaše. Udaljene su od sredine sela pola časa. U njima ima najviše bukove a manje je grmove gore.
Tip sela.
Selo je razbijenog, pravog starovlaškog zipa. U njemu se razlikuju tri zaseoka: Kozelj, u sredini sela, Blažići i Dobroševac, na krajevima sela. Seoske su kuće veoma raštrkane, a zbog mnoge šume i jako poentiranog zemljišta veoma su skrivene, tako da se i sa najvećeg uzvišenja u selu mogu samo po nekoliko videti.
Svega u selu ima 92 kuće, od kojih su u Kozelju 60, u Dobroševcu 22 i u Blažićima 10 kuća.
Ime selu.
U narodu nema nikakvih tumačenja o postanku sadašnjeg imena sela.
Starine u selu.
Priča se da su u dolini Manastirskog Potoka bile razvaline nekog starog manastira. Danas se tamo ništa ne poznaje. Drugih starina u selu nema.
Poreklo stanovništva.
Od 25 familija, koliko ih u ovom selu ima, samo se za dve zna da su doseljene i to jedna iz Starog Vlaha, a druga iz Tetova. Još imaju dve familije postale od uljeza, koji su tu došli iz obližnjih sela. A sve su ostalo starinci i, bez malog izuzetka, slave Nikoljdan.
U Kozelju su:
–Petrovići (Sekulići, Filipovići, Šukići, Ćustići, Pavlovići), koji su odavno doseljeni iz Starog Vlaha, slave Jovanjdan. Zovu ih Starovlasima.
-Macanovići, slave Đurđevdan.
-Antonijevići, slave Tomindan.
-Radišići, slave Aranđelovdan.
-Ristivojevići, slave Nikoljdan.
-Đurđevići, slave Nikoljdan.
-Hadžići, slave Nikoljdan.
-Kneževići, slave Nikoljdan.
-Milovanovići, slave Nikoljdan.
-Baškalovići (Stojanovići), slave Mratindan.
-Milovanovići, predak došao pre 50 godina iz Ugrinovaca kao uljez u kuću neke ovdašnje familije.
U Dobroševcu su:
–Tomići, slave Nikoljdan.
-Jovanovići 1, slave Nikoljdan.
-Jovanovići 2, slave Mitrovdan.
-Radovanovići, slave Nikoljdan.
-Miloševići, slave Nikoljdan.
-Gordići, slave Nikoljdan.
-Markovići, starije pezime Mamutovići, slave Nikoljdan.
-Andrići, koji su došli iz Tetova u Staroj Srbiji pre 45 godina, slave Lučindan.
-Matići, ovu je porodicu zasnovao jedan uljez iz Trudelja pre 15 godina, došavši u kuću nekoga od Jovanovića.
U Blažićima su:
-Blažići, slave Đurđevdan.
-Gavrilovići, slave Nikoljdan.
Seoska zavetina je Bela Subota po Trojicama.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
8. januar 2014. u 20:39
Vesna Mijailovic
Postovani, podaci o Kozelju nisu svi ispravni, a kao najvaznije, nedostaje prezime familije Kojic, cija kuca se nalazi u samom srcu sela, pored nekadasnje zadruge i prodavnice. Kucu su podigli Dragoljub i Ljubinka Kojic. Odgajili su cetvoro dece: Branko, Nadezda, Danica i Milunika. Dragoljub Kojic je jedan od srbskih ratnika koji je peske presao Albaniju i zaista je sramota da mu se cak ni ovde ne pomene ime, kao da nikada nije ni postojao. Moj deda Dragoljub i baba Ljubinka su sahranjeni na Kozeljskom groblju iznad reke. U njihovoj kuci koja je renovirana sada zivi samo moj ujak Branko Kojic. Milunika je preminula, Nadezda je udata u Starcevu kod Panceva, a moja majka Danica zivi sa mnom u Beogradu. Hvala na paznji nadam se da ce neko ispraviti gresku na koju sam Vam ukazala. Pozdrav! Vesna Mijailovic
8. januar 2014. u 22:17
Aleksandar Marinković
Podaci su objavljeni 1905. godine, što znači da su sakupljeni ranije. Neki podaci su prikupljeni od strane lokalnih državnih službenika i učitelja. Ako se vaš predak doselio nakon što su podaci o stanovništvu sakupljeni onda nije ni moguće da se u njoj pomene, a pogotovo da se priča o Prvom sv. ratu koji će se tek desiti.
14. jun 2018. u 13:06
Milojko Kovacevic
Vesna!!!
Pozdrav sestro, mislim da ne gres?!
Pozdrav Loja .
14. jun 2018. u 13:08
Milojko Kovacevic
14. juna 2018. u 13:06
Vesna!!!
Pozdrav sestro, mislim da ne gres?!
Pozdrav Loja .
6. april 2015. u 07:57
Zoran Miljanić
Aleksandre podaci podaci su stvarno nepotpuni,uporedi ih sa onima za selo Baroševac i familiju Miljanić i Marković, i biće ti jasno o čemu govorim.
14. jun 2018. u 13:03
Milojko Kovacevic
Poštovani , ako već nešto radite ond radite ispravno,izostavi ste Familiju Kovacevic kuća im iznad škole.
Pozdrav Kovacevic