Poreklo prezimena, selo Virovac (Mionica)

29. marta 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Virovac (Virovci), opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

-Virovac leži na obema obalama reke Toplice u njenom donjem toku i to po bregovima i njihovim padinama, koji sa Oštrikovcem grade topličku markovačku klisuru. Glavniji visovi su: Oštrikovac i Rogljevica sa leve strane Toplice, Kosice, Madžarklije, Grobljanski Vis i Zabrdica sa desne strane. Oštrikovac i Rogljevica (350 m) su od sekundarnog krečnjaka, Madžarlija (212 m) i svi okolni bregovi su od tercijalne mergle, glinaca i laporaca.

Izvora u selu ima dosta. Seljani se pored izvorske vode služe i bunarskom, a po livadama i voćnjacima dalje od Toplice kopaju i bare. Kroz sredinu sela, u pravcu sa juga na sever, teče dosta proširenim koritom reka Toplica i ne izliva se gotovo nikad, da pravi štete okolnim imanjima. Potoci i onaj što silazi sa Madžarlije i Grobljanskog Visa, kao i onaj što silazi sa Rogljevice, nemaju redovno vode i ne plave selo.

Zemlje i šume.

-Virovačke zemlje daju se podeliti na dvoje: topličke i brdske. Topličke su zemlje nanosne, od rečnog mulja i nanosa, rodne, osobito dobre za pašnjake i livade. Brdske su zemlje od crne ili bele gline, hladne, osobito dobre za strmna žita, kukuruz i žita.

Šume je u selu manje nego u susednom selu Veselinovcima, ali ipak nije tako malo, da se može reći da je selo oskudno. I po Toplici, i po svima bregovima, a i između kuća, naleze se mestimično poveći komadi divne šume, koja se osobito gaji u čuva. Šume i ziratna zemlja nose imena po reci ili bregovima. U selu nema nikakvih zajednica, čak i tragovi zajednica izgubili su se.

Tip sela.

-Staro selo je na Rogljevici i danas; što ima kuća u tom mestu, poređane su stranom brda, na duž, bliske jedna drugoj, dokle na desnoj strani, ako su porodične grupe, bliske su jedna drugoj, inače su rasturene. Rastojanje među kućama na levoj strane nije veća od 50 metara, a tako i na d3esnoj, ali među grupicama prelazi i preko 200 metara. Pojedine grupe nemaju naročitih imena, više su prezimenske i to po onoj porodici koja je najviđenija.

Na levoj obali Toplice su ove porodice: Jankovići, Vasići, Jovanovići i Jeremići. Na desnoj obali su Livadići, Radovanovići, Vesići, Stevići, Jakovljevići, Jelačići, Đurići, Đurići 2, Nenadović, Milovanovići, Milosavljevići, Uroševići, Mihailovići, Milanovići, Aksentijevići, Krstići i Marinkovići.

U selu je osobito očuvan zadružni život. Gotovo svaka druga kuća je zadružna, od veći zadruga su: Vasići, Jankovići i Jeremići.

Podaci o selu.

-Po haračkim tefterima selo Virovac imalo je 23 doma sa 29 poreskih i 69 haračkih ličnosti u 1818. godini, prema Vuku Karadžiću.

Po popisu:

-1866. godine – 45 domova i 349 stanovnika.

-1874. godine – 54 doma i 377 stanovinka.

-1884. godine – 57 domova i 453 stanovnika.

-1890. godine – 59 domova i 519 stanovnika.

-1895. godine – 71 dom i 544 stanovnika.

-1900. godine – 77 domova i 631 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 9,02 a procentni 1,94%.

Ime selu.

-Po narodnom predanju ime selu je vrlo staro. Predanje drži da je ovo selo i susedno selo Ratkovac (Ratkovci) bilo nekad jedno selo, ali je imo Virovci (Virovac) starije od imena Ratkovci. Kako predanje veli nema ni 250 godina, kad su se ova dva sela izdvojila u zasebne celine, kad se neki Ratko Virovčanin preselio sa kućom u današnje Ratkovce i naselio ih. Po narodnom predanju ime selu Virovci (Virovac) došlo je otuda, što je nekad atar celog sela bio pod morem, pa se ono sa Toplicom iscedilo, te tako ostavilo suvu zemlju sa mnogim virovima, po čemu je postalo ime Virovci (sada Virovac). Da je atar Virovački bio neki jezerski basen, to se može pretpostaviti, ali da narodna pamćenja dosežu do tog doba, to se ne može uzeti u obzir.

Breg Madžarlija po narodnom predanju dobio je ime, što su nekad bile bitke na njemu između Madžara i Srba.

Starine u selu.

-Kao starinu seosku valja pomenuti breg Madžarliju za koji je vezana narodna uspomena na Mađare i neku bitku između njih i Srba. Na Madžarliji iskopavaju se danas stari novci, krbanjci od posuđa, alata i oružja, te to dokazuje, da je tu bilo nekada nekakvo naselje. Da li je to naselje bilo madžarsko ili nečije drugo, to se tek ima dokazati.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Jankovići, kao najstariju porodicu u selu uzimaju da su današnji Jankovići* (uzgred budi rečeno moji direktni predaci po očevoj liniji, op. Milodan), za koje se drži da su odvajkada na levoj obali Toplice, pod Rogljevicom. Ova porodica je vrlo stara, za nju ne zna se, da se otkuda doselila, a smatra se da je gotovo celo selo razrodilo se od nje, da ih ima čak u Ratkovcima i da je prvi naseljenik ovog sela od ove iste porodice. Jankovićima se danas u selu zove mali broj kuća, ali kako je ova porodica odavno najčuvenija i najviđenija u selu, to i mi uvršćujenmo po primeru seljana sve srodne porodice u nju. Jankovića prema ovome, pod raznim prezimenima, ima u ovom selu 61 kuća i sve slave Đurđic.

*Musići (Jabučje) su od nepričavskih Gavrilovića i virovačkih Jankovića i čudo da su i danas održali rodbinske veze. U selu (Jabučju) se zovi još i: Ćatići, Stevanovići, Šljokići, MILIĆI, Radovančevići, Jakšići, Ćosići i Tejići i svi su u gornjem delu sela, do Ruklade i Lajovca i svi slave ĐURĐIC (prema knjizi Antropogeografija valjevske Tamnave od istog pisca, op. Milodan).

-Aksentijevići su se doselili u doba Prvog ustanka iz Mataruga u oblasti Polimlja, ima ih 3 kuće i slave Đurđic.

-Mirkovići su se doslelili u ovo seo oko 1830. godine iz Mionice od tamošnjih Gajića, ima ih 4 kuće i slave Nikoljdan

-Marinkovići, oko 1830. godine, Skobalj u valjevskoj Tamnavi, slave Ilindan, doseljeni na kupljena imenja.

-Jeremići, sve isto kao i Marinkovići.

-Krstići*, oko 1860. godine, iz Dučića, slave Lazarevdan.

-Đurići*, oko 1860. godine, Komanice, Sv. Dimitrije.

-Jovanović*, oko 1860. godine, Kovačica, Sv. Trojice.

-Milovanovići*, oko 1860. godine, Čajetina-okrug užički, Đurđevdan.

-Milosavljevići*, nedavno (za ona vremena), Vardište u višegradskom Starom Vlahu, Nova Godina (Sv. Vasilije).

*Doseljeni kao uljezi, sluge ili na kupljeno imanje.

Virovci imaju 81 dom od 10 porodica.

Zanimanje stanovništva.

-Glavna zanimanja stanovništva jesu zemljiradnja, stočarstvo i voćarstvo. No, njglavnije zanimanje seljana ovog sela jeste gajenje rogate stoke, jer su i pogodbe za taj posao samo kako se mogu poželeti. Selo podmiruje potrebe svojim proizvodima i u znatnoj meri ih izvozi na stanu.

Pojedinosti o selu.

-Selo Virovac su sastavni deo Markovačke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica, škola i crkva je u Markovoj Crkvi. Groblje je zajedničko i na Grobljanskom Visu pod Madžarlijom. Preslava Duhovi-Trojice.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Ana

    Nisu Jeremići nego Jerinići u Virovcu.