Poreklo prezimena, selo Brović (Obrenovac)

Poreklo stanovništva sela Brović, opština Obrenovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Brović je ravno tamnavsko selo na levoj strani Tamnave, čije su kuće razmeštene po oceditijim mestima seoske nepresušne rečice Jelava, koja dolazi iz Lončanika. Iako su kuće dosta rasturene, ipak se raspoznaju dva kraja: Stankovački, zapadni kraj i Bugarski, istočni, do stava Uba i Tamnave.

Močila su jaki i čisti izvori, dublji od živobara, otiču čistom vodom iste temerature kao i susedni vazduh, ne upotrebljavaju se za piće, ali upotrebljavaju kao močila za lan i konoplju. Ovakvih močila ima po Zabrežju, Urovcima, Piromanu, BROVIĆU, Lisom Polju, Brezovici i dr.

Dolina tamnavska, od početka do kraja, pune je živobara, močila, mlakova i ritova. Zemljišta su navodnjena, ali nikad potolita, već se daju lako kanalisati i ocediti. Potolitnih zemljišta i ritova ima u Broviću, Piromanu i Lončaniku.

Polojske su zemlje tresetne, pune vode, uvek gnjile, dobre livade i pašnjaci. Ovakve su zemlje oko bara i pri stavama pojedinih reka. A ima ih: u Crvenoj Jabuci, Broviću, Trstenici, Piromanu, Stublinama, Zabrežju, Ratarima, Krtinskoj itd. i daju najbolju travu za pašnjake, zbog čega se u selima sa ovakvom zemljom podiglo konjarstvo. Najbolje konje gaje pojedine porodice u čuvene su zbog toga u celoj oblasti: Keserovići u Piromanu, Mišići u Broviću, Brankovići u Grabovcu, Simeunovići u Stublinama itd.

U Grabovcu, ko bi se malo više zadržao u selu i ko bi se iz bliže raspitao o mestu neseljenja i imanja starijih porodica od pre 150 godina, uvideće da je stari Grabovac bio zbijen oko Vidana i da danas svaka starija porodica ima svojih predstavnika na tom istom mestu. Na ovaj način Stubline su se rasturile od svog izvora Crkvine, Piroman i Brović iz Starog Sela, Trstenica od Starog Groblja, Banjani iz Starog Voća, Tulari iz Klenovice, Trlić od Jezera, Sovljak od Korova itd.

Brović je raselica susednog Piromana.

Srpska imena sela, koja su postala od prezimena razrođenih porodica, ili od muških i ženskih imena i nadimaka je, između ostalih, i Brović. Brović je ime od prezimena prve porodice ovog sela iz Piromana, čije prezime je bilo Brović.

Sela, koja su postala kao raselice drugih sela pre 200 (sada 300) godina je, između ostalih, i Brović – raselica Piromana.

Zadružni život je u oblasti na velikoj ceni. Jedinština je posledica porodičnih nedaća i ona ne mora da predstavlja siromanštinu. Inokonština je posledica deobe i materijalnog upropašćavanja kuće i porodice od strane rđavih starešina i predtavnika. Nema doma u selu, koji nije bio, ili koji nije zadužen ili koji se ne sprema da bude zadužen. Za zadružni život vezano je i blagostanje doma, za jedinštinu oskudica u radnoj snazi, za ikonoštinu krajnja nemaština. Pa i danas ova oblast ističe se sa najvećim brojem stanovnika na jednu kuću u Kraljevini. Zadruga ima s osobinama i bez osobina, i uopšte uređenih, kao što su zadruge gornjih valjevskih oblasti.

U oblasti zadruge prvog oblika, kao i gore, su: Stankovići u Golohj Glavi, Aškovići i Miloševići u Čučugama, Đapići i Arsenovići u Bukoru, Jovanivići i Cvejići u Crniljevu, Kovačevići i Paunovići u Koceljevi, Petrići u Družetiću itd.

Jače zadruge bez osobina su: Jovičići i Janoševići u Drenu, Nešići u Skeli, Antonići u Vukoni, Lukići-Brdarskih u Kožuaru, Rakići u Stublenici, Todorovći u Ljubiniću, MIŠIĆI u BROVIĆU, Popovići u malom Borku, Ciglići u Skobalju, Brkići u Tularima, Begovići u Brezovici, Tešići 1 i 2 u Novacima itd.

Zadruge od nesrodnih elemenata su: Jovanovići u Crniljevu sa starim Milakovićima od najranijih vremena, Miloševići u Čučugama sa starincem Smiljanićem itd.

U toku štampanja ovog izdanja (1912. godine, op. Milodan) mnoge su se velike tamnavske zadruge izdelile, te danas i ne mogu se uzeti kao zadruge u ovom smislu. Zadruge: Stankovića, Aškovića, Jovanovića, Petrića, Jovičića, Nešića, Antonića, Todorovića, MIŠIĆA, Popovića i Miloševića izdelile su se.

Poreklo familija-prezimena sela Brović

Prezime – kada su doseljeni  -odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Brovići*, prva polovina 18. veka, Ozrinići, Mala Gospojina.

*Brovići u Broviću i Piromanu su jedna ista porodica i glavni tvorci oba sela. Kad su se Brovići s piromanskog Starog Sela pomakli na jug i severoistok, time su postavili temelj osnivanju dvaju različitih sela. Poreklom su iz Ozrinića i prvo su došli u Gradac, iznad Valjeva, pa su jednog brata ostavili, a trojica sišla u Piroman i time stvorili dva sela. Piromanski Brovići zovu se: Gačići i Pavlovići, a brovićevski: Đurđevići, Pavlovići i Stanišići.

-Đurđevići i Jovanovići. Videti Jovanovići i Đurđevići.

-Jovanovići i Đurđevići, druga polovina 18. veka, Zagrade na Rudniku, Jovanjdan.

-Kovačevići, druga polovina 18. veka, Majinović u Podgorini, Alimpijevdan.

-Lazarevići, posle 1827. godine, Šume-Stari Vlah, Lučindan, doselio se kao zanatlija.

-Milutinovići, posle 1827. godine, Jabučje u oblasti, Jovanjdan, velika i ugledna zadruga.

-Mišići, druga polovina 18. veka, Struganik u Kolubari, Nikoljdan.

–Munjići, prva polovina 18. veka, Degurić u Kolubari, Nikoljdan.

-Pavlovići, druga polovina 18. veka, Sovač u Podgorini, Jovanjdan.

-Ristivojevići, druga polovina 18. veka, Suvodanje u Podgorini, Jovanjdan.

-Simići, posle 1827. godine, obližnji Lončanik, Đurđic.

-Stankovci* i Stankovići, prva polovina 18. veka, Vidin, Nikoljdan.

*Stankovci ovog sela došli su od Vidina u velikoj davnini i u selu se zovu još: Bugarčići, Petrovići i Pešići.

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.