Poreklo prezimena, selo Vrelo (Ub)

13. februar 2013.

komentara: 13

Poreklo stanovništva sela Vrelo, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Vrelo je u sredini Tamnave, na levoj obali reke i do Banjana, neravno ali ne i brdovito selo, s kućama razmeštenim u poveće džemate, koje su na sve strane račva od glavnog seoskog izvora (vrela) Rašća. Seoski džemati su: Staro Vrelo, zapadni deo sela do Banjana, Ždralovica, jugo-zapadni deo do Brezovice, Potok, zapadno od Rašća između oba gornja džemata, Donji kraj istočno od Rašća do Sovljaka i Lipovica, severni deo do Orašca.

Korito Tamnave nije jednostavno, nego je na mnogim mestima staračama i očagama izrasecano. U Sovljaku i Vrelu starača se zove Jezava, kojom otiče voda pri povodnjima, inače je prava bara.

Na Tamnavskoj ravnici nalaze se mestimična ulegnuća okruglog ili eliptičnog oblika, koja su nekada bila ili su danas ispunjena atmosferskom bistrom vodom i narod ih zove jezerima. Jezera po Orašcu, Lipovici, VRELU, Ljubiniću i drugim susednim susednim selima su izvan ograda i pored seoskih puteva, da bi se i drugi seljaci, kao i putnici, mogli njima služiti i da bi mogli pojiti stoku ne pojedinačno nego u grupama. Uz Tamnavu u selima Vrelu i Sovljaku postoji bara Ždralovica u postoru od 15 ha, je ulegnuće u tamnavskom koritu, koje pune vreljanski izvori. Ždralovica je obrasla barskim biljem, zimi mlaka i ne mrzne, puna vode i otiče očagom Jezavom u Tamnavu. Drugih većih bara u Tamnavi nema.

Sela nemaju šuma oko kuća nego po krajevima njiva i po dolinama reka. Sudnice, škole, crkve mehane nisu u sredini sela, čiji naziv nose, nego na putu i središtu, koje služi za više obližnjih sela. Takva su sela: Svileuha, VRELO, Radljevo, Tulari, Brgule, Nepričava, Jabučje itd…

Imanja starih manastira i crkava, koje su danas u ruševinama, prešla su u svojinu pojedinih seljaka ili pojedinih krajeva sela. Vrelo je staru crkvu u Starom Vrelu ogradilo, a uz nju i staro groblje i izvor, smatra se danas kao svojinu celog sekla.

U Vukovim haračkim tefterima pominju se kao zaseoci: Koren u Družetiću i Jautana u Goloj Glavi, ali nisu bili zaseoci ni onda ni danas, jer ih tim imenom od njihovih seljaka ne zove. Vrhovi u Skeli, Staro Vrelo u Vrelu, Pljoštara u Drenu…. jesu veće male, koje bi se, kad bi se njihova imanja izdvojila od ostalog sela, mogle nazvati zaseocima, a vremenom i selima.

Imena sela, koja bi opominjala na osobine vode su: VRELO, Stubline, Stublenica, Kladnica, Ušće, Stubla.

Stari valjevski put nije išao današnjim putem. U oblast je ulazi na karauli, odatle vencem silazio varošici Ubu, odatle u Sovljaku prelazio Tamnavu, pa preko Vrela, Takova, Ljubinića, Joševe, Lončanika, Trstenice i Stublina prelazio u istom selu Kolubaru, na Carevom Brodu. Novakovićev nepoznati putnik Rus u 16. veku prošao je istim putem, gde u svom beznačajnom putopisu veli, da je od Karaule do Stublina išao kroz šumske krajeve. Ovaj put u Vrelu delio i jedan krak koji je odatle išao preko Orašca i drugih posavskih sela pravo na sever, ka reci Savi gde je u Skeli (skelom) prelazilo u Kupinovo.

Treba videti selo Grabovac i njegovu okolinu, treba upoznati ma kog seljaka i s njime se pustiti u razgovor, gde se odmah može saznati, da i u selu i po okolini ima dosta đulića, kremenja i raznog kamenitog i glinenog oruđa. Kad s proleća i s jeseni sela: Vrelo, Ljubinić, Joševa i Takovo razoravaju svoju Lokvu, redak je slučaj da se ne izore po koji đulić, sudić ili kremen.

Starost pojedinih sela utvrđuje se i očuvanim pismenim dokazima. U spisku valjevsje eparhije od 1735. godine od tamnavskih sela pominje se, između ostalih starih sela i Vrelo iz čega proizilazi da je Vrelo, po predanju, na ovim prostorim uz još neka sela iz te oblsti staro preko 300 (sada 400) godina. Svojevremeno se od Vrela odvojilo selo Brezovica, raselica Vrela.

 

Poreklo familija-prezimena sela Vrelo:

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Arsenići i Neškovići. Videti Neškovići i Arsenići.

-Arsenići 2, druga polovina 18. veka, Čitluk u Azbukovici, Đurđevdan, uljezi u Arseniće 1.

-Babići, druga polovina 18. veka, Vragočanica u Podgorini, Đurđevdan.

-Blagojevići 1, posle 1827. godine, Topola, Đurđic, sveštenička porodica.

-Blagojevići 2, posle 1827. godine, Osat, Lazarevdan, doseljen kao zidar.

-Bogdanovići, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan, došao na imanje, uljez u Beljiće.

-Brekovići, prva polovina 18. veka, Brekovo u Starom Vlahu, Lučindan.

-Bukovčići, druga polovina 18. veka, Bukovica u Podgorici, Jovanjdan.

-Vasarići 1, posle 1827. godine, Jazovik u Pocerini, Nikoljdan, uljez u Starom Vrelu.

-Vasarići 2, posle 1827. godine, Brizonje u Kolubari, Nikoljdan i Jovanjdan, uljez u Vasariće 1.

-Vasiljevići, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Nikoljdan.

-Vićentići, druga polovina 18. veka, Gornja Bukovica u Podgorini, Lučindan.

-Vukojevići, posle 1827. godine, Kamenica u Podgorini, Nikoljdan.

-Vučetići, posle 1827. godine, Pljevlje, Nikoljdan.

Grujići* 1, prva polovina 18. veka, Ostružanj u Podgorini, Aranđelovdan.

*Grujići su se iz Vrela selili u Srem i od njihove porodice: Boža i Mijaila, braće Grujovići, koji su na početku ustanka učinili znatnih usluga našoj zemlji.

-Grujičići 2, posle 1827. godine, Dragijevica u Podgovini, Đurđic, uljezi u Grujučiće 1.

-Gumarići, druga polovina 18. veka, Osladić u Podgorini, Lazarevdan.

-Đorđevići, Arsenići i Neškovići. Videti Neškovići, Arsenići i Đorđevići.

-Živkovići, posle 1827. godine, Dragijevica u Podgorini, Lazarevdan.

-Zelići, druga polovina 18. veka, Osečina u Podgorini, Stevanjdan.

-Jakovljevići, druga polovina 18. veka, Stara Reka u Podgorini, Đurđic.

-Jančići, posle 1827. godine, Lopatanj u Podgorini, Jovanjdan, ista porodica i u Svuleuhi.

-Jevrići 1, druga polovina 18. veka, Stari Vlah, Jovanjdan, zadružna kuća.

-Jevrići 2, posle 1827. godine, obližnja Pambukovica, Lučindan, uljez u Jevriće 1.

-Jevtići i Lazići. Videti Lazići i Jevtići.

-Jokići, druga polovina 18. veka, Suvodanje u Podgorini, Aranđelovdan.

-Kovačevići 1, posle 1827. godine, Polimlje, Sveti Stefan Dečanski.

-Kovačevići 2, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan, uljez u Kovačeviće 1.

-Krstići, druga polovina 18. veka, Slavkovica u Kolubari, Aranđelovdan.

-Kukići, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan.

-Lazići i Jevtići, druga polovina 18. veka, Srem, Nikoljdan.

-Ljubičići, druga polovina 18. veka, Todisavac u Rađevini, Alimpijevdan.

-Marinkovići i Mihailovići. Videti Mihailovići i Marinkovići.

-Matići*, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Nikoljdan.

*Iz ove familije je Nemanja Matić, fudbalski internaconalac, igrač lisabonske Benfike, op. Milodan.

-Milivojevići, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Nikoljdan.

-Milosavljevići, druga polovina 18. veka, Osečina u Podgorini, Jovanjdan.

-Miljanići, posle 1827. godine, Osat, Jovanjdan.

-Mirkovci, druga polovina 18. veka, Boljkovci – okrug rudnički, Jovanjdan.

-Mićići, posle 1827. godine, Godočevo – okrug užički, Jovanjdan.

-Mihailovići i Marinkovići, stara porodica, Jovanjdan.

-Neškovići, Đorđevići i Arsenići, prva polovina 18. veka, Gornja Bukovica u Azbukovici, Sv. Trifun.

-Nikolići, posle 1827. godine, Stara Reka u Podgorini, Nikoljdan i Jovanjdan, uljezi u Marinkoviće.

-Ninkovići, posle 1827. godine, Bobova u Podgorini, Nikoljdan.

-Novakovići i Čolići. Videti Čolići i Novakovići.

-Pavlovići 1, druga polovina 18. veka, Carina u Azbukovici, Đurđevdan.

-Pavlovići 2, druga polovina 18. veka, Dragijevici u Podgorini, Aranđelovdan, uljezi u Grujiće 1.

-Panići, stara porodica, Đurđic.

-Pantelići (Jovičići), prva polovina 18. veka, Stari Vlah, Đurđevdan.

-Popovići, posle 1827. godine, Srem, Nikoljdan.

-Puzići 1, prva polovina 18. veka, Polimlje, Jovanjdan.

-Puzići 2, posle 1827. godine, Bela Krajina, Sveti Grigorije Bogoslov, uljezi u Puziće 1.

-Radovanovići 1, druga polovina 18. veka, Tuđin u Podgorini, Jovanjdan.

-Radovanovići 2, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Sveti Jovan Milostivi.

Rajkovići, posle 1827. godine, obližnji Bajevac, Đurđic, dovodac.

-Rakići, posle 1827. godine, Kovačica u Kolubari, Sv. Trojice.

-Savići 1, posle 1827. godine, Bela Crkva u Banatu, Nikoljdan.

-Savići 2, posle 1827. godine, Ostružanj u Podgorini, Nikoljdan i Aranđelovdan, uljezi u Saviće 1.

-Sandići, druga polovina 18. veka, Banjani – okrug rudnički, Nikoljdan.

-Stančići 1, druga polovina 18. veka, Majinović u Podgorini, Alimpijevdan.

-Stančići 2, posle 1827. godine, Lelić u Podgorini, Nikoljdan, uljezi u Stančiće 1.

-Stevanovići 1, posle 1827. godine, Klještevica – okrug beogradski, Alimpijevdan.

-Stevanovići 2, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Đurđevdan, uljezi u Stevanoviće 1.

-Teofilovići, druga polovna 18. veka, Carina u Azbukovici, Jovanjdan.

-Topalovići, prva polovina 18. veka, Brezovica u Rađevini, Jovanjdan.

-Trifunovići, posle 1827. godine, susedni Banjani, Đurđevdan, uljez u Leštariće.

-Cvetkovići, posle 1827. godine, Beograd, Đurđevdan, došli na imanje starih Leštarića.

-Čanići, druga polovina 18. veka, Orahovica u Azbukovici, Aranđelovdan.

-Čolići i Novakovići, druga polovina 18. veka, Vragočanica u Podgorini, Stevanjdan.

 

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (13)

Odgovorite

13 komentara

  1. Molim Vas za poreklo prezimena JEVTIC u Macvi,opstina Bogatic,selo Badovinci.Unapred se zahvaljujem.
    AKO STE U MOGUCNOSTI DA OBJAVITE POREKLO PREZIMENA ZA SELO BADOVINCI,opstina Bogatic,Macva.HVALA!!!!

  2. Nebojša Novaković

    Jevtići su se doselili u Badovince u 18. veku, iz Hercegovine (okolina Nevesinja). Ima ih preko 50 kuća, slave Đurđic. Ogranci ovog roda žive i u Zminjaku i Bogatiću.

  3. milnovic ljubivoj

    Molim Vas da mi pomognete o poreklu prezimena Milnovic. Rodjen sam u selu Orasac opstina Obrenovac.Krsna slava mi je Sveti Jovan. Interesuje me poreklo i mesto odakle smo dosli i nastanili se u gore pomenutom selu. Unapred zahvalan.

  4. milnovic ljubivoj!
    “Molim Vas da mi pomognete o poreklu prezimena Milnovic. Rodjen sam u selu Orasac opstina Obrenovac.Krsna slava mi je Sveti Jovan. Interesuje me poreklo i mesto odakle smo dosli i nastanili se u gore pomenutom selu. Unapred zahvalan”.!

    Ovo je vrlo zanimljivo. Orašac je sledeće selo, koje nameravam da postavim, koliko sutra uveče, jer večeras nisam stigao. Videvši ovaj komentar pogledao sam u Ljubinu knjigu i uverio se da ne postoji prezime Milnović. Da stvar bude još zanimljivija sa mnom je radila jedna devojka, doduše iz Bariča, koja se isto tako prezivala (jer se u međuvremenu udala) i sve mi se čini da je njen otac iz Orašca. Prema priči koju sam čuo od nje, ali i drugih, u pitanju je greške crkvenog ili seoskog pisara, sad’ se baš ne sećam, gde je izostavio slovo “i” ili neko drugo slovo o to je tako ostalo za vjek i vjekova. Međutim, ne postoji prezime Milinović u Orašcu, tako da Vam u tom smislu ne mogu pomoći. Selo Orašac će biti na stranici Beograd – Obrenovac i okolna sela, budući da Orašac pripada opštini Obrenovac.
    Pozdrav!

  5. dragan

    Postovani,nigde na ovom spisku nema prezimena Ivanovic,iz sela Vrelo?

  6. iva

    Poštovani, nema ni prezimena Stejanić, veoma je retko pa me zanima okuda potiče. isto su iz Vrela.

  7. Dragan Arsenic

    Molim vas sta se zna o Arsenicima iz sela Vrelo kod Uba

  8. Prodan

    Moj deda iz sela kalinovac Dragomir Todorovic ziveo je u kalinovcu posedovao imanje a ne vodi se kao stanovnik kalinovca.Dali mozete da istrazite iz perioda kraj 1895-do 1912 kada je on i baba jelica umrli ili nesrecno nastradali.Hvala vam ako istrazite i dodjete do ovih podataka.

  9. Ivana

    Poštovani, zašto na spisku nema prezimena Obradović iz sela Vrela kod Uba?

  10. Mirjana

    Moj otac je iz Matića iz Vrela, oni su slavili Đurđevdan, a u tekstu piše Nikoljdan. Kako to objašnjavate? Ima više porodica Matića koji nisu u krvnom srodstvu, ali se poštuju kao rođaci, pa možda tu ima razlike. Moji su iz Lipovice.
    Pozdrav i hvala! Mirjana.